Lisabon: Izlaganje predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića na Majkrosoftovom evropskom Forumu lidera vlada

MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE CRNE GORE

Majkrosoftov evropski Forum lidera vlada:
''Podsticanje globalne konkurentnosti kroz lokalnu inicijativu''


Dame i gospodo,

Zahvaljujem na pozivu da se obratim na ovom prestižnom Forumu na temu koja je zaista globalna i od interesa za sve, što zahtijeva zajedničku akciju kako bi odgovorili ekonomskim i socijalnim izazovima sa kojima se suočavamo širom Evrope. Dozvolite da svoja viđenja usmjerim, prije svega, na region Zapadnog balkana iz kojeg dolazim na ključne reforme i aktivnosti koje su potrebne da bi ostvarili snažniji ekonomski razvoj, poboljšali konkurentnost i zaposlenost, kreirali više kvalitetnih radnih mjesta i, generalno, unaprijedili životni standard naših građana. A, to i jeste krajnji cilj onoga što Vlada radi.

U proteklom periodu, sve zemlje regiona ostvarile su zavidan napredak u reformi cjelokupnog sistema, makroekonomskoj i političkoj konsolidaciji prilika i međusobnoj saradnji i povezivanju. U slučaju Crne Gore, to potvrđuje ne samo konstantan trend rasta bruto domaćeg proizvoda, već i pozitivne promjene u njegovoj strukturi. Takođe, i smanjenje nezaposlenosti. Inflacija i budžetski deficit su još u 2004. bili u granicama dozvoljenog okvira koji važi za euro zonu, sa tendencijom daljeg pada na kraju prošle godine inflacija je bila 1,8%, a deficit centralnog Budžeta
1 %BDP. Sada težište aktivnosti pomjeramo sa makroekonomske stabilnosti ka ekonomskom razvoju.

Kada pogledamo i iskustvo zemalja EU, pokazuje se da su inovacije i preduzetništvo opredjeljujući za produktivnost i konkurentnost. Zbog toga je važno da kreiramo ambijent koji omogućava svim preduzećima, nezavisno od njihove veličine, da iskoriste svoj preduzetnički i inovativni potencijal. Takođe, i lakši pristup potrebnim tehnologijama, znanju i finansijama. Jer za inovacije su ključna preduzeća, a ne kreatori politika. Ona mobilišu druge, identifikuju i razvijaju nove tržišne mogućnosti. To je posebno važno u tekućem procesu globalizacije i brzih tehnoloških promjena (posebno u oblasti informacione i komunikacione tehnologije), kao i sve izoštrenije međunarodne konkurencije, koji zahtijeva brze odgovore na rastuće promjene i potrebe potrošača.

Prepoznajući ovakvu ulogu inovacija i biznisa, mi se u Vladi Crne Gore fokusiramo na izgradnju adekvatnih okvira i politika. Takođe, i potrebne infrastrukture i pratećih usluga. Razvijamo nove i podižemo funkcionalnost postojećih institucija u pravcu veće efikasnosti sistema i njegove propulzivnosti za potrebe građana, biznisa i društva u cjelini. Razumijemo da je uloga države da kroz odgovarajući regulatorni okvir i politike stimuliše i podrži kreativni i inovativni potencijal preduzeća, a ne da ih zamijeni ili usmjerava.

Takođe, prepoznajući značaj informacionih i komunikacionih tehnologija za razvoj društva baziranog na znanju, Vlada je u junu 2004. usvojila Strategiju razvoja informacionog društva i Akcioni plan za njenu realizaciju. Ova strateška dokumenta se oslanjaju na preporuke Lisabonskog samita EU, eEurope + 2003, eEurope 2005, kao i na ostale relevantne preporuke EU i Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu. Formirali smo i Savjet za razvoj informacionog društva na čijem je čelu predsjednik Vlade, a u čijem radu učestvuju rektor Univerziteta i dekani fakulteta na kojima se izučava ICT, domaći i međunarodni eksperti, predstavnici civilnog sektora i kompanija iz oblasti ICT. Stalnu pažnju posvećujemo i razvoju partnerstva javnog i privatnog sektora.

Pripremili smo i Strategiju razvoja elektronskih komunikacija. Takođe, sproveli smo deregulaciju i demonopolizaciju tržišta i preduzeli aktivnosti na realizaciji obaveza iz ''Memoranduma o razumijevanju o razvoju jedinstvenog tržišta širokopojasnih mreža kompletno povezanih sa Evropskom i Globalnom mrežom'', koji smo potpisali u julu prošle godine u Solunu.

Definisali smo ključne prioritete e-Government (Elektronska uprava) do 2008, kao što su:
- Implementacija zakonske regulative
- Povezivanje svih organa državne uprave i lokalne samouprave u jedinstvenu i bezbjednu širokopojasnu Internet mrežu
- Priključivanje obrazovnih i zdravstvenih ustanova na Internet,
- Stavljanje u upotrebu javnih pristupnih tačaka u svim mjestima Crne Gore sa više od 500 stanovnika
- Uspostavljanje informacionih sistema za većinu administrativnih procedura na državnom i lokalnom nivou
- Uspostavljanje informacionog sitema za potrebe turizma i kulture.
Svjesni smo da je ovo kompleksan posao i veliki izazov, ali opredijeljeni smo da, kroz savezništvo sa strateškim partnerima, izvršimo sve potrebne promjene koje će Crnu Goru svrstati u red evropskih država sa efikasnim servisima za građane, biznis i društvo u cjelini. U tom svijetlu, cijenim veoma važnim Ugovor o strateškom partnerstvu Vlade Republike Crne Gore koji smo zaključili sa Microsoft-om prošle godine, a koji će omogućiti transfer znanja i programe obuke za ICT. Takođe, i kontinuirani razvoj digitalne pismenosti u obrazovnim institucijama, dodatnu edukaciju za primjenu propisa iz oblasti zaštite intelektualne svojine i, generalno, upoznavanje i primjenu ''primjera dobre prakse''.

Svjesni smo uloge obrazovnog sistema za razvoj pojedinačnog i ukupnog kapaciteta za funkcionisanje u sve više konkurentskim i kompleksnim uslovima, koji zahtijevaju veliku stopu inovativnosti i sposobnosti za promjene. U Crnoj Gori, privatna inicijativa je sve više prisutna i u obrazovanju. Otvaraju se privatne osnovne i srednje škole, poslovne škole i fakulteti. Cijenim da će konkurencija i u ovoj oblasti doprinijeti da naš ukupni obrazovni sistem bude bolji.

Takođe, sprovodimo aktivnosti za organizovanje postdiplomskih studija na Univerzitetu Crne Gore za oblast elektronskog zdravstva (e-health) i elektronske vlade (e-government).

Na ovaj način stvaramo jedan novi proizvod koji možemo da izvozimo a to je znanje.

Smatram da sve navedeno demonstrira opredijeljenost i ozbiljnosti Vlade da se uhvati u koštac sa problemima koji oblikuju budućnost društva. Jer, danas, imati kvalitetne ljudske resurse znači imati populaciju koja je dobro obrazovana i sposobna da upravlja savremenim izazovima i promjenama u ekonomiji i društvu, zasnovanom na znanju. Samo ekonomije koje stvaraju nove proizvode i koje se prilagođavaju zahtjevima tržišta mogu ostvariti brz razvoj. U prilog tome govore uspjesi, na prvi pogled, malih ekonomija poput Luksemburga, Malte, Kipra, Estonije i sl.

Zahvaljujem na pažnji.

Lisabon, 1. februar 2006.