Uvodno izlaganje predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića na konferenciji za novinare

Dame i gospodo,

U skladu sa dosadašnjom praksom da redovno razmatramo ostvarivanje Ekonomske politike, dozvolite da ukratko ukažem samo na neke od osnovnih trendova:

Generalna ocjena je: Ciljevi definisani strateškim dokumentima - Agendom ekonomskih reformi i Ekonomskom politikom za 2005. godinu ostvaruju se planiranom dinamikom (nastavlja se trend pozitivne promjene strukture BDP, smanjuje se inflacija, nezaposlenost, budžetski deficit, oživljava investiciona i privredna aktivnost, raste potencijal banaka i odobrenih kredita, smanjuje se spoljno-trgovinski deficit). Najkraće, protekli period je bio u znaku dinamiziranja reformskih procesa i učvršćivanja temelja za naše postepeno i potpuno integrisanje u evropsko i šire okruženje.

Ojačana je makroekonomska stabilnost, što potvrdjuju i aranžmani sa medjunarodnim finansijskim institucijama, prije svega sa MMF-om i Svjetskom bankom. Stvorili smo uslove da se sada usmjerimo na pitanja ekonomskog rasta i razvoja. U tom pravcu, profilišemo i nove međunarodne programe podrške i saradnje.

Po prvi put, MMF za Crnu Goru priprema Procjenu makroekonomske situacije i Analizu javnog sektora, što je još jedan dokaz uspješnosti reformi i politika koje sprovodimo. To je, svakako, značajan kvalitativni iskorak u razvoju partnerstva. Podsjećanja radi, sa MMF-om smo potpisali produženje trogodišnjeg aranžmana, koji je trebalo da se završi u maju ove godine. Bili smo spremni da pregovaramo o novom aranžmanu, koji bi posebno tretirao pitanja razvoja (korišćenje privatizacionih prihoda i mogućnost zaduživanja, u funkciji intenziviranja investicionih aktivnosti, posebno u dijelu ključne infrastrukture). Medjutim, problemi koje je imala Vlada Srbije odložili su zaključivanje tog novog aranžmana.

U okviru dosadašnjeg trogodišnjeg programa, Svjetska banka je sa 63. mil. eura podržala prioritetne potrebe Vlade: kroz dodjelu kredita za strukturno prilagodjavanje u iznosu od 34,9 mil. USD, dok je za reformu zdravstvenog i penzionog sistema, sektor energetike, regulaciju čvrstog otpada i slične investicione projekte opredijeljeno 26,1 mil.USD.

Novi trogodišnji program podrške SB (CAS), u iznosu od oko 55 mil.USD, biće prvenstveno namijenjen obrazovanju, energetici, poljoprivredi, turizmu (uključujući i rješavanje problema vodosnabdijevanja).

Veoma značajnim cijenim i angažovanje Svjetske banke na izradi Ekonomskog memoranduma, s ciljem da se, na bazi analize sadašnjeg stanja, daju preporuke za dalji razvoj i unapredjenje Vladinih politika koje stimulišu privatni sektor i investicije riječju, stabilan i održivi razvoj (poseban fokus će biti na analizi: makro-ekonomske stabilnosti i fiskalne politike; tržišta rada i turizma, kao strateške grane razvoja).

Prateći napredak koji smo ostvarili na reformskom i razvojnom planu, kao i zahtjeve sljedećih, viših faza procesa pridruživanja, EU je Crnoj Gori opredijelila 43,5 mil. eura za period 2005. 2006, što je znatno više u odnosu na dosadašnju podršku.

Takođe, USAID je, u saradnji sa Vladom, već pripremio predlog petogodišnje Strategije podrške Crnoj Gori, što će biti osnov za mobilisanje i ostalih donatora, uključujući medjunarodne finansijske institucije. Procedura usaglašavanja, odnosno odobravanja Strategije od strane Vašingtona biće završena do septembra 2005.

Realni ekonomski pokazatelji upućuju na zaključak da se nastavljaju i učvršćuju pozitivni trendovi:

- Kretanje inflacije u proteklih pet mjeseci govori o realnosti projektovane stope u ovoj godini, i približavanju nivou koji važi za euro zonu. Prema podacima Monstata, rast cijena na malo je veći za 1% u odnosu na decembar 2004. godine.

- Nastavlja se smanjenje nezaposlenosti. Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, sredinom juna ove godine, bilo je 56.040 nezaposlenih lica, u odnosu na decembar prošle godine, kada je registrovano oko 60.000 nezaposlenih. Ako imamo u vidu da je Ekonomskom politikom za 2005. g. predviđeno dalje smanjenje nezaposlenosti za 5000 lica, onda dosadašnji trend upućuje da će se planirano i premašiti. Istovremeno, trend zapošljavanja nerezidentnih lica je na nivou prošlogodišnjeg i u proteklih šest mjeseci njihov broj je iznosio 8.735. Oba podatka govore u prilog veće fleksibilnosti tržišta rada, odnosno znatno povoljnijeg ambijenta i mogućnosti za zapošljavanje. Podsjećanja radi, od uvodjenja poreskih olakšica za novozaposlena lica, u aprilu 2003, do danas, u radni odnos je primljeno preko 20.000 lica, što je uticalo na smanjenje stope nezaposlenosti za 26,4%. Takodje, uspješnom saradnjom sa poslovnim bankama obezbijedjeno je oko 10 mil. eura kreditne podrške za projekte zapošljavanja i podsticaj razvoja sektora turizma i poljoprivrede, što je vodilo pokretanju investicionog ciklusa od blizu 30 mil.eura.

U prvih šest mjeseci ove godine, Zavod za zapošljavanje je realizovao 400 kredita za samozapošljavanje, u vrijednosti od preko 2 mil.eura. Takodje, Zavod je, u saradnji sa ostalim državnim organima, uspješno sproveo nekoliko aktivnosti, kao što su njega starih lica i akcija ''Neka bude čisto''. Nastavljen je i program obuke i prekvalifikacije, kojim je obuhvaćeno oko 1.400 nezaposlenih lica.

Pritom, u dosadašnjim aktivnostima, u velikoj mjeri, fokus je bio na suzbijanju sive ekonomije i razvoju kulture legalnog zapošljavanja. Sada pažnju usmjeravamo na dalju izgradnju institucionalnog okvira za ubrzani razvoj preduzetništva i uklanjanje biznis barijera. Takođe, na dalju reformu relevantnog zakonodavstva, kao i otvaranje slobodnih zona, industrijskih parkova, biznis inkubatora, kreditnu i drugu pomoć.

Svi podaci govore u prilog efikasne Vladine politike zapošljavanja. Inače, po metodologiji Medjunarodne organizacije rada, sa kojom nije usklađena naša metodologija evidencije nezaposlenosti, broj nezaposlenih u Crnoj Gori bi, u tom slučaju, iznosio 27.000. Odnosno, u tom slučaju stopa nezaposlenosti bila bi 10,5%, kada bi primijenili metodologiju Međunarodne organizacije rada.

- Situacija u Budžetu Republike je dodatno stabilizovana. U periodu januar maj ove godine, izvorni prihodi su povećani za 13,8%, u odnosu na isti period prošle godine. To je prije svega, rezultat poboljšane naplate poreza na dobit za 79%, poreza na dodatu vrijednost za 19,53% i ostalih republičkih prihoda za 34,20%.

- Ukupno plaćene obaveze po osnovu ino duga Crne Gore, koji je na kraju 2004. godine iznosio 502,4 miliona eura, tokom prvih pet mjeseci 2005. godine iznose 4,76 miliona eura, od čega po osnovu kamata 3,38 miliona, a glavnice 1,48 miliona eura. U tekućoj godini je otpočela otplata glavnice po ''starom'' zajmu Međunarodne banke za obnovu i razvoj i zajmu Njemačke kreditne banke za obnovu, koji je bio usmjeren za poboljšanje vodosnabdijevanja crnogorskog primorja i Cetinja.

- Ukupan dug Države na kraju 2004. godine kod domaćih banaka iznosio je 8,9 miliona eura, a na dan 30.06.2005. 1,55 miliona eura. To znači da je tokom prvih šest mjeseci otplaćeno 7,35 miliona eura ili 82, 6% ukupnog duga Budžeta kod domaćih banaka. Dug po osnovu emitovanih državnih zapisa, koji je iznosio 37,4 miliona eura, na dan 30.06. o.g. iznosi 24 miliona eura, što pokazuje smanjenje zaduženja od 13,4 miliona eura. Pri tome ističem da smo veoma vodili računa da se prioritetno razdužuju klasični krediti kod banaka i najkratkoročniji državni zapisi od 28 dana, čime smo postizali efekat da jačamo finansijski potencijal banaka , prije svega njihov kreditni potencijal, i da taj kreditni potencijal bude prioritetno usmjeren za potrebe podsticaja biznisa. A na taj način, dakle, razdužujući državni budžet stvaramo jednu povoljniju sliku u državnim finansijama Crne Gore i stvaramo povoljniju sliku za buduću ocjenu kreditnog rejtinga Crne Gore, koja će se dogoditi na jesen ove godine. Naše očekivanje je da će se, inače solidni kreditni rejting od dva B (BB), zahvaljujući ovakvim trendovima o kojima sam nešto do sada govorio, u narednom periodu popraviti.

- Po osnovu zaostalih ličnih primanja iz ranijeg perioda zaposlenih u državnim organima, zaključno sa 23.junom, ukupno je isplaćeno oko sedam miliona eura. Ističem i ovaj podatak da bih dopunio jednu informaciju koju sam vam dao na jednoj od prethodnih konferencija za štampu.Ova Vlada je za tridesetak mjeseci svoga rada izmirila sve obaveze, koje su bile predviđene jednogodišnjim budžetima, posebno one obaveze po osnovu svih ličnih primanja ljudi koji na to imaju pravo iz državnog budžeta. Ovo što sam sada kazao, oko sedam miliona eura, je izmirivanje onih obaveza koje smo zatekli iz prethodnog perioda, želeći da prije svega po tom osnovu, uklonimo sve dugove koje ima Ministarstvo finansija i da stvorimo uslove da od 1. januara 2006. Vlada i Ministarstvo finansija, odnosno državni budžet izmiruje samo tekuće obaveze, a da sve obaveze po osnovu ličnih primanja i mnoštvo drugih obaveza, prije svega privatizacionih prihoda, u drugoj polovini 2005, budu isplaćeni.
- Nastavlja se rast turističkog prometa i prihoda od turizma, što je praćeno i pozitivnim trendom izmjene strukture turista u koristih stranih. Za prvrih pet mjeseci tekuće godine, Crnu Goru je posjetilo više od 88.000 turista, što je 4,7% više nego u posmatranom periodu prošle godine. Pritom, stranih turista je više za gotovo 29%. Imajući u vidu dosadašnji trend, realno je očekivati da će se do kraja godine ostvariti nivo projektovan Ekonomskom politikom za ovu godinu - povećanje broja noćenja od 8% i rast noćenja ino turista od 20%.

- Spoljnotrgovinska razmjena bilježi trend smanjenja deficita, koji prije svega posljedica naslijeđene privredne strukture, tehnološkog zaostajanja i nedovoljne diversifikacije izvoza. To reprezentativno ilustruju kretanja u sektoru prehrambene indutrije. Podsjetiću, da je početkom 90-tih Crna Gora bila visoko uvozno zavisna. U međuvremenu, ostvareni su veoma značajni rezultati u sektoru prerađivačke industrije, naročito u mesnoj i mljekarskoj industriji. Otvoren je veliki broj novih kapaciteta, koji iz godine u godinu povećavaju asortiman proizvodnje u skladu sa zahtjevima i domaćeg i stranog tržišta, s obzirom na izvoznu orijentisanost ovih kapaciteta. Tako je izvoz prehrambenih proizvoda porastao sa 6,2 mil USD u 2000. na 56, 5 mil eura u 2004. godini, a pokrivenost uvoza izvozom sa 8, 3 % u 2000. na 27, 8% u 2004. godini.

- Proces privatizacije privodimo kraju. U završnoj je fazi privatizacija KAP-a i Rudnika boksita iz Nikšića, a u toku je tender za privatizaciju Rudnika uglja i Termoelektrane Pljevlja. Takodje, u toku su tenderi za prodaju većinskog državnog paketa akcija u Podgoričkoj banci i u HTP ''Boka'', kao i za dugoročni zakup Svetog Stefana i Miločera. U narednom periodu, predstoji objavljivanje tendera za prodaju nekoliko hotela iz sastava UTIP ''Crna Gora'' i HTP ''Budvanska rivijera''. U skladu sa Planom privatizacije, u toku su pripremne aktivnosti za Brodogradilište'' Bijela'' i Institut'' Dr. Simo Milošević''.

Generalno, raste povjerenje renomiranih investitora i ostalih međunarodnih partnera.

- Isplata druge serije obveznica devizne štednje počeće 1. jula, i za ove namjene je u ovoj godini opredijeljeno 8,7 mil.eura. Ukupni dug po osnovu stare devizne štednje na dan 30.06.2004. iznosio je 127 miliona eura.

Od početka realizacija Vladinog programa, 1. jula 2004, po osnovu zahtjeva građana, isplaćeno je 4, 4 mil. eura ili 54,3% od ukupnog iznosa od 8,1 mil. eura opredijeljenog Budžetom za prošlu godinu. Istovremeno, od Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje je otkupljeno 6,8 miliona eura obveznica, što dalje umanjuje državni dug po ovom osnovu.

Cjelokupni period isplate tekao je u skladu sa predviđenom dinamikom i procedurom, tako da se realizacija ovog programa zasigurno može ocijeniti uspješnom. Kao što je poznato, crnogorskim Zakonom koji tretira ovu materiju, kao osnov za isplatu predviđeno je sjedište ovlašćene banke na teritoriji Repulike. To jasno ukazuje na odgovoran pristup državnih organa Crne Gore prema svim građanima koji su svoju deviznu štednju uložili u neku od državnih banaka u Crnoj Gori, nezavisno od njihovog mjesta prebivališta.

Vlada Crne Gore vodi intenzivne pregovore sa Vladom Republike Srbije u cilju izmjene diskriminatorskog odnosa prema crnogorskim štedišama, jer se u Srbiji primjenjuje princip ''gradjanin Srbije'', kao osnov za isplatu stare devizne štednje. Podsjećanja radi, ovakvu praksu Srbija sprovodi na osnovu Zakona o regulisanju javnog duga SRJ po osnovu devizne štednje građana, koji je usvojen 2. jula 2002. u Saveznoj skupštini, kada su parlamentarnu većinu činile članice DOS-a i SNP .

Istovremeno, privodimo kraju neke kapitalne infrastrukturne projekte. Do sredine jula puštićemo u rad tunel Sozina, investiciju vrijednu 73, 9 mil.eura (bez carina i PDV-a). Takodje, i granični prelaz ''Debeli brijeg'', dok bi uskoro trebalo da otpočnu radovi na izgradnji još jednog savremenog graničnog prelaza - ''Šćepan polje''. Vrijednost obje investicije je 3,2 mil. eura, a sredstva su obezbijedjena iz donacije EAR. Otpočeli smo i sa radovima na sanaciji tunela ''Vrmac'', čija je vrijednosti 8,3 mil.eura. U toku je modernizacija aerodroma u Podgorici i Tivtu, i do sada ugovoreni i realizovani projekti iznose 21 mil.eura, a ukupna investicija 30 mil.eura. Radovi se odvijaju u skladu sa procedurama EBRD i EIB, kao kreditora ovog posla, i najveći dio će biti završen u ovoj godini.

Privodimo kraju aktivnosti na izradi projektne dokumentacije i stvaranju pretpostavki za početak izgradnje auto puta Podgorica Mateševo, sa priključnim putem za Kolašin. U narednih nedjelju dana obnoviće se tender koji je poništen zbog određenih manjkavosti u ponudama ( shodno Zakonu o javnim nabavkama). Očekuje se da će ukupan proces biti završen tokom jula, nakon čega će se otpočeti sa radovima.

Paralelno, stalno se vrše poslovi redovnog i investicionog održavanja regionalnih i magistralnih puteva. U okviru novog paketa kreditne podrške EIB, za ove namjene će se opredijeliti 23 mil.eura. Takodje, predviđena je rekonstrukcija lokaliteta Obzovica i dionice Mioska Crkvine iz kredita EBRD od 11,5 mil.eura. Za izgradnju treće trake na najfrekventnijim dionicama na Jadranskoj magistrali, obezbijeđena je donacija EAR. Ova investicija bi trebalo da se završi do početke naredne turističke sezone.

Pored putne infrastrukture, značajno smo poboljšali vodosnabdijevanje i energetsku situaciju. Uspješno smo sproveli Interventne mjere I na lokalnim mrežama vrijednost izvedenih radova je preko 5 mil.eura, a sredstva su obezbijedjena iz kredita Konzorcijuma lokalnih banaka. Dodatno, uz podršku USAID i njegovih implementatora (IRD i CDM), blizu 10 mil.$ je investirano u projekte vodosnabdijevanja i regulisanja otpadnih voda na primorju. Trenutno se radi na finalizovanju tenderske dokumentacije za investicije vrijedne preko 10 mil.eura, koje će se finansirati kreditom i donacijama koje je obezbijedila njemačka Vlada. Takodje, njemačka Vlada finansira izradu Master plana vodosnabdijevanja crnogorskog primorja, koji će biti završen do kraja ove godine. Privodi se kraju i tehno-ekonomska analiza vodoizvorišta na Skadarskom jezeru. To će omogućiti nastavak aktivnosti na dobijanju kreditnih sredstava Svjetske banke za realizaciju Projekta vodosnabdijevanja primorja iz Skadarskog jezera.

Takođe, nastavljaju se radovi na modernizaciji željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Već je realizovan najveći dio kreditne podrške EIB u iznosu od 15 mil.eura. Naime, 11,4 mil.eura, od tog iznosa, uptrijebljeno je za nabavku opreme, materijala, mehanizacije, remont pruge, i druge radove. U završnoj su fazi aktivnosti na zaključivanju ugovora sa češkim partnerima ŽS Brno za modernizaciju pruge Podgorica Nikšić, u vrijednosti od 50 mil.eura. Ugovor o izvodjenju radova i Ugovor o finansiranju projekta, podrazumijeva izgradnju visoko kvalitetne nove trase sa svim pratećim staničnim objektima i novim bezbjednosnim uredjajima nadzora. Planirano je da radovi počnu u poslednjem kvartalu ove godine i traju 3 godine. Ova investicija će omogućiti daleko brže povezivanje nikšićkog područja sa Podgoricom i dalje sa Lukom Bar.

U ovom kontekstu, spomenuo bih da će od novog paketa finansijske podrške EIB, čiji portfolio do sada dostiže oko 80 mil.eura, u ovoj godini biti usmjereno na putnu infrastrukturu (do 10 mil.eura), otpadne vode i opštinske projekte (do 5,0 mil.eura).

U najkraćem, ovo su bili neki od najaktuelnijih projekata koje realizujemo u saradnji sa našim medjunarodnim partnerima, a kojima poboljšavamo uslove za punu valorizaciju turističkih i ukupnih potencijala.

Svakako, u u stalnom fokusu Vlade su aktivnosti za višu fazu odnosa sa EU, kroz otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, na osnovu modela dvostrukog kolosjeka. Uspostavljena je isnstitucionalna infrastruktura, formiran je Savjet za evropske integracije, Vladina Komisija za kooordinaciju procesa pristupanja, Parlamentarni odbor za evropske integracije; usvojen je Akcion plan za implementaciju preporuka iz Evropskog partnerstva; formiran Pregovarački tim sa 6 posebnih radnih grupa. Isto tako, za regulisanje članstva Crne Gore u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji već je predat Memorandum o spoljnotrgovinskom režimu Crne Gore, kao i relevatnna dokumanta koja se odnose na politike i regulativu u oblasti poljoprivrede i usluga, izradu inicijalnih lista za robe i usluge, formiranje pregovaračkih timova i dr. Zahvaljujući pomoći EU i drugih međunarodnih partnera, vjerujemo da smo spremni da efikasno i postepeno preuzimamo odgovornosti koje ima jedna država članica Evropske Unije. Takodje, da sprovodemo ambiciozan program pravne harmonizacije i deregulacije kako bismo ispoštovali zahtjeve za članstvo u STO.

Rezimiraću i ponoviti generalnu ocjenu: uspostavili smo temelje za izgradnju održivog sistema koji vodi našoj postepenoj, ali sigurnoj integraciji u evropske i evroatlanske strukture.

Zahvaljujem na pažnji.

Podgorica, 30. jun 2005.