“Ljudska prava i rodna ravnopravnost u medijima”- samo 13 % novinarki prepoznaje neravnopravan položaj sa muškim kolegama

Novinarstvo je ženska profesija, žene su u većini na rukovodećim mjestima, glavne i odgovorne urednice i direktorice programa ali i urednice redakcija. Polovina ih je na poziciji generalnih ili izvršnih direktorica, pokazalo je istraživanje Društva profesionalnih novinara Crne Gore “Položaj novinarki u crnogorskim medijima”.

Istraživanje je na istoimenom panelu u Podgorici predstavila je autorka Duška Pejović.

„Novinarke dijele sudbinu svih žena u crnogorskom društvu, diskriminisane su koliko i žene u drugim oblastima, a istovremeno imaju ograničenja da kao muškarci doprinose razvoju društva, i samim tim daju doprinos novinarskoj profesiji, kazala je Pejović.

Ona je kazala da samo oko 13 odsto novinarki prepoznaje neravnopravan položaj sa muškim kolegama.

Istraživanja koje je sprovelo DPNCG u okviru projekta “Ljudska prava i rodna ravnopravnost u medijima”, urađeno je na osnovu ankete u 14 medija gdje je zapsleno 56,6 odsto novinarki.

 “Činjenica da smo slabo interesantne za medije u kojima radimo, dovoljno govori o važnosti teme zbog koje smo se okupili, i činjenici da su ljudska prava i rodna ravnopravnost i dalje na ovim prostorima tema kojoj se nedovoljno posvećujemo”, ocijenila je generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović.

“Ali, naš posao je da to shvatimo i probamo da promijenimo. Projekat o statusu novinarki u medijima nastao je pre svega zahvaljujući koleginici Duški Pejović  koja se dugo bavi tematikom, koja nas je savjetovala, ispravljala i stalno podsjećala šta je za nas važno. Inspiracija su nam bile, makar meni, političarke okupljene u mrežu kakvu ćemo nadam se imati i mi”, kazala je Radulović.

 Ona je obećala da će DPNCG  nastaviti da radi u pravcu unaprjeđenja profesionalnih standarda i zaštite  novinara i novinarki, kao i promovisanju rodne ravnopravnosti i ljudskih prava.

Načelnica Odjeljenja za za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović kazala je da je politika rodne ravnopravnosti u proporciji sa stanjem na nivou države, gdje po Monstatu, žene čine 50,6 odsto stanovništva.

„Pitanje je da li ovakav odnos brojki između žena i muškaraca odražava realnu prisutnost i aktivnost žena u različitim oblastima djelovanja, odnosno, da li žene u istom procentu imaju mogućnost da učestvuju i doprinesu razvoju društva i da li imjaju mogućnost da se, poštujući ovu proporciju, pojavljuju i u medijima“- rekla Pejović.

Ona je podsjetila i da je istraživanje o prisutnosti žena u medijima iz 2016. godine pokazalo da ih je 13,2 odsto prisutno u rublici politika, a 28,5 odsto u rublici društvo, što je, kaže, odraz onoga što se dešava u realnom životu.

Panelistkinja, profesorica književnosti Božena Jelušić je ocijenila da je istraživanje pokazalo „ozbiljno bipolarno oboljenje društva“, napominjući da joj je žao što koristi metaforu bolesti.

 „Kontradiktorne stavove i ovakav način razumijevanja, odnosno nerazumijevanja, pokazuje do koje je mjere ovo društvo bolesno“, rekla je Jelušić i dodala da „status novinarki u medijima i način njihovog razumijevanja rodne ravnopravnosti, ima jasan odraz u medijima i njihovoj konstrukciji ženskosti“.

Novinarka i članica Upravnog odbora DPNCG Vesna Rajković Nenadić smatra da je izvještaj progresivan, jer je 82 odsto ispitanica spremno da pohađa seminare o rodnoj ravnopravnosti, što je prije 15 godina bilo nezamislivo. Za nju je dominatna informacija u izvještaju to što je profesija sve lošije plaćena, što se po njenoj ocjeni odražava na kvalitet novinarstva.

Programska menadžerka za rodnu ravnopravnost u UNDP-u, Kaća Đuričković, čvrsto je uvjerena da mediji moraju biti četvrti stub demokratije. Za nju je na prvi pogled impresivna činjenica da žene čine polovinu uredništva u posmatranim medijima. Napravila je paralelu sa stanjem u obrazovanju.

„Kada su žene počele da osvajaju obrazovanje ono je počelo da gubi društveni značaj“, kazala je Đuričković.

Ona je zaključila da je istraživanje polazna osnova za dalji rad. Smatra i da Crnoj Gori nedostaje umreženo djelovanje novinarki i novinara.