Hrapović: Multisektorski raditi na smanjenju potrošnje antibiotika

Crna Gora se, i pored uloženih napora, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i nihove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom, zbog čega je neophodno multisektorski raditi na smanjenju potrošnje antibiotika, sintezi novih, kao i na prevenciji i kontroli infekcije.
To je saopštio ministar zdravlja Kenan Harpović na petom Nacionalnom sastanku mreže za praćenje antimikrobne rezistencije u Crnoj Gori, koji su organizovalo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Ministar zdravlja, Kenan Hrapović, kazao je da je antimikrobna rezistencija jedan od najvećih izazova upotrebe lijekova i predstavlja narastajući javno zdravstveni, ali i ekonomski problem globalnih razmjera.
“U periodu od 2007-2015 opterećenje infekcijama na godišnjem nivou koje su uzrokovane rezistentnim sojevima bakterija se gotovo udvostručilo u zemljama Evropske unije”, rekao je Hrapović.
On je kazao da je u Crnoj Gori praćenje rezistencije bakterija na antibiotike počelo 2016. godine.
“Vlada, kroz aktivnosti Ministarstva zdravlja, poštujući i slijedeći preporuke i savjete međunarodnih institucija, prije svega Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, postavila je strateške ciljeve u oblasti rezistencije na antibiotike. To su smanjenje potrošnje antibiotika, prevencija i kontrola infekcija i sinteza novih antibiotika”, kazao je Hrapović.
On je naveo da je Vlada na predlog Ministarstva zdravlja usvojila Akcioni plan za period 2019-2020 Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2017-2021.
“Kroz Akcioni plan predviđeno je da se urade mnoge aktivnosti u cilju smanjenja racionilazicaje potrošnje antibiotika”, kazao je Hrapović.
Uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, kako je rekao, dobijena je digitalna podrška za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, koji je uradilo Ministarstvo zdravlja, čijom primjenom se, kako je pojasnio, očekuje racionalnije korišćenje antibiotika po redu njihove snage i smanjenje troškova za laboratorijske analize.
“U toku je priprema i Protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz Protokola zahvaljujući čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika”, rekao je Hrapović.
I pored velikih napora koji se ulažu, Crna Gora se, kako je rekao, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i njegove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom, a nekontrolisana i neadekvatna upotreba antibiotika, kako je dodao, prijeti još većem širenju otpornosti na njihovo dejstvo, što može imati dalekosežne posljedice.
“Prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva, koja je nadležna za prikupljanje i objavljivanje podataka o potrošnji antibiotika u Crnoj Gori, od 2013. do 2018. godine zabilježeno je smanjenje upotrebe antibiotika na vanbolničkom i bolničkom nivou, međutim prošle godine je došlo do blagog rasta potrošnje za 2,2 odsto u vanbolničkim zdravstvenim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja”, naveo je Hrapović.
On je rekao da u Crnoj Gori postoji trend smanjenja potrošnje antibiotika, ali je još uvijek daleko od prosječne potrošnje u zemljama EU.
“Ono što moram da naglasim, kada je u pitanju propisivanje, je da se antibiotik može i smije izdati samo uz ljekarski recept. Ministarstvo zdravlja će potencirati da se pojača kontrola primjene zakonskih propisa kojima se kontroliše izdavanje antibiotika”, poručio je Hrapović.
On je istakao da se na kontroli rezistencije mora multisektorski raditi.
“Na tome moraju da rade i doktori i veterinari i farmaceuti i proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac, jer samo tako će nas antibiotici uspješno i efikasno liječiti”, objasnio je Hrapović.
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru, Mina Brajović, pojasnila je da pravilna upotreba antibiotika, kontrola antimikrobne rezistencije u zemlji, ali i promocija kvalitetne zdravstvene zaštite predstavljaju prioritete i okosnicu svih napora Vlade i resornog ministarstva.
Brajović je istakla da je, kada je riječ o upotrebi antibiotika na globalnom nivou, situacija zabrinjavajuća.
“U periodu od 2000. do 2015. godine upotreba antibiotika u zemljama niskog i srednjeg nivoa razvoja je porasla za nevjerovatnih 114 procenata. Ono što znamo jeste da neracionalna, nepravilna i neodgovorna upotreba antibiotika podstiče i ubrzava antimikrobnu rezistenciju”, objasnila je Brajović.
Neodgovorna upoteba antibiotika, kako je istakla, je prijetnja po kvalitetnu zdravstvenu zaštitu koja pretpostavlja, prije svega, bezbjednu zdravstvenu zaštitu pruženu za pacijenta i pretpostavlja da raspoloživi resursi budu na efikasan i racionalan način korišteni.