Monako: Predsjednik Vlade Republike Crne Gore Milo Đukanović govorio na Kran Montana Forumu

PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE

MILO ĐUKANOVIĆ

KRAN MONTANA FORUM

''Suočavanje sa novim svijetom''

Poštovani gospodine Karteron,
Dame i gospodo,

Sa posebnim zadovoljstvom učestvujem na ovogodišnjem tradicionalnom Samitu Kran Montana Foruma, čiji izbor teme ima dodatnu aktuelnost i specifičnost za Crnu Goru.

Slobodno izraženom voljom građana na referendumu o državno-pravnom statusu, Crna Gora je 21. maja ove godine obnovila svoju državnu nezavisnost. Veoma smo ponosni na demokratski tok referendumske kampanje i na istorijski ishod referenduma. Plebiscit koji smo sproveli po pravilima koje je postavila EU potvrdio je demokratski kapacitet i zrelost crnogorskog društva i dokazao da je i na Balkanu moguće ovako strateška pitanja rješavati na evropski način. Time smo iz Crne Gore poslali jasnu poruku o novoj državi koja je snažno okrenuta svojoj evropskoj vokaciji i čvrsto opredijeljena da zauzme mjesto u ujedinjenim narodima Evrope i svijeta.

Dozvolite da se u ovom kontekstu iskreno zahvalim Kran Montana Forumu i gospodinu Karteronu lično, na njihovoj dugogodišnjoj podršci demokratskom razvoju Crne Gore i povjerenju koje od početka imaju u crnogorski projekat.

I, zaista, nadam se da nije pretenciozno ako ustvrdim da se crnogorski plebiscit može posmatrati i kao uspjeh u širim okvirima. Prije svega, što se i na Balkanu potvrdila djelotvornost evropskih vrijednosti i perspektive dakle, snaga koju posvećenost i angažovanost EU ima za aktiviranje svih domaćih činioca da se angažuju u demokratskom, evropskom duhu.


Svoju jasnu viziju daljeg napretka prema EU potvrdili smo i Skupštinskom Deklaracijom nezavisne Republike Crne Gore, afirmišući opredijeljenost dalje izgradnje Crne Gore kao građanske države, funkcionalne tržišne demokratije. To podrazumijeva i stabilne institucije koje garantuju pravnu državu, slobode, ljudska prava i prava manjina. Takođe, i dalje poštovanje principa međunarodnog prava, kao i nastavak pune saradnje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Crna Gora ostaje privržena stanovištu da je puna saradnja sa Haškim tribunlom ne samo test demokratskog kapaciteta svake vlasti, već i uslov regionalnog pomirenja, i izgradnje povjerenje na zdravim osnovama.

Rezultati koje smo do sada ostvarili u reformama i razvoju su dokaz da Crna Gora postaje ekonomski održiv i politički čvrsto utemeljen sistem, i da je sposobna da efikasno i postepeno preuzima odgovornosti koje ima jedna država članica EU.

Posljednjih godina, u Crnoj Gori smo učvrstili makroekonomsku stabilnost, što je omogućilo da težište svojih aktivnosti sada usmjerimo ka dinamiziranju ekonomskog rasta i razvoja. Pozitivne tendencije su nastavljene i u prvom kvartalu ove godine. BDP je nominalno veći za 9,3% u odnosu na uporedni period prošle godine, i svi indikatori upućuju na ovogodišnji realni rast između 5% i 6%. Posebno dinamičan razvoj bilježimo u turizmu, gdje smo ostvarili prihode veće za 16,1% u odnosu na uporedni tromjesečni period prošle godine. I prema nalazima Svjetske turističke organizacije, Crna Gora je već treću godinu za redom država sa najvećom stopom rasta turističke industrije u svijetu. Takođe, u dijelu monetarne i budžetske discipline nastavlja se trend približavanja Mastrihtskim kriterijumima u prošloj godini, inflacija je iznosila svega 1,8%, a budžetski deficit 1,9%. Vjerovatno, jedan od najvažnijih pokazatelja je rekordan nivo stranih direktnih investicija, koje su u prošloj godini iznosile oko 613 eura po glavi stanovnika, što je Crnu Goru svrstalo u vodeće u regionu. Takva dinamika nastavlja se i u ovoj godini, što je posebno ohrabrujuće, imajući u vidu da je proces privatizacije u završnoj fazi i da već danas on nije ključni generator priliva ino-investicija.. To rječito govori u prilog rastućeg povjerenja stranih investitora u sistem koji izgrađujemo. Pored makroekonomske i političke stabilnosti, tome su doprinijeli liberalni ekonomski i regulatorni okvir, veća zaštita svojine i vlasničkih prava, nacionalni tretman stranaca, povoljan poreski sistem ilustracije radi, korporativni porez na dobit iznosi 9%, i među najnižim je u Evropi.

I u slučaju Crne Gore se potvrđuje da mala zemlja može biti prednost, a ne ograničenje. Mali sistemi se brže i sa manje problema i troškova adaptiraju na promjene na širem tržištu, što je posebno važno u uslovima intenzivne integracije i globalizacije.

Svjesni smo kompleksnosti zahtjeva i izazova sljedećih, viših faza naše evropske integracije, ali opredijeljeni da izvršimo sva potrebna prilagođavanja po mjeri države članice EU.

Sve su ovo razlozi zbog kojih cijenimo da se sa realnim optimizmom može gledati na budući razvoj nezavisne države Crne Gore. To potvrđuje i dosadašnji nivo i kvalitet aranžmana sa EU, Savjetom Evrope, OEBS, STO, MMF, SB i drugim međunarodnim organizacijama. I, to smo ostvarili zahvaljujući domaćem, a ne ''pozajmljenom ili poklonjenom'' kapacitetu. Tako će biti i ubuduće, i tako razumijemo i dvosmjerni karakter naše evropske perspektive. Multietnički sklad je još jedan važan elemenat koji nas dodatno kvalifikuje za ubrzano napredovanje prema EU. On je očuvan i u protekloj deceniji ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. Zato su obnovu crnogorske državnosti u kontinuitetu podržavale nacionalne manjine. A, to povjerenje i privrženost manjina čini Crnu Goru jedinstvenim primjerom u regionu. Takva građanska, multietnička i evropska Crna Gora bila je i ostala pouzdan prijatelj i partner svim demokratskim strukturama i u Srbiji, i u regionu i šire.

I sa ovog aspekta, na regionalnom nivou, efekti obnove crnogorske državnosti mogu se najkraće sažeti kao doprinos učvršćivanju stabilnosti i snažnije evropske profilacije regiona u cjelini. Agenda Zapadnog Balkana sada je rasterećena od jednog važnog demokratskog pitanja, što otvara veći prostor za znatno snažnije fokusiranje na pitanja evropske integracije, i to ne samo u Crnoj Gori. Dosadašnja politika dobrosusjedstva i saradnje, na principima otvorenosti, ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja, je takođe osnov za dodatni, novi dinamizam koji smatramo da Crna Gora može unijeti u regionalnu saradnju. Raduje nas što to potvrđuju i reagovanja naših država, koje su jednoglasne u ocjeni da će nezavisna država Crna Gora još snažnije doprinositi stabilnosti i evropskom putu regiona. U suštini, regionalna saradnje se i mora odvijati ruku pod ruku sa evropskom integracijom. Male ekonomije kao što su zemlje Zapadnog Balkana i nemaju drugog izbora, već da se međusobno integrišu, ukoliko žele da iskoriste potencijal koji raspolažu. Očekujem da ćemo to, uskoro, svi skupa potvrditi, efikasnim zaključenjem jedinstvenog sporazumo o slobodnoj trgovini u Jugoistočnoj Evropi.

Na kraju, ne manje važan prioritet Crne Gore je da sa Srbijom nastavi da razvija svestrane međudržavne odnose, na principima uzajamnog poštovanja, razumijevanja i ravnopravnosti, uvjereni da oni mogu postati primjer na Balkanu. Takvu odlučnost Crna Gora je već demonstrirala, a pokazuju se realnim naša očekivanja da takav odnos pokaže i Srbija. Bliskost dviju starih evropskih država sada je ojačna zajedničkim ciljevima koje dijelimo i kojima težimo.

U uvjerenju da sa optizmom možemo gledati na budućnost Crne Gore i regiona

Zahvaljujem na pažnji.

Monako, 22. jun 2006.