Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Održan okrugli sto povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama

Objavljeno: 23.09.2019. • 20:32 Autor: MJU
Okrugli sto povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, održan je danas u organizaciji Ministarstva javne uprave. U uvodnom dijelu okruglog stola govorili su ministarka javne uprave, Suzana Pribilović i šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav.

“Slobodan pristup informacijama je od javnog značaja, nezamjenjiv instrument za vršenje kontrole nad radom organa vlasti i uslov za kvalitetno i efikasno ostvarivanje drugih ljudskih prava i sloboda. Ovo pravo građanima otvara put da bez posrednika, stvarno i odgovorno učestvuju u vršenju javnih poslova i u procesu donošenja odluka. Prepoznajući značaj za konstantnim unapređenjem stanja u ovoj oblasti Vlada Crne Gore je u programu rada prepoznala potrebu izmjena i dopuna važećeg zakona u cilju unapređenja normativnog okvira u ovoj oblasti i stvaranja uslova za efikasnije ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama“, kazala je ministarka Pribilović na otvaranju okruglog stola. 

Ona je kazala da je na osnovu savremenih međunarodnih standarda i trendova, kao i preporuka koje su date od strane međunarodnog eksperta i preporuka iz Analize normativnog okvira u oblasti slobodnog pristupa informacijama, koju je Vlada Crne Gore usvojila u aprilu ove godine, predloženim izmjenama nastojalo se da se sistem ostvarivanja prava na pristup informacijama učiniti efikasnijim, imajući u vidu da pravna sigurnost, zakonitost i efikasna primjena zakona traži njegovu jasnoću i koherentnost. 

“Predloženim izmjenama, precizirali smo značenja izraza “informacija” i organa vlasti”, kao centralna pitanja ovog zakona, kako bi na jasan i nedvosmislen način definisali šta se smatra informacijom u smislu ovog zakona i ko su obveznici njegove primjene, a u skladu sa standardima u ovoj oblasti. Takođe, rokovi za postupanje organa kada odlučuju o pravu na pristup informaciji i to kako onih koji u prvom stepenu postupaju po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, tako i organa koji postupa po žalbama su promijenjeni i precizirani”, kazala je Pribilović. 

Ona je istakla da je pri izradi nacrta zakona poseban akcenat stavljen na pitanje troškova u postupku ostvarivanja ovoga prava rukovodeći se opšteprihvaćenim standardom, da ostvarivanje ovog prava treba da bude jednostavno sa što manje troškova ili bez troškova, te je predloženo da u postupcima ostvarivanja prava na pristup informacijama (upravnom i sudskom) svaka stranka snosi svoje troškove. 

Takođe, napomenula je Pribilović, predloženo je i uvođenje instituta zloupotrebe prava na pristup informacijama, u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima i dokumentima, koji institut poznaju i druge države, a podrazumijeva obavezu organa da spriječi svaku zloupotrebu ovog prava od korisnika koji traži ostvarivanje prava suprotno cilju i svrsi zakona. 

„Iako svjesni činjenice da transparentnost rada organa vlasti predstavlja ideal svakog demokratskog društva ujedno moramo biti svjesni da to ne znači apsolutnu transparentnost i otvorenost kojom bi bili povrijeđena druga priznata prava, interesi i vrijednosti zaštićeni ustavom i zakonima. Kao što je značajna dužnost države da ojača povjerenje građana u institucije, jednako je važno da građani koriste zakonske odredbe u skladu s njihovom namjenom i svrhom“, kazala je Pribilović. 

Šef delegacije EU Aivo Orav je istakao da tajnost podataka predstavlja plodno tlo za razvoj korupcije. Efikasna i servisno orjentisana uprava treba da svima obezbijedi pristup relevantnim informacijama, posebno istraživačkim organizacijama i novinarima, koji, u protivnom, ne bi bili u mogućnosti da svoj posao rade profesionalno i u korist građana. 

On je kazao da su u posljednjim izvještajem Evropske komisije o Crnoj Gori, crnogorske institucije su pozvane da obezbijede veću transparentnost i odgovornost, naročito u oblastima koje su sklone korupciji i u sektorima koji su zaduženi za raspodjelu velikih dijelova državnog budžeta ili imovine. 

„Od velike važnosti je da se zakon izmijeni, uzevši u obzir sve značajne preporuke iz Izvještaja EK, kao i relevantnih eksperte Evropske unije, uključujući i misiju stručnog nadzora i zaštite slobodnih podataka koja je odžana u julu. Između ostalog, eksperti EU su istakli važnost da u SPI ne bude uveden institut zloupotrebe podataka“, kazao je Orav. 

Javna rasprava o tekstu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama počela je 17. septembra 2019. godine, objavljivanjem javnog poziva za učešće u raspravi, teksta Nacrta zakona sa obrazloženjem i Programa javne rasprave na internet stranici Ministarstva javne uprave i portalu e – uprave. Javna rasprava će trajati 30 dana. 

MINISTARSTVO JAVNE UPRAVE




Vezani članci:

Dukaj – Marsella: Jačanje saradnje 22.11.2024.
Jačanjem vještina zaposlenih u MJU do održivog i odgovornog upravljanja fondovima 22.11.2024.
Ministar Dukaj čestitao Dan opštine Budva 22.11.2024.
Ministar Dukaj čestitao Dan opštine Kotor 21.11.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?