- Vlada Crne Gore
Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović govorio na sv...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović govorio na svečanosti povodom obilježavanja Dana Nikšićkog pozorišta i 120 godina od premijere drame "Balkanska carica" Nikole I Petrovića Njegoša
Objavljeno: 17.02.2006. • 15:00 Autor: Naslovna strana
Govor na svečanosti povodom Dana Nikšićkog pozorišta
Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović: "Dame i gospodo,
Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim na svečanosti Nikšićkog pozorišta, povodom jubileja koji svjedoče o bogatom kulturnom životu ovog grada.
Večerašnja svečanost je prilika da se podsjetimo odista značajnih trenutaka ovdašnje pozorišne umjetnosti, ali i onih ljudi koji su tu scenu kreirali, promovišući nikšićki i crnogorski teatar na mnogim scenama i u različitim sredinama.
Kao malo koji grad na ovim prostorima, Nikšić je zavičaj mnoštva izuzetnih reditelja, vrhunskih glumaca i vrijednih pozorišnih radnika. Ma gdje da su se afirmisali bilo na pozornici Nikšićkog pozorišta, bilo na scenama širom bivše Jugoslavije oni predstavljaju dio najljepših stranica kulturne istorije grada i države Crne Gore. To je svjedočanstvo bogatog duha i velike energije ovog grada koji je odavno prepoznat kao plodna i dinamična kulturna sredina.
Generacije nikšićkih posvećenika pozorištu na razne načine i kroz različite umjetničke izraze ispisivali su - za naše prilike možemo reći - zavidnu hroniku pozorišnog života koja je otpočela na današnji dan daleke 1884. godine, kada je ovdje izvedena predstava Slobodarka. Dakle, samo šest godina nakon što je Crnoj Gori svijet priznao pripadnost porodici slobodnih i samostalnih evropskih naroda, u Nikšiću su entuzijasti i rodonačelnici pozorišne scene ratničku tradiciju pretvarali u kulturnu.
Znali su naši mudri preci da kulturni napredak uslovljava opšti napredak društva, te da svoj nacionalni i državni identitet svijetu najbolje pokazujemo afirmišući svoju kulturnu posebnost i pripadnost modernoj civilizaciji. Davni začeci pozorišnog života u Nikšiću jedna su od potvrda težnji Crnogoraca da iskažu svoju familijarnost sa svjetskim kulturama i modernim načinima izražavanja. Tako je i danas mi ne trebamo da stvaramo evropsko nasljeđe, mi ga nastavljamo i obogaćujemo. Između ostalog i tako što ćemo verifikovati suštinsku pripadnost Evropi - kao njen poseban, prirodan i ravnopravan dio. I po istorijskim ishodištima, i po baštinjenju mnoštva kultura i po otvorenosti prema savremenim svjetskim trendovima.
Danas, kada obilježavamo i 120 godina od premijernog izvođenja Balkanske carice u Nikšiću, u posebnoj smo obavezi da se prisjetimo djela našeg suverena i književnika Kralja Nikole Petrovića Njegoša koji ovom gradu dade sjaj i učini mnogo kada je riječ o razvoju grada. Nesumnjivo, Car junaka je bio čovjek sa vizijom; vladar crnogorskog impulsa, ali evropskog instinkta. I da ne zaboravimo - autor dramskih ostvarenja izvođenih u crnogorskim gradovima, učinivši tako tadašnju Crnu Goru dijelom moderne evropske zajednice.
Kada je u bijelom Onogoštu vidio svoju perjanicu to nije bila puka politička parola potonjeg vladara iz slavne dinastije Petrovića. Nikšić je još za njegovog vremena dobio urbanistički plan, u njemu su osnivana privredna i industrijska društva. Sagrađen je i danas najljepši dio grada - Dvorac i Saborni hram - posvećen onima koji su poginuli za svoju domovinu.
Za njegovog vremena, dakle, Nikšić je dobio i pozorišnu scenu i postao jedna od pozornica gdje su često izvođena ostvarenja poznatih domaćih i inostranih stvaralaca. Od tada, mnogi periodi teatarskog života bili su dinamični i nadilazili su lokalne okvire. Repertoar Nikšićkog pozorišta bio je u duhu pozorišne umjetnosti - otvoren i internacionalan, baš kao što su djelatnosti Pozorišnog društva, Zahumlja i Dramskog studija u različitim vremenima odražavali moderno, kreativno i slobodarsko biće Nikšićana i Crnogoraca.
Posljednjih godina crnogorska pozorišna umjetnost ostvaruje velike uspjehe i doživljava međunarodnu afirmaciju. Po evropskim obrazovnim modelima, Crna Gora sada sama školuje nove generacije darovitih reditelja, glumaca, producenata.
Imajući u vidu tradiciju Nikšićkog pozorišta i činjenicu da Crna Gora i sam Nikšić imaju ansamble koji mogu odgovoriti izazovima savremenog pozorišta, vjerujem da će ovdašnja scena doživjeti nove uspjehe. Računajući na značaj jubileja nikšićke pozorišne scene i potrebe građana za raznovrsnim kulturnim sadržajima, u obavezi smo da zajednički doprinesemo kulturnom preporodu Nikšića, kako bi i sam Nikšić na najbolji način doprinio evropskoj profilaciji Crne Gore.
Zahvaljujem na pažnji."
Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović: "Dame i gospodo,
Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim na svečanosti Nikšićkog pozorišta, povodom jubileja koji svjedoče o bogatom kulturnom životu ovog grada.
Večerašnja svečanost je prilika da se podsjetimo odista značajnih trenutaka ovdašnje pozorišne umjetnosti, ali i onih ljudi koji su tu scenu kreirali, promovišući nikšićki i crnogorski teatar na mnogim scenama i u različitim sredinama.
Kao malo koji grad na ovim prostorima, Nikšić je zavičaj mnoštva izuzetnih reditelja, vrhunskih glumaca i vrijednih pozorišnih radnika. Ma gdje da su se afirmisali bilo na pozornici Nikšićkog pozorišta, bilo na scenama širom bivše Jugoslavije oni predstavljaju dio najljepših stranica kulturne istorije grada i države Crne Gore. To je svjedočanstvo bogatog duha i velike energije ovog grada koji je odavno prepoznat kao plodna i dinamična kulturna sredina.
Generacije nikšićkih posvećenika pozorištu na razne načine i kroz različite umjetničke izraze ispisivali su - za naše prilike možemo reći - zavidnu hroniku pozorišnog života koja je otpočela na današnji dan daleke 1884. godine, kada je ovdje izvedena predstava Slobodarka. Dakle, samo šest godina nakon što je Crnoj Gori svijet priznao pripadnost porodici slobodnih i samostalnih evropskih naroda, u Nikšiću su entuzijasti i rodonačelnici pozorišne scene ratničku tradiciju pretvarali u kulturnu.
Znali su naši mudri preci da kulturni napredak uslovljava opšti napredak društva, te da svoj nacionalni i državni identitet svijetu najbolje pokazujemo afirmišući svoju kulturnu posebnost i pripadnost modernoj civilizaciji. Davni začeci pozorišnog života u Nikšiću jedna su od potvrda težnji Crnogoraca da iskažu svoju familijarnost sa svjetskim kulturama i modernim načinima izražavanja. Tako je i danas mi ne trebamo da stvaramo evropsko nasljeđe, mi ga nastavljamo i obogaćujemo. Između ostalog i tako što ćemo verifikovati suštinsku pripadnost Evropi - kao njen poseban, prirodan i ravnopravan dio. I po istorijskim ishodištima, i po baštinjenju mnoštva kultura i po otvorenosti prema savremenim svjetskim trendovima.
Danas, kada obilježavamo i 120 godina od premijernog izvođenja Balkanske carice u Nikšiću, u posebnoj smo obavezi da se prisjetimo djela našeg suverena i književnika Kralja Nikole Petrovića Njegoša koji ovom gradu dade sjaj i učini mnogo kada je riječ o razvoju grada. Nesumnjivo, Car junaka je bio čovjek sa vizijom; vladar crnogorskog impulsa, ali evropskog instinkta. I da ne zaboravimo - autor dramskih ostvarenja izvođenih u crnogorskim gradovima, učinivši tako tadašnju Crnu Goru dijelom moderne evropske zajednice.
Kada je u bijelom Onogoštu vidio svoju perjanicu to nije bila puka politička parola potonjeg vladara iz slavne dinastije Petrovića. Nikšić je još za njegovog vremena dobio urbanistički plan, u njemu su osnivana privredna i industrijska društva. Sagrađen je i danas najljepši dio grada - Dvorac i Saborni hram - posvećen onima koji su poginuli za svoju domovinu.
Za njegovog vremena, dakle, Nikšić je dobio i pozorišnu scenu i postao jedna od pozornica gdje su često izvođena ostvarenja poznatih domaćih i inostranih stvaralaca. Od tada, mnogi periodi teatarskog života bili su dinamični i nadilazili su lokalne okvire. Repertoar Nikšićkog pozorišta bio je u duhu pozorišne umjetnosti - otvoren i internacionalan, baš kao što su djelatnosti Pozorišnog društva, Zahumlja i Dramskog studija u različitim vremenima odražavali moderno, kreativno i slobodarsko biće Nikšićana i Crnogoraca.
Posljednjih godina crnogorska pozorišna umjetnost ostvaruje velike uspjehe i doživljava međunarodnu afirmaciju. Po evropskim obrazovnim modelima, Crna Gora sada sama školuje nove generacije darovitih reditelja, glumaca, producenata.
Imajući u vidu tradiciju Nikšićkog pozorišta i činjenicu da Crna Gora i sam Nikšić imaju ansamble koji mogu odgovoriti izazovima savremenog pozorišta, vjerujem da će ovdašnja scena doživjeti nove uspjehe. Računajući na značaj jubileja nikšićke pozorišne scene i potrebe građana za raznovrsnim kulturnim sadržajima, u obavezi smo da zajednički doprinesemo kulturnom preporodu Nikšića, kako bi i sam Nikšić na najbolji način doprinio evropskoj profilaciji Crne Gore.
Zahvaljujem na pažnji."
Vezani članci:
Susret Zogović – Ekaterina Paniklova 29.01.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?