Govor glavnog savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore za politička i vojna pitanja Milana Roćena na konferenciji pod nazivom ''Perspektive uključenja Crne Gore u evro-atlantske integracije''

Milan Roćen, glavni savjetnik predsjednika Vlade Crne Gore za politička i vojna pitanja:


''Poštovani predsjedavajući,

Gospodine predsjedniče Parlamenta,

Gospodine ministre,

Dame i gospodo,

Poslije pozdravne riječi predsjednika Parlamenta Ranka Krivokapića, i sadržajnog izlaganja ministra inostranih poslova Miodraga Vlahovića, dozvolite da i ja izrazim zadovoljstvo što mi je ukazana čast da vam se obratim na početku ovog, za nas, izuzetno značajnog skupa, i inspirativnom temom, koji, s Ministarstvom inostranih poslova Crne Gore organizuje respektibilni Džordž Maršal Centar, koji se i do sada potvrdio kao izuzetno važan partner Crne Gore, i s kojim namjeravamo da jačamo inače odličnu saradnju. Organizaciju ove Konferencije u Crnoj Gori, i vaše prisustvo na ovom skupu, razumijem i kao zainteresovanost i spremnost da pomognete na najkonstruktivniji način iskrene napore Crne Gore na putu što bržeg ostvarivanja naših strateških, evropskih i evroatlantskih ciljeva. Čini mi posebno zadovoljstvo da vam na početku prenesem zahvalnost i pozdrave premijera i ministra odbrane Crne Gore Mila Đukanovića.

Ja ću nastojati da vam u najkraćem približim evroatlantsku dimenziju tih naših očekivanja i planova iz sadašnje perspektive. Crna Gora svoju evropsku budućnost vidi u transatlantskoj porodici naroda i država u okviru NATO. Smatramo da je to najbolji put za očuvanje naših državnih i nacionalnih interesa, u kontekstu jačanja unutrašnje, regionalne i šire stabilnosti, i valorizacije ukupnih interesa crnogorskog građanskog, multietničkog društva. U tom cilju spremni smo da jačamo svestrane veze sa Srbijom, i sa svim susjedima, sa kojima nas, između ostalog, vezuju i zajednički evroatlantski ciljevi. Spremni smo da, polazeći od svojih postojećih resursa, gradimo partnerske odnose sa svim zemljama članicama Partnerstva za mir, da preuzmemo i primijenimo visoke standarde u oblasti odbrane, bezbjednosti i vojske; da poštujemo međunarodna dokumenta i do kraja odgovorimo svim obavezama koje proističu iz članstva u Partnerstvu za mir, kojima se pomovišu vama dobro poznate vrijednosti Alijanse.

U godinama opštejugoslovenske tragedije Crna Gora je sačuvala mir i učvrstila međunacionalni sklad. Jedina smo od bivših jugoslovenskih republika u kojoj nije bilo sukoba i ratnih razaranja. Obezbijedili smo makroekonomsku i učvrstili političku stabilnost. Postigli smo početne, ali zavidne uspjehe na reformskom planu. Obnovili smo svoju državu na demokratskom i fer referendumu po najvišim evropskim standardima, i time postali najsvjetliji primjer uspješnosti evropske politike na Balkanu. Smatram da su sve to relevantne činjenice koje nas preporučuju za ozbiljnog partnera u evropskim integracijama, u Partnerstvu za mir i sjutra u NATO-u. U okviru svojih mogućnosti i resursa nepokolebljivi smo da pružimo svoj doprinos kada su u pitanju izazovi sa kojima se suočava savremeni svijet u borbi protiv terorizma, organizovanog kriminala i proliferacije oružja za masovno uništenje.

Odlučni smo da reformišemo vojne snage u profesionalnu, savremenu, održivu i interoperabilnu strukturu, koja će biti u funkciji modernog razvoja Crne Gore, i istovremeno dati aktivan doprinos regionalnoj stabilnosti, kolektivnoj odbrani, izgradnji mira i rješavanju konflikata, kao i humanitarnim i misijama traženja i spašavanja u okviru EU, OEBS, UN, NATO i drugih međunarodnih organizacija. Ubrzano ćemo raditi na modernizaciji vojne tehnologije, naoružanja i sistema komunikacija, kao i stvaranja efikasne komandne strukture i moderne organizacije Vojske, pod civilnom kontrolom. Crna Gora će promovisati transparentnost u odbrambenom planiranju i budžetu za odbranu, istovremeno jačajući sve demokratske mehanizme za kontrolu nad oružanim snagama, uključujući parlamentarne. U tom cilju, ukinuta je vojna obaveza, a broj pripadnika Vojske u posljednje dvije godine smanjen za gotovo 54%. Brojno stanje operativnog dijela jedinica i ustanova Generalštaba Crne Gore je ispod 2.500 hiljade. Poštujući standarde NATO, budžetska izdvajanja za Vojsku za narednu godinu iznosiće oko 2% BNP. Formirano je Ministarstvo odbrane koje će biti u punoj funkciji ubrzo nakon konstituisanja nove Vlade, što se očekuje već iduće nedjelje. Naš prioritet će biti njegova institucionalizacija, kadrovsko i tehničko koncipiranje i opremanje, u funkciji izgradnje integrisanog odbrambenobezbjednosnog sistema i sveukupne strategije razvoja Crne Gore, kao i bržeg dostizanja evroatlantskih ciljeva. Hoćemo od starta to je za nas nova državna funkcija da stvorimo modernu i efikasnu instituciju, po svim savremenim standardima, prilagođenu i brojčano i organizaciono potrebama Crne Gore i tim ciljevima. Usvojena je Strategija nacionalne bezbjednosti, koja predstavlja strateški dokument u kom su sadržani nacionalni interesi i ciljevi u oblasti bezbjednosti. Pripremljeni su nacrti Zakona o vojsci, Zakona o odbrani, Strategije odbrane i Doktrine vojske. Tekstovi tih dokumenata dostavljeni su Briselu i Pentagonu. Već početkom naredne nedjelje, prilikom posjete ekspertske grupe Pentagona, očekujemo sugestije, koje su koordinirane sa ekspertima NATO-a u Briselu, kako bismo odmah nakon toga pristupili finalizaciji ovih dokumenata i uvrstili ih u redovnu Vladinu i parlamentarnu proceduru. Nakon njihovog usvajanja, planiramo donošenje Agende reformi na osnovu strateškog pregleda sektora odbrane.

Ovih dana osnovan je Atlantski savjet u Crnoj Gori, koji okuplja kompetentne i ugledne ličnosti crnogorskog naučnog, kulturnog, poslovnog i javnog života, u cilju promovisanja ideje atlantizma i podsticanja aktivnosti na uključivanju u evroatlantske integracije. Isto tako, sa ciljem da promoviše interese Crne Gore u evroatlantskoj zajednici i da time trajno podržava njenu spoljnopolitičku orjentaciju.

Donijeta je Odluka o raspuštanju dosadašnje Vojnoobavještajne i Vojnobezbjednosne agencije. Ova funkcija će u okviru Ministarstva odbrane biti racionalno prilagođena i organizovana u duhu reformi i osavremenjavanja ukupnog odbrambenog sistema i demokratizacije Crne Gore.

Vojska Crne Gore raspolaže velikim viškovima naoružanja i vojne opreme. Od 237 lokacija koje je koristila Vojska u Crnoj Gori u vrijeme državne zajednice, za potrebe Vojske Crne Gore zadržano je svega 27. Sve ostalo stavljeno je državi na raspolaganje, i predstavlja potencijalni fond za rješavanje socijalnog statusa viška zaposlenih i poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih lica u Vojsci, uključujući stambeno pitanje, i izgradnju savremenih vojnih objekata. Biće formirana posebna Vladina komisija za prodaju vojne imovine, što će se vršiti isključivo na zakonit, racionalan i transparentan način.

U sektoru odbrane Crna Gora je tek nedavno započela svoj samostalni nastup na međunarodnoj sceni. Više smo nego zadovoljni uspostavljenim strateškim partnerstvom na međunarodnom planu za veoma kratko vrijeme. Izdvojio bih kao posebno značajnu nedavnu posjetu američkog sekretara za odbranu Donalda Ramsfelda, što predstavlja značajan impuls za uspostavljanje državnog partnerstva i saradnje sa nacionalnom gardom SAD, a dogovoreno je i niz drugih za Crnu Goru izuzetno značajnih konkretnih vidova pomoći i saradnje. Između ostalog, već je imenovan američki ataše za odbranu u Crnoj Gori. Posebno bih akcentirao dogovor o edukaciji i obuci pripadnika crnogorske Vojske za učešće u mirovnim misijama na dobrovoljnoj osnovi, što će biti potvrđeno bilateralnim sporazumima o saradnji. Želim takođe da izrazim zadovoljstvo saradnjom sa NATO strukturama u Briselu, i sa našim evropskim partnerima. Uz konkretnu podršku Vlade Velike Britanije krajem septembra je održan regionalni forum Clearing House za Crnu Goru, u okviru kojeg ćemo moći da kandidujemo projekte za pomoć i podršku u oblasti modernizacije Vojske i sektora odbrane na decembarskoj Konferenciji u Bukureštu. Nakon velikog doprinosa Velike Britanije u reformi sistema odbrane, još dok je Crna Gora bila u državnoj zajednici, ali i nakon sticanja nezavisnosti, dobili smo i prihvatili ponudu od vlada prijateljskih zemalja Danske i Norveške da doprinesu koordinaciji tehničke podrške, i da svojim iskustvom potpomognu napore Crne Gore da na što kvalitetniji način i u najskorije vrijeme postane dio atlantske zajednice. Izdvojio bih takođe bilateralne kontakte sa Njemačkom i njihovu spremnost za pomoć i saradnju u ovoj oblasti, kao i vlada Holandije i Austrije. Cijenimo veoma važnom i nedavnu posjetu delegacije Ministarstva odbrane Estonije Crnoj Gori, kao i spremnost Slovenije i Slovačke za saradnju i razmjenu iskustava u što tješnjim kontaktima. Za Crnu Goru izuzetno značajnu ulogu igra prenošenje pozitivnog iskustva svih zemalja regiona koje su postigle napredak u reformi sektora bezbjednosti i odbrane. Crna Gora želi da bude svuda prisutna tamo gdje se razgovara i konkretno radi na jačanju regionalne stabilnosti. Značajan korak u tom pravcu je članstvo Crne Gore u procesu saradnje ministara odbrane JIE, u statusu posmatrača, na nedavnom sastanku u Tirani. Crna Gora takođe želi da se priključi jadranskoj grupi zemalja potpisnica Jadranske povelje. Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore učestvovao je na Petom sastanku Jadranske povelje Grupe A3 u Hrvatskoj. On je nedavno posjetio i Komandu združenih snaga NATO u Napulju. Ovih dana raketna krstarica Ansio iz sastava američke Šeste flote posjetila je Crnu Goru. Bilo je to prvo uplovljavanje jednog američkog vojnog broda u crnogorske nezavisne vode nakon punih 118 godina. To je bila prilika između ostalog za razgovore o saradnji komandanta združenih snaga NATO u Napulju i komandanta američkih pomorskih snaga u Evropi admirala Ulriha sa crnogorskim državnim i vojnim vrhom. Potencirao bih takođe veoma dobru saradnju i kontakte sa vojnim atašeima niza prijateljskih zemalja koji su akreditovani u Crnoj Gori, odnosno iz Beograda pokrivaju Crnu Goru. Ovako intenzivnu i sadržajnu međunarodnu saradnju na ovom sektoru cijenimo ne samo podsticajnom za nas, već i priznanjem za to što smo do sada uradili, i što planiramo da uradimo što je moguće prije na reformi vojno-odbrambenog sektora.

Dame i gospodo,

Primijetili ste da sam govorio samo o pozitivnim potezima, i pozitivnim primjerima. Želim da vas uvjerim da se ne zanosimo postignutim uspjesima, da smo vrlo svjesni svih problema koje smo naslijedili, i sa kojima smo suočeni, kao i da smo svjesni teškoća koje stoje pred nama. Ali smo odlučni da damo sve od sebe, kako bi ih uz pomoć naših saveznika i prijatelja što efikasnije i brže prevazilazili. I o jednom i o drugom aspektu, kao i nekim konkretnim projektima za pomoć i podršku, odnosno za dugoročno partnerstvo, detaljnije i kvalifikovanije na ovom skupu imaćete prilike da čujete od načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore generala Lakčevića.

Dozvolite da vas podsjetim da je ministar spoljnih poslova Crne Gore Miodrag Vlahović pismom generalnom sekretaru NATO Jap de Hop Shefferu krajem avgusta ove godine zvanično zatražio prijem Crne Gore u Partnerstvo za mir. Imajući u vidu reformske napore Crne Gore u oblasti odbrambenobezbjednosnog sistema, kao i u svim drugim segmentima društva, i činjenicu da mi nemamo otvorenih pitanja sa našim susjedima, da imamo odličnu saradnju sa Haškim tribunalom i da se krajnje ozbiljno odnosimo prema svim međunarodnim obavezama, mi očekujemo podršku saveznika i prijatelja za prijem Crne Gore u Partnerstvo za mir već na predstojećem Samitu NATO u Rigi. I brzo članstvo u OEBS, OUN, i u nizu drugih međunarodnih organizacija daje nam nadu da sa optimizmom gledamo na ishod naše aplikacije. Spremni smo da u saradnji sa NATO odmah nakon toga izradimo Prezentacioni dokument, da postanemo dio Procesa planiranja i pregleda (PARP) i definišemo programe saradnje u Partnerstvu, sa ciljem da se što prije kvalifikujemo za ulazak u Akcioni plan za članstvo (MAP), čime će naša opredijeljenost da budemo članica NATO biti potvrđena, što će dodatno osnažiti naše napore za ispunjavanje svih neophodnih zadataka za realizaciju tog cilja. Naša nada je realno utemeljena i zaključkom Samita NATO u Istanbulu da je zemljama našeg regiona otvoren put za ulazak u ovaj savez, odnosno da dinamika tog procesa zavisi pojedinačno od svake zemlje. Naravno, u interesu regionalne bezbjednosti i bržeg zajedničkog evroatlantskog puta, mi bismo pozdravili i učlanjenje Srbije i Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir. Bilo kojem progresu i napretku svake od naših susjednih zemalja, radujemo se kao svom sopstvenom.

Uvjeren sam da će Crna Gora pokazati da ima kapacitet da uspješno odgovori svim izazovima sa kojima ćemo se nesumnjivo susresti na putu daljih integracija. Pokazaćemo da je Crna Gora kredibilan i pouzdan partner i saradnik svima u regionu, svim zemljama u Partnerstvu za mir i u NATO, na zajedničkom zadatku obezbjeđenja dugoročne stabilnosti, sigurnosti i napretka savremenog svijeta.

Uzimajući u obzir kredibilitet organizatora ovog skupa, kao i kompetentnost, znanje, iskustvo i ugled njegovih učesnika, vjerujem da ćemo tokom dvodnevnog održavanja Konferencije biti u prilici da čujemo mnoge za nas korisne ideje i sugestije, koje će nam jasnije osvjetljavati naš evroatlantski put kojim sigurno idemo.

Hvala vam na pažnji!''

Podgorica, 30.10.2006. godine