Izvještaj o obavljenom konsultovanju zainteresovane javnosti u procesu pripreme Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Na osnovu člana 13 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija („Službeni list CG“, broj 41/18), lice zaduženo za koordinaciju konsultovanja zainteresovane javnosti u pripremi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sačinjava

IZVJEŠTAJ

o obavljenom konsultovanju zainteresovane javnosti

Ministarstvo zdravlja uputilo je Javni poziv zainteresovanoj javnosti (organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima) da se uključe u početnu fazu pripreme Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i dostave inicijative, predloge, sugestije i komentare.

Zainteresovani subjekti su pozvani da svoje inicijative, predloge, sugestije i komentare dostave u pisanom i elektronskom obliku Ministarstvu zdravlja, na adresu Podgorica, Rimski trg br. 46, na fax 078/113-128 i na e-mail: mzdravlja@gov.me ili slavojka.sukovic@mzd.gov.me.

Lice zaduženo za koordinaciju i konsultovanje zainteresovane javnosti bila je Slavojka Šuković, načelnik Direkcije za harmonizaciju propisa.

Javni poziv je objavljen 21. januara 2019. godine.

U periodu određenom za konsultovanje javnosti, inicijative, predloge, sugestije i komentare dostavili su:

1. INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Predloženo je preciziranje i terminološko usklađivanje određenih normi važećeg zakona sa drugim zakonskim propisima. Takođe, sugerisano je, vezano za bolničku zdravstvenu zaštitu, da se razmotri dodavanje novog stava kojim bi se predvidjelo bliže regulisanje ishrane bolesnika, na način da bliže zahtjeve za standarde ishrane u bolnicama donosi Ministarstvo, jer bolnička ishrana podrazumijeva određivanje i pripremanje adekvatne i bezbjedne hrane za posebne grupe bolesnika.  Za ustanove zdravstvene njege, koje trenutno kod nas ne postoje, svakako treba stvoriti mogućnost osnivanja u sklopu primarne zdravstvene zaštite (kako je to u okruženju), ili i na drugim nivoima, ali uz direktnu vezu sa uputom doktora medicine. Predloženo je i da se razmotri uvođenje mogućnosti da se u okviru poliklinike može organizovati i dnevna bolnica, ukoliko se steknu uslovi koje propisuje Ministarstvo jer je dnevna bolnica je prepoznata u mnogim dokumentima u sistemu zdravstva, ali još uvijek ne funkcioniše u praksi. Radi bližeg regulisanja utvrđivanja uzroka smrti i sistemskog pozicioniranja ovog segmenta u zakonu, treba razmotriti sljedeće predloge: uvesti mrtvozorničku službu i definisati pravilnikom o mtrvozorstvu bliže uslove ili uvesti zakonom ko ustanovljava smrt lica umrlih van zdravstvene ustanove. Interna medicina i oftalmologija kopje spadaju u djelatnosti koje pripadaju sekundarnom nivou zdravstvene zaštite ne bi trebale biti na primarnom nivou., imajući u vidu da je jedan od najvažnijih razloga za pokretanje reforme primarne zdravstvene zaštite bio da se izvrši razgraničenje između nivoa zdravstvene zaštite i izbjegne dupliranje kapaciteta, a time i racionalnije raspolaganje ograničenim resursima. To je i bio razlog zašto su jačani kadrovski kapaciteti na primarnom nivou, uvedena je specijalizacija porodične medicine, koja u kurikulumu sadrži sticanje neophodnih znanja i vještina i za oblasti oftalmologije, interne medicine i mnogih drugih grana. Svakako bi trebalo proširiti ulogu jedinice za fizikalnu terapiju i opseg usluga koje pružaju, uvođenjem fizioterapije u zajednici, uključujući rad sa vulnerabilnim populacionim grupama kao što su stare osobe, hronični bolesnici..itd., Kućno liječenje kao posebnu stavku takođe treba izostaviti, jer izabrani doktor u okviru svog rada, koji je regulisan i drugim propisima, ima obavezu kućne posjete i kućnog liječenja, kao i jedinica za patronažu i jedinica za fizikalnu terapiju.      Član.31 u stavu 6. istog člana, potrebno je ograničiti i jasno navesti i uslove kada Fond može da sklopi ugovor sa ustanovama van Mreže, a imajući na umu racionalno korišćenje raspoloživih resursa, odnosno opravdanost takvih odluka. Postavljeno je I pitanje svrhe uspostavljanja dnevnih bolnica, u okviru postojeće zdravstvene ustanove, bila je da uz tijesnu saradnju sa primarnim nivoom i savremenim sistemom upućivanja dođe do opadanja broja nepotrebnih ambulantnih pregleda i hospitalizacija, a time i do efiksnijeg funkcionisanja bez dupliranja kapaciteta i rasipanja resursa. To je ujedno pogodnost za pacijenta, da na jednostavan način brzo realizuje zdravstvenu potrebu na sekundarnom nivou. Imajući u vidu navedeno, potrebno je razmotriti svrhu uvođenja dnevne bolnice kao samostalne zdravstvene ustanove, kao što je to predviđeno aktuelnim zakonskim rješenjem. Dnevna bolnica se treba vezati za širu organizacionu jedinicu ili imati dodatne uslove da bi na taj način funkcionisala.

2. UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

Predlog je da se preciziraju pojedine kaznene odredbe i propiše obavezna aktreditacija za laboratorije.

3. JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE

Predloženo je da se dopuni član 119 stav 1 riječima „ili specijalizaciju, užu specijalizaciju (subspecijalizaciju) na istom (medicinskom fakultetu)“, kao rješenje problema koji je nastupio formiranjem Stomatološke komore u odnosu na izdavanje licenci za rad.

4. NINA MILOVIĆ  

Usaglasiti odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.

5. JZU DZ PLJEVLJA

Sugerisano je da se u članu 25 tačka 6 poslije riječi: „laboratorijska, radiološka,“ dodaju riječi: „samo za opštine koje nemaju bolnice“, a u članu 25 da se  briše tačka „24) hitnu medicinsku pomoć“, pošto se u skladu sa članom 28, hitna medicinska pomoć organizuje u skladu sa posebnim zakonom.

6. DOM ZDRAVLJA PODGORICA

Predloženo je terminološko usaglašavanje člana 136 stav 3 ovog zakona sa članom 39 stav 4 Zakona o zbirkama podata u oblasti zdravstva („Sl. list CG“ br. 80/08 i br. 40/11).

7. PREDSTAVNIŠTVO UNHCR-A U CRNOJ GORI

Predloženo je da se  usaglasi terminologija Zakona o zdravstvenoj zaštiti sa Zakonom o međunarodnoj i privremonoj zaštiti stranaca, kao i da se obezbijedi nesmetan pristup zdravstvenoj zaštiti strancima koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, u skladu sa članom 66 Zakona o međunarodnoj i privremonoj zaštiti stranaca.

8. UDRUŽENJE DOKTORA MEDICINE PRIVATNE PRAKSE CRNE GORE

Predloženo je bliže uređivanje pitanja organizovanja zdravstvene djelatnosti i prepoznavanja uloge i značaja zdravstvenih ustanova koje obavljaju zdravstvenu djelatnost van zdravstvene mreže, na način što su i privatne zdravstvene ustanove osnovane i organizovane za vršenje zdravstvene djelatnosti od javnog interesa i doprinose ostvarivanju javnog interesa. Predloženo je da se bliže uredi pitanje imunizacije protiv zaraznih bolesti, u skladu sa programom imunizacije, na način što će se propisati da osim Domova zdravlja imunizaciju protiv zaraznih bolesti školske i predškolske djece na primarnom nivou vrše i odgovarajuće specijalističke ambulante, koje posjeduju rješenje Ministarstva zdravlja o ispunjenosti uslova za pružanje zdravstvene zaštite iz djelokruga pedijatrije. U tim ustanovama imunizaciju bi vršio doktor medicine, prema utvrđenom Programu.

9. MEDICINSKI FAKULTET

Predloženo je da se propiše mogućnost da i zdravstvene ustanove na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite mogu da budu nastavne baze fakulteta zdravstvenog usmjerenja.

10. LJEKARSKA KOMORA

Predloženo je da se urede određena pitanja u vezi unutrašnje organizacije i rada komora zdravstvenih radnika, plaćanje članarine, kao i da treba ukinuti trajno oduzimanje licence za rad doktoru medicine u slučaju kada je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora za teška krivična djela (član 116 Zakona o zdravstvenoj zaštiti ) i predvidjeti privremeno oduzimanje licence do isteka roka izdržavanja izrečene kazne, po odluci suda, i brisanja iz kaznene evidencije. Takođe, urediti kontinuiranu medicinsku edukaciju - Kategorizacija i vrednovanje stručnih skupova i drugih vidova stručnog usavršavanja u nadležnost Komore, a akreditacija zdravstvenih ustanova za organizovanje različitih vidova usavršavanja u nadležnosti državnog organa za poslove zdravstva. Potrebno je da zdravstvene ustanove svoje programe i planove stručnog usavršavanja kadrova dostave i nadležnoj komori. Takođe je predloženo da treba predvidjeti kod eksterne provjere stručnog rada učešće i predstavnika Komore. Pored naedenog, predloženo je i propisivanje novčane kazne za: pravno lice, odgovorno lice i zdravstvenog radnika koji obavlja neposrednu zdravstvenu djelatnost, ako ne posjeduje licencu i ne ovjerava medicinsku dokumentaciju faksimilom koji nije u skladu sa važećom licencom, kao i zdravstvenog radnika ako ne obavijesti nadležnu  komoru o promjenama koje su bitne za upis u imenike koje komora vodi, kao i o drugim bitnim činjenicama iz nadležnosti komore.

11. FARMACEUTSKA KOMORA CRNE GORE

Predlog se odnosi na izmjenu i dopunu u članu 114a stav 2 koji se odnosi na uslove za obnavljanje licence za farmaceute, te da se kao za doktore propiše u stavu 1 ovog člana doda u stavu 2 istog člana uslov i za farmaceute:

“1) dodatno stručno usavršavanje u skladu sa čl. 108 i 109 ovog zakona;”.

Pored ove inicijative predložene su i još tri sugestij, i to:  integrisanje svih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova Crne Gore, bez obzira na vlasništvo i obavezu rada sa Fondom zdravstva; uvodjenje i sprovođenje  demografsko geografskih kriterijuma za otvaranje apoteka i da se u članu 79 u stavu 3 doda u tački 2 sljedeće: “i kontinuirane farmaceutske edukacije.(i farmaceutskih tehničara)”, čime bi se omogućilo da na osnovu plana edukacije koji usvaja Ministarstvo zdravlja, omogući nesmetana kontinuirana edukacija farmaceuta i farmaceutskih tehničara.

12. FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Predložena je izmjena i dopuna u članu 82, u smislu uvođenja rada u dvije smjene za određene nivoe zdravstvene zaštite jer je očigledno da u svim državnim zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa postoji rad samo u jednoj smjeni.

Takođe, predloženo je da se precizira član 98, u smislu ograničavanja broja sati dopunskog rada, na nedjeljnom nivou ili broja ugovora o dopunskom radu. Pored navedenog, predloženo je da treba razmotriti i stav 2 navedeog člana, u smislu davanja saglasnosti za obavljanje dopunskog rada u privatnim zdravstvenim ustanovama, kako je to trenutno slučaj u praksi.

13. KOMORA FIZIOTERAPEUTA CRNE GORE

Predložena je dopuna člana 111 i 119 dodavanjem riječi: “Komore fizioterapeuta Crne Gore”, kao i da se propišu kazne prema zdravstvenim radnicima i saradnicima u slučaju da ne posjeduju licencu. Takođe je predloženo i da se u članu 120 riječi: “mogu da organizuju rad” zamijene riječima: “treba da organizuju rad”.

14. ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ

Sugestije se odnose  na:

- član 37 da se u domovima zdravlja formira ekipa za kućno lijčenje u čijem sastavu su doktor i medicinsku tehničar – vozač;

- član 39 koji se odnosi na to da se stvori zakonski okvir kako bi medicinski timovi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć postupali u skladu sa zakonskom regulativom i transportovali pacijenta do prijemnog odjeljenja najbliže bolnice, od mjesta akcidenta.

- član 162 stav 3 da se na drugi način reguliše utvrđivanje uzroka smrti za lica koja su umrla van zdravstvene ustanove i da ne radi Zavod za hitnu medicinsku pomoć.