Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

U Poznanju održan sastanak u okviru šestog samita Berlinskog procesa, na temu nestalih lica u sukobima u bivšoj Jugoslaviji

Objavljeno: 06.07.2019. 17:21 Autor: mrss
Dana 4. jula 2019. godine je u poljskom gradu Poznanju održan poseban sastanak u okviru šestog samita Berlinskog procesa, na temu nestalih lica u sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Grupa za nestala lica (GNL) je na samitu u Poznanju podnijela izvještaj o napretku ostvarenom sprovođenjem Okvirnog plana u periodu od novembra 2018. do jula 2019. godine. Komisiju za nestala lica Vlade Crne Gore predstavljali su Dragan Đukanović, predsjednik Komisije i Darka Džabasan, sekretarka Komisije.

Komentarišući prezentaciju izvještaja GNL-a, Ministar za Evropu Ujedinjenog Kraljevstva, Sir Alan Duncan, rekao je da je „izgubiti voljenu osobu teško i bolno. Izgubiti voljenu osobu i ne znati njihovu sudbinu 25 godina je zasigurno agonija. To je agonija koju svi želimo olakšati za što više preživelih i njihovih porodica dok još ima vremena za to. Ujedinjeno Kraljevstvo će i dalje biti uz vas. Čast nam je da nastavimo da podržavamo ICMP, Grupu za nestala lica i predstavnike porodica u vašem radu“.

mrss

Generalna direktorica ICMP-a, Kathryne Bomberger, opisala je korake koje su preduzele domaće institucije, naglasivši da su počeli intenzivno raditi na razmjeni podataka putem Regionalne baze podataka aktivnih slučajeva nestalih lica. „Intenzivirana multilateralna saradnja pod okriljem Berlinskog procesa i potpisivanje Okvirnog plana osigurat će da vlasti u region nastave vjerodostojno i transparentno sprovoditi preuzete odgovornosti u procesu pronalaženja i identifikacije preostalih slučajeva nestalih lica” izjavila je Bomberger. Dodala je kako će „ICMP, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva nastaviti raditi s institucijama vlasti na poboljšavanju regionalne saradnje i s udruženjima porodica da prava porodica nestalih budu obaveza država”. 

Nikola Perišić, član Kolegijuma direktora Instituta za nestale osobe BiH, govorio je o koracima preduzetim ka rješavanju NN slučajeva. „Usaglasili smo zajednički pregled neidentifikovanih slučajeva pronađenih na različitim lokacijama te smo predložili određene slučajeve od zajedničkog interesa za dalju analizu i dodatnu forenzičku obradu”, izjavio je on.

Stjepan Sučić, pomoćnik ministra iz Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja i predsjednik Komisije za zatočene i nestale Vlade Republike Hrvatske, istakao je važnost razvoja jedinstvene, interaktivne baze podataka aktivnih slučajeva nestalih lica. „Do danas su članovi GNL-a napravili više stotina unosa u Bazu podataka, pružajući informacije o statusu slučajeva i usklađujući evidencije”, rekao je. „Na taj način se među članovima GNL-a osigurava transparentnost u upravljanju podacima o svim slučajevima, a, kada sve bude spremno, GNL će porodicama nestalih i ostalima omogućiti pristup bazi i pregled postojećih evidencija”.

Jahja Lluka, savjetnik premijera za pitanje nestalih lica Vlade Kosova pohvalio je spremnost svih partnera na sprovođenju terenskih istraga i, po potrebi, ekshumacije posmrtnih ostataka. Naglasio je kako su “na sastancima pod okriljem Okvirnog plana, članovi GNL-a bilateralno i putem drugih mehanizama predložili 16 konkretnih lokacija na kojima će se u narednom periodu uraditi terenska provjera i iskopavanje.”
mrss

Dragan Đukanović, predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, istakao je centralnu ulogu porodica nestalih. “Predstavnici Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih s područja bivše Jugoslavije sastali su se s predstavnicima svih domaćih institucija.
Redovno su obaviješteni o sprovođenju Okvirnog plana, što je ključ za sticanje njihovog povjerenja u vjerodostojnost naših nastojanja”, rekao je on.

Prezentirajući zaključke Izvještaja, Ljiljana Krstić, viša savjetnica u Komisiji za nestala lica Vlade Republike Srbije, istakla je značaj izgradnje povjerenja.” Ovim radom jačamo povjerenje među domaćim institucijama u vjerodostojnost napora koje svaka institucija ulaže u pronalaženje i identifikaciju nestalih lica, pomažući, time, depolitizaciju samog pitanja nestalih lica”, rekla je ona.

Semina Alekić, predsjedavajuća Upravnog odbora Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih lica s područja bivše Jugoslavije rekla je: „Regionalna koordinacija lobirala je kod domaćih institucija i međunarodnih vlasti da utiču na donosioce odluka u zemljama bivše Jugoslavije da preuzmu veću odgovornost u pogledu traženje nestalih bez diskriminacije, procesuiranju osumnjičenih i adekvatnom kažnjavanju počinioca kako bi porodice zadovoljile svoje pravo da znaju istinu i da dobiju pravdu u svim aspektima”.

Na petom samitu Berlinskog procesa, održanom u Londonu u julu prošle godine, premijeri 14 učesnica Berlinskog procesa (Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Italija, Kosovo*, Njemačka, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo) potpisali su Zajedničku deklaraciju ističući potrebu za intenzivnijom multilateralnom saradnjom na pronalaženju i identifikaciji oko 12.000 nestalih za kojima se još uvijek traga, kako bi se osigurao mir i stabilnost u regionu.

Nakon potpisivanja Deklaracije u Londonu, prošle godine u novembru je potpisan Okvirni plan u sjedištu Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) u Hagu. Predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije su potpisom ozvaničili zajednički rad u okviru regionalne Grupe za nestala lica (GNL).

Ujedinjeno Kraljevstvo je obezbijedilo 1,5 miliona eura za dvogodišnji ICMP-ov projekt usmjeren na podržavanje rada vlada u regionu i pružanje tehničke pomoći GNL-u
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?