Govor Predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na otvaranju konferencije "Uloga nacionalnih akademija u XXI stoljeću"

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović
Govor na otvaranju konferencije "Uloga nacionalnih akademija u XXI stoljeću"
Podgorica, 10. oktobar 2008.


Dame i gospodo,
Uvaženi akademici,
Poštovani predstavnici diplomatskog kora,

Čast mi je i zadovoljstvo da vam se obratim na otvaranju konferencije "Uloga nacionalnih akademija u XXI stoljeću". Posebno me raduje što konferencija okuplja ugledne goste iz brojnih evropskih zemalja, i što je organizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. To je još jedan važan pokazatelj da je CANU vrijedna članica evropske porodice nacionalnih akademija, da je spremna da pruži svoj doprinos u izgradnji ekonomije i ukupnog društvenog razvoja istinski zasnovanog na znanju. A to je već imperativ sadašnjeg trenutka, preduslov da bi se odgovorilo na globalne izazove, kao što su rastuća konkurentnost, energetska sigurnost, životna sredina, pravedno društvo. Cilj je jasan - stvoriti sve pretpostavke za kvalitetan život naših građana. To prije svega zahtijeva dalja, intenzivnija ulaganja u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Isto tako, i razvoj saradnje između privrede, akademije i Vlade. U suštini, stvaranje svih ključnih pretpostavki za ostvarivanje ciljeva koji su definisani i Lisabonskom strategijom EU.

Proteklih godina, a posebno od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je ostvarila dinamičan ekonomski razvoj, praćen konstantnim unapređenjem demokratskih sloboda i usklađivanjem pravnog sistema sa evropskom legislativnom i najboljom praksom. Savladali smo dojučerašnje glavne boljke crnogorskog društva stopa nezaposlenosti je izrazito smanjena, a po stranim direktnim investicijama lider smo u regionu. Jednom riječju, stvorene su sve pretpostavke za ubrzan i sveobuhvatan razvoj naše zemlje. No, svjesni smo da svi postignuti rezultati ne mogu dobiti puno značenje, ukoliko naša pregnuća ne dovedu do društva utemeljenog na znanju, koje vidimo kao osnovnu polugu daljeg napretka. Stoga Crna Gora teži da bude uključena u globalne naučne i tehnološke tokove, ne samo zbog toga što je u našem interesu da aktivno pratimo dinamične procese koji se u ovoj sferi odvijaju, nego prvenstveno zbog svijesti da je ulaganje u obrazovanje i nauku ujedno i stvaranje najvećeg kapitala koje može imati jedna država. Crna Gora je u januaru ove godine pristupila Sedmom okvirnom programu EU za istraživanje i tehnološki razvoj. To je još jedan ključan korak u integrisanju Crne Gore u Evropski istraživački prostor i, generalno, u EU. Takođe, i potvrda da Vlada prepoznaje značaj obrazovanja, inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja u izgradnji društva zasnovanog na znanju.

Ulogu nacionalnih akademija u novom vremenu između ostalog vidim i kao potencijalnog zamajca razvoja u različitim oblastima ljudskog djelovanja. Konkretni naučni projekti, uz svoju praktičnu primjenljivost i efikasnost, dobrodošli su pri svakom ozbiljnom strateškom promišljanju politike i društva u cjelini. Funkcija nauke i njenog kritičkog diskursa je da svestrano sagleda razvojne šasne zajednice u kojoj djeluje.

Očekivanja od akademija nauka su višestruka, što svjedoče i naslovi sesija konferencije Uloga nacionalnih akademija u XXI stoljeću. Integritet društva u mnogome zavisi od njegovih intelektualnih kapaciteta. Zato sa posebnim senzibilitetom razumijevamo djelatnosti naučne javnosti. Savjetodavna uloga akademija nauka kao nezavisnih institucija vladama u rješavanju pitanja razvoja je od velikog značaja.

Zahtjevna i inspirativna tema koja vas je ovdje u Podgorici okupila jasno potvrđuje vašu odgovornost za društvene, ekonomske, kulturne i druge procese. Uvjeren sam da bez kvalitetne saradnje sa akademskom i naučnom zajednicom nijedna ozbiljna politička elita ne može računati na uspjeh. Zato je i obaveza države da kontinuirano unapređuje uslove za rad nacionalne akademije, podstrekne naučno-istraživački duh i stvori odgovarajući ambijent za realizaciju brojnih inicijativa i strateški važnih projekata. Naučna scena je s druge strane u obavezi da osmišljava projekte koji mogu da doprinose dugoročnom razvoju, kreirajući naučni i kulturni ambijent.

Podsjetiću vas danas da su se mnogobrojni značajni naučnici iz Crne Gore duhovno formirali u drugim sredinama, aktivno učestvujući u njihovoj izgradnji. Današnji skup najbolji je povod da saopštimo da je neophodno objedinjavanje svih kreativnih potencijala u smislu daljeg prosperiteta Crne Gore i njene sigurne evropske budućnosti. Na putu ka boljem, pravednijem i bogatijem društvu potrebno je ujediniti našu pamet. Jer samo primjerom posvećenosti izgradnji zajednice u kojoj živimo možemo biti od koristi globalnim tokovima.

Crna Gora teži da politiku visokog obrazovanja i nauke oblikuje tako da ona može odgovoriti visokim zahtjevima savremenog društva. Pri tome smo svjesni da naša ulaganja u istraživanje i razvoj moraju kontinuirano podsticati ova stremljenja. Ulazak u društvo zemalja koje participiraju u velikim projektima svjetske naučne zajednice predstavlja razvojnu potrebu i interes Crne Gore.

Novi izazovi koje donosi XXI vijek zahtijevaju jačanje sposobnosti za savladavanje globalnog znanja i tehnološkog napretka, kao izvora povećanja konkurentne sposobnosti društva. Znanje je, između ostalog, jedan od ključnih činilaca podsticanja konkurentnosti privrede, a povećanje ulaganja u znanje najprofitabilnija investicija. Za novu razvojnu epohu koja je pred nama potreban je novi profil kadrova, čije znanje i osposobljenost moraju odgovarati najsavremenijim evropskim standardima.
Takođe, Vlada Crne Gore na putu približavanja Evropskoj Uniji predano radi na uspostavljanju povoljnog ambijenta za realizaciju različitih naučno-obrazovnih procesa. U tom smislu, usvojili smo čitav niz ključnih strateških dokumenata, u kojima su precizno artikulisani naši ciljevi da na znanju gradimo društvo i sve njegove segmente. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti ima posebnu odgovornost na tom planu. Pri tom, veoma je bitna njena saradnja sa srodnim institucijama iz regiona i šire.

Važnost naučno-istraživačke djelatnosti za nas je nesporna, jer znamo da su nauka i razvoj uvijek u saglasju. U procesu usklađivanja sa evropskim istraživačkim iskustvima, pristupili smo usvajanju niza strateških dokumenata, od kojih bih, ovom prilikom, izdvojio Strategiju razvoja naučno-istraživačke djelatnosti, koja se oslanja na evropske istraživačke politike. Pored toga što postavlja jasne istraživačke prioritete, Strategija definiše i mjere kojima će se značajno povećati ulaganje u istraživanje, kao i podstaći snažnije uključivanje naučno-istraživačkih institucija u rješavanje najvažnijih pitanja razvoja i poboljšanje konkurentnosti naše ekonomije. Takođe, podstaći mladi ljudi da se bave naučno-istraživačkim radom. Veliki stvaralački potencijali koje Crna Gora posjeduje obavezuje nas da se profilišemo kao država prepoznatljiva po znanju.

Ovdje na tlu slobodne Crne Gore, u vrijeme otkrivanja Amerike, štampan je Oktoih prvoglasnik - prva štampana knjiga kod Južnih Slovena. Naša se povijest stvarala i mačem i perom, a najuzorniji primjer je Petar II Petrović Njegoš koji je uporedo vodio bitku za slobodu i za mjesto među prosvijećenim narodima Evrope. Zato i danas nema dileme: Crna Gora se mora svrstati u red zemalja koje svoj prosperitet temelje na usvajanju vrhunskih naučno-istraživačkih dometa.

U uvjerenju da će konferencija "Uloga nacionalnih akademija u XXI stoljeću" rezultirati konkretnim doprinosom u ostvarivanju naših zajedničkih evropskih ciljeva, želim vam uspješan i plodotvaran rad.

Zahvaljujem na pažnji.