Bari: Izlaganje predsjednika Vlade RCG Željka Šturanovića na 71. Levantinskom sajmu

Izlaganje predsjednika Vlade RCG Željka Šturanovića na 71. Levantinskom sajmu u Bariju

''Gospodine Vendola,
Gospodine Kozima Laćirinjolo,
Dame i gospodo,

Dozvolite mi da Vas u svoje ime i ime Vlade Crne Gore srdačno pozdravim i zahvalim na ukazanoj počasti da govorim povodom manifestacije ''Dani Crne Gore'' na 71. Levantinskom sajmu, koji se po višedecenijskoj tradiciji održava u Bariju.

Istovremeno želim, da sa Vama podijelim zadovoljstvo kontinuiranog prisustva Crne Gore na ovom sajmu, kao dogadjaju tradicionalno posvećenom promociji trgovinskih i privrednih veza Regije Pulje sa regionom Mediterana i Balkana.

Naročito me ohrabruje činjenica da je ove godine poseban značaj dat učvršćivanju odnosa izmedju Republike Italije, prvenstveno Regije Pulja i država Zapadnog Balkana u kontekstu završetka procesa proširenja Evropske unije, kojem Republika Italija daje punu podršku.

Obradovan tom činjenicom, sa zadovoljstvom sam prihvatio da govorim na temu ''Crna Gora na putu integracije u Evropu''. Vaš poziv doživljavam kao još jednu potvrdu činjenice da Crna Gora, pored svoje turističke atraktivnosti sve više postaje prepoznatljiva i kao destinacija privlačna za biznis, investicije i poslovna povezivanja. To je upravo ono što smo mi u Vladi Crne Gore i željeli da postignemo, da ekonomska pitanja i problemi budu centralna tema naših razgovora i interesovanja.

U Crnoj Gori ne postoji dilema kada je u pitanju naša evropska perspektiva. To je naš prioritet i jedini garant daljeg prosperiteta i stabilnosti. O tome u crnogorskom društvu postoji puni konsenzus svih političkih partija i cjelokupnog društva. Zato u kontinuitetu ulažemo energiju u suštinske reforme i kvalitetnu implementaciju evropskih standarda, svjesni da evropske integracije nije zadatak samo Vlade, već čitavog društva.

Vjerujemo da imamo razloga da budemo zadovoljni kvalitetom i dinamikom onoga što smo do sada postigli. Očekuje nas potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU 15. oktobra u Luksemburgu. Polovinom ovog mjeseca potpisaćemo i Sporazum o viznim olakšicama i Sporazum o readmisiji. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju uspostavićemo prvi ugovorni odnos sa Unijom. Time ćemo zaokružiti intenzivne aktivnosti na evropskom putu u prvoj godini nakon obnavljanja nezavisnosti, što će omogućiti da pređemo u novu, kvalitetniju i višu fazu međusobnih odnosa. Naročito smo ponosni što smo ovo postigli sopstvenim kapacitetima. Poseban značaj pridajemo i potpisivanju Sporazumu o viznim olakšicama, što će u velikoj mjeri doprinijeti većoj interakciji naših građana sa EU, ali i otvaranju vrata daljem procesu ispunjavanja kriterijuma za stavljanje na Bijelu šengensku listu.

Nakon što potpišemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, očekujemo njegovu brzu potvrdu i ratifikaciju u parlamentima država članica. Računamo na punu podršku Italije u tom smislu, kao našeg susjeda i partnera.

Odlučni smo da ubrzano započnemo implementaciju Privremenog sporazuma i čime ćemo ostvariti preduslove da predamo zahtjev za članstvo u EU. Uvjereni smo da ćemo to moći da učinimo već u prvoj polovini sljedeće godine, kako bismo stekli status kandidata i otpočeli pregovore za članstvo. Smatramo da imamo osnov za optimizam kada je u pitanju naš brzi napredak, posebno imajući u vidu makroekonomske pokazatelje u Crnoj Gori koji su u stalnom porastu.

Evropski kurs Crne Gore potvrđen je kroz prihvatanje temeljnih vrijednosti i načela na kojima se zasniva Unija i svim strateškim dokumentima koje je Crna Gora usvojila nakon obnove nezavisnosti.

Obavljamo pripremne aktivnosti na izradi sveobuhvatnog Nacionalnog programa integracije, kojim će se definisati detaljna strategija reformi za naš put u EU. Nacionalni program za integraciju (NPI), je novi dokument koji treba da definiše razvojni okvir Crne Gore u procesu implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u periodu 2008-12. godine i od ključnog je značaja za definisanje politika u godinama koje slijede.

Osnovna orijentacija spoljne politike Crne Gore su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja kao nerazdvojiv dio procesa evropskih integracija. Čvrsto vjerujemo da naš region pripada EU, i u tom kontekstu Crna Gora podržava napredak i napore koje preduzimaju sve zemlje regiona u usvajanju i implementaciji evropskih standarda i vrijednosti. U tom kontekstu, dinamična regionalna saradnja u svim oblastima od zajedničkog interesa predstavlja potvrdu da je region politički zreo i spreman za dalje korake u integrativnim procesima.

Sa druge strane, jasna poruka EU da su vrata za naš region otvorena, ukoliko ispunimo zadatke, garant je stabilnosti i podstrek za napredak Zapadnog Balkana. Svjesni smo važnosti koja tekuća institucionalna reforma EU ima za njenu budućnost, ali i za mjesto koje će Zapadni Balkan imati u njoj. Zato podržavamo Reformski ugovor kojim će se obezbijediti preduslovi za dalje širenje EU.

Dalja evropska integracija Crne Gore, svjesni smo, donosi nove izazove i još ozbiljnije zadatke. Biće potrebno uložiti još više truda i angažovati sve naše kapacitete. Znamo da je najveća odgovornost za napredak u integracijama na nama, ali istovremeno očekujemo pomoć i podršku država članica, posebno Italije, sa kojom imamo tradicionalno dobre odnose i saradnju. To je, uvjereni smo, naš obostrani interes.

U januaru smo postali članica MMF i Svjetske banke, a u maju članica Savjeta Evrope, najstarije Panevropske organizacije i predano radimo na ispunjavanju obaveza koje proističu iz tog članstva. Sticanjem nezavisnosti razvili smo intenzivnu diplomatsku aktivnost, tako da danas imamo uspostavljene diplomatske odnose sa preko 90 zemalja iz Evrope i van nje.

Stvorili su se i uslovi za korišćenje Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) programa pomoći EU, koja će biti usmjerena na usklađivanje s propisima EU, izgradnji institucija, unapredjenje regionalne i prekogranicne saradnje, razvoj gradjanskog drustva, kao i pomoć usmjerena na pripremu za korisćenje strukturnih fondova. Planirana sredstva IPA Fonda za Crnu Goru za period 2007-2010 iznose 131,3 miliona eura.

Takođe, Vlada je u maju ove godine prihvatila dokument Strategije saradnje Crne Gore sa Grupom Svjetske banke. Strategija Svjetske banke koncipirana je u pravcu postizanja strateških ciljeva Crne Gore neophodnih za njeno clanstvo u EU,u smislu podržavanja ciljeva Vlade, zacrtanih ekonomskom politikom za 2007. godinu.

Republika Crna Gora je primljena u program NATO ''Partnerstvo za mir''. Uslijedile su aktivnosti na pripremi Prezentacionog dokumenta, kao i na pripremi sistemskih zakona.

Želim istaći da definisanim mjerama ekonomske politike Vlade Crne Gore održavamo makroekonomsku stabilnost i obezbjeđujemo konsolidaciju javnih finansija.

Društveni proizvod raste po stopi od 6,9%, ostvarena je stabilnost cijena i smanjenje troškova života, uredno se servisiraju budžetske obaveze iz oblasti socijalne i dječje zaštite, ostvaruju trendovi rasta zarada i penzija, nastavljen je pad stope nezaposlenosti, koja je prvi put u poslednjoj deceniji na nivou od oko 12%.

Smanjen je i nivo javne potrošnje i učešća javnog duga u bruto društvenom proizvodu. Rast Budžeta je veći od planiranog, bilježimo značajan suficit, tako da je realno očekivati da se ostvare srednjoročni fiskalni prioriteti u pogledu smanjivanja državne potrošnje na nivo od 35% BDP-a i približno tome smanjenje nivoa i učešća javnog duga u BDP, kao i dodatnog poreskog rasterećenja naše ekonomije do 2011. godine.

Vraćeno je povjerenje u bankarski sistem, koji je privatizovan i konsolidovan, što potvrđuju podaci o porastu štednje građana za 160% u junu o.g. u odnosu na isti mjesec prošle godine. Dinamično rastu depoziti, padaju kamatne stope, uredno se servisiranju obaveze stare devizne štednje prema građanima. Na tržištu kapitala u kontinuitetu se ostvarju pozitivni trendovi, za prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 440 miliona eura prometa.

Strategijom za podsticanje stranih direktnih investicija i liberalizacijom zakonske infrastrukture učinili smo podsticajnim ambijent za ulaganje ino kapitala, tako da je Crna Gora izuzetno atraktivno investiciono područje u odnosu na region, kako po trendu rasta investicija na ukupnom nivou, tako i po glavi stanovnika.

U prošloj godini ostvaren je visok nivo priliva stranih investicija u iznosu od 645 miliona eura i taj trend je nastavljen u ovoj godini, tako da je u prvih šest mjeseci uloženo preko 280 miliona eura stranih investicija, pa sa sigurnošću možemo očekivati da se premaši planirani nivo od 400 miliona eura. U porastu je i registracija inostranih firmi koje žele da ulažu u Crnu Goru, a podaci govore da je krajem 2006. godine registrovano 3.070 takvih firmi.

Dame i gospodo,

Uvažavajući domaćina i organizatora ovog Sajma i manifestacije ''Dani Crne Gore'', posebno ću potencirati značaj i postignute rezultate političke i privredne saradnje Republike Crne Gore sa Republikom Italijom.

Prije svega ovom prilikom želim da izrazim zadovoljstvo uspostavljanjem diplomatskih odnosa na nivou ambasadora i želju da se dijalog na zvaničnim nivoima izmedju dvije tradicionalno bliske države stalno unapredjuje na svim nivoima.

Pozitivna očekivanja imamo i u sprovođenju nedavno potpisanog Memoranduma o saradnji ministarstava inostranih poslova i Sporazuma o saradnji u borbi protiv kriminala, kako bismo intenzivnijom saradnjom i razmjenom informacija, pravnim mjerama, zajedničkim operacijama i identifikovanjem problema, doprinijeli suzbijanju i što uspješnijoj borbi protiv kriminala u svim njegovim pojavnim oblicima. Mislim da smo institucionalizacijom te saradnje između ministarstava inostranih poslova već napravili dobar iskorak.

Bilateralne ekonomske odnose Crne Gore sa Italijom karakteriše dugogodišnja intenzivna i kompleksna ekonomska saradnja u skoro svim oblastima, opredijeljena položajem i značajem Italije kao visoko razvijene zemlje, susjeda i članice EU. Kao takva, Italija predstavlja jedno od najznačajnijih partnera Crne Gore.

Crna Gora je kroz dosadašnju bilateralnu saradnju i posebno preko aktuelnih regionalnih inicijativa, kao što su "Jadransko-Jonska Inicijativa" i "Intereg IIIA" uspjela da ostvari značajnu komunikaciju sa italijanskom stranom.

Italijanska strana je uložila značajna sredstva u realizaciji Kjoto sporazuma u oblasti zaštite životne sredine. U novembru 2004. godine potpisan je Memorandum o razumijevanju između Ministarstva zaštite životne sredine i uređenja prostora Crne Gore i Ministarstva za zaštitu životne sredine i teritorije Republike Italije o saradnji u oblasti zaštite životne sredine. U toku je realizacija projekta ''Održivi seoski razvoj u regionu Ulcinj'', a uspješno je završena i donacija italijanske Vlade za unapredjenje mljekarstva u CG.

Stupanjem na snagu CEFTA sporazuma 2006, čija je potpisnica Crna Gora, unicifiraće se pravila poslovanja, stvoriti zona slobodne trgovine u Jugoistočnoj Evropi sa tržištem od 30 miliona stanovnika, što će doprinijeti harmonizaciji, transparentnosti i stabilnosti slobodne trgovine, a to bi trebalo da znači i povećani interes invetitora za ulaganja u Crnu Goru.

Bilateralni ekonomski odnosi između Crne Gore i Italije su u stalnom i stabilnom porastu. Italija je naš najveći susjed i zemlja u kojoj Crna Gora vidi respektabilnu i važnu članicu EU, NATO i UN. Stoga je logično da Crna Gora posveti značajan dio spoljne politike razvijanju i jačanju partnerskih odnosa s Italijom.

Italija je, takođe, izuzetno važan spoljnotrgovinski partner i veoma značajan investitor u ovom dijelu Evrope. Mi vidimo velike mogućnosti za nastavak dosadašnje i unapređenje dalje saradnje u mnogim oblastima, posebno u energetici, saobraćaju, brodogradnji, poljoprivredi i lučkom prometu i značajno povećanim investicionim aktivnostima u Crnoj Gori.

U cilju unapređenja saradnje sa Italijom, potpisan je Sporazum o saradnji sa Regijom Pulja, 23. novembra 2005. godine u Bariju.

Italija je važno tržište za naše izvozne aktivnosti, o čemu govori i podatak da je robna razmjena za 5 mjeseci o.g. bila veća za 8,5% u odnosu na isti period prošle godine. Takođe u prošloj godini Italija je bila druga zemlja po veličini ukupnog izvoza Crne Gore.

Želim da iskažem punu zainteresovanost i potrebu crnogorske privrede za saradnju sa italijanskim partnerima u turizmu, poljoprivredi, drvopreradi, tekstilnoj industriji, oblasti energetike, metaloprerade, pomorskog saobraćaja, kao i u bankarstvu.

Naša Luka Bar sa slobodnom carinskom zonom, koja je na spisku kompanija koju želimo privatizovati, dobra je prilika italijanskoj strani da za nju ona postane glavna luka distributivni centar za razne robe u regionu Jugostične Evrope.

Očekujemo i obnavljanje intenzivnije saradnje sa ''Brodogradilištem Bijela'', zatim razvijanje kratke plovidbe tzv. ''Plavih puteva'' između naših država, kao i podsticanje javno-privatnog partnerstva u izgradnji naših auto-puteva, izradi studije rehabilitacije i izgradnje pruge Beograd-Bar, za koju italijanska strana pokazuje interes.

Mislim da tragom pozitivnog primjera naših kompanija ''MiRai iz Nikšića i Italijanske kompanije ''Fendi'' za proizvodnju namještaja, zatim Nikšićke željezare i Italijanske firme ''Gati'', koja je kupila 87% akcija ''Livnice'' Akcionarskog društva Željezare, treba da idu i druge firme.

U oblasti turizma postoje nedovoljno iskorišćene mogućnosti i kapaciteti. Pokrenute aktivnosti na planu obuke kadrova za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, iskazani interes italijanskih investitora za ulaganja u našu turističku privredu, konkretno u Ulcinjsku rivijeru, vidimo kao značajan doprinos u tom pravcu.

Na bilateralnom nivou odvijaju se i razni vidovi saradnje na realizaciji projekata u oblasti kulture, prosvjete, nauke i naučno-istraživačkog rada, tako da je intenzivirana i konkretizovana saradnja na univerzitetskom nivou u mnogim italijanskih gradovima (Bari, Rim, Milano, Peskara). Ostvareni su i konkretni rezultati u oblasti zdravstva.

Kada je u pitanju regionalna saradnja možemo reći da je, pored Pulje, pokenuta i sa regijama Toskana, Lombardija, kao i kroz bratimljenje gradova Kotor-Venecija i Podgorica-Bari.

Ostvaruje se i saradnja naših institucija u oblasti policije i odbrane.

Produbljivanje naših veza vidimo i kroz jačanje medjusobne parlamentarne saradnje i naših privrednih komora.

Uvjeren sam da je današnje prisustvo Crne Gore na ovom Sajmu, potvrda naše težnje očuvanja i učvršćivanja tradicionalno dobrih i prijateljskim odnosa izmedju Republike Italije, prvenstveno regije Pulja i Crne Gore, kao i dodatni motiv našim privrednim kompanijama i asocijacijama za razvijanje novih i sadržajno bogatijih i raznovrsnijih modela saradnje.

U tome su me posebno ohrabrili jučerašnji razgovor sa gospodinom Romanom Prodijem, predsjednikom Savjeta ministara Republike Italije. Takođe, saopštena spremnost ministra D'Aleme, kao dobrog poznavaoca crnogorskih prilika iz 80-tih godina prošlog vijeka, kada smo sa regijom Pulja imali veoma razvijene političke i ekonomske veze, da i sam lično podstakne investitore iz Vaše regije, da u najskorije vrijeme posjete Crnu Goru i razmotre mogućnost ulaganja u oblasti energetike i druge oblasti za koje u Crnoj Gori postoje dobri uslovi.

Isto tako, želim da istaknem, da Crna Gora ovu privrednu manifestaciju doživljava kao izraz mogućnosti da sa predstavnicima iz svih ovdje prisutnih zemalja, potvrdi i započne nove oblike unapređenja ekonomske, naučne, kulturne i svih drugih oblika saradnje.

Posvećeni smo izgradnji održivog, pouzdanog i atraktivnog investicionog ambijenta za sve investitore, domaće i inostrane i izgradji prosperitetne evropske Crne Gore integrisane u EU, evroatlanske i druge međuanrodne političke, ekonomske i finansijske institucije.

Vlada Crne Gore ima jasnu viziju onoga što radi i što su zahtjevi sljedećih faza našeg reformskog evropskog puta.

Pozivam Vas da pronađete interes za poslovanje u Crnoj Gori i tako postanete dio njene evropske budućnosti.

U to ime Vas pozdravljam i želim uspješno ostvarenje Vaših daljih ekonomskih planova.''