Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

,,100 najvećih u Crnoj Gori 2020“ motiviše privredne subjekte na nove poslovne uspjehe

Objavljeno: 24.02.2020. 20:30 Autor: Ministarstvo finansija
Projekat „100 NAJVEĆIH u Crnoj Gori“ i u trećoj godini nastaviće sa isticanjem pozitivnih primjera poslovne prakse u Crnoj Gori u cilju motivisanja privrednih subjekata na urednije finansijsko izvještavanje.

To je saopšteno na pres konferenciji, povodom početka projekta „100 najvećih u Crnoj Gori 2020“, koji se ove godine održava treći put, a koji je inicirala kompanija BI Consulting, kao vodeća agencija u oblasti pružanja poslovnih i bonitetnih informacija u Crnoj Gori u partnerstvu sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom ekonomije, uz podršku Privredne komore Crne Gore i pod pokroviteljstvom Podgoričke banke i Crnogorske komercijalne banke, članica OTP grupe.

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija, Ratko Nikolić, kazao je da i u trećoj godini 100 NAJVEĆIH nastavlja sa isticanjem pozitivnih primjera poslovne prakse u Crnoj Gori.

„Kroz multisadržajan pristup informisaćemo javnost o uporednim podacima koji pokazuju trend tržišnih kretanja, te motivisati privredne subjekte na urednije finansijsko izvještavanje. Najvažnije, prikupićemo i analizirati podatke o poslovanju crnogorskih kompanija, izvršiti rangiranja, objaviti ih u ovogodišnjem ekskluzivnom izdanju Poslovnih novina, te prvorangiranima uručiti priznanja na završnoj večeri krajem maja“, rekao je Nikolić.

On je podsjetio da se rangiraju mikro, mala, srednja i velika preduzeća, po prihodu, dobiti i broju zaposlenih, zatim dvanaest dominantnih djelatnosti, kao i najbrže rastuće preduzeće.

 

Ministarstvo finansija

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, Nemanja Katnić, rekao je da posljednji dostupni makroekonomski indikatori ukazuju da je i prošlu godinu karakterisala snažnija ekonomska aktivnost od očekivane.

„Naime, za tri kvartala ostvaren je realni rast od 3,8 odsto, posebno predvođen rastom u trećem kvartalu koji je dostigao stopu rasta od 4,7 odsto. Prema projekcijama Vlade za 2019. godinu projektovan je rast od 3,1 odsto, zasnovan na rastu iz prva dva kvartala, međutim, nakon objave rasta u trećem i dostupnih indikatora za četvrti, jasno je da će ova stopa rasta biti premašena“, naveo je Katnić.

Prošlu godinu, kako je dodao, karakterišu isti pokretači rasta kao i prethodne 2017. i 2018.

„Iako rast bilježe svi sektori osim industrija, i ove godine je dominantan podsticaj bio u sektoru turizma koji je nastavio da bilježi treću godinu sa rekordnim nivoima u indikatorima dolazaka noćenja i prihoda. Imajući u vidu snažan investicioni ciklus rast je i ove godine zabilježio sektor građevinarstva. Ovo je bila još jedna uspješna godina, jer su se pozitivni efekti ekonomskog rasta odrazili i na naplatu budžetskih prihoda, pa je ostvaren planirani deficit od 2,98 odsto BDP, čime se nastavlja tendencija smanjenja deficita, što dodatno učvršćuje makroekonomsku stabilnost“, objasnio je Katnić.

On je ukazao da su pozitivni efekti vidljivi i na tržištu rada, pri čemu je stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori trenutno na, kako je rekao, istorijskom minimumu, dok je stopa aktivnosti na svom maksimumu, uz značajan rast zaposlenosti.

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije, Radosav Baćko Babić, kazao je da će Ministarstvo ekonomije nastaviti da implementira Program za unapređenje konkurentnosti privrede koji iz godine u godinu bilježi značajne i vidljive rezultate.

„Sadržaji programa i njegovih programskih linija kreirani su i realizovani u skladu sa zahtjevima crnogorske ekonomije. Godina iza nas bilježi pozitivan trend i rast interesovanja za sve programske linije, a to za posljedicu ima veliki broj podržanih mikro, malih i srednjih preduzeća“, rekao je Babić.

On je naveo da je ukupan broj podržanih preduzeća u prošloj godini iznosio 307, dok je u 2018. godini podržano 103 preduzeća, što je uvećanje za 204 odsto, stoga je i iznos odobrenih subvencija, kako je pojasnio, bio veći za 136 odsto.

 

„Za 2020. godinu, pored postojećih, kreirali smo i dvije nove programske linije: Programsku liniju za unapređenje digitalizacije i Programsku liniju za internacionalizaciju MMSP. Ukupno opredijeljena budžetska sredstva za realizaciju Programa za unapređenje konkurentnosti privrede za 2020. godinu iznose 2,030 miliona eura“, naveo je Babić.

On je istakao da su kompanije koje su dobitnici priznanja ,,100 najvećih” u 2019. godini, u značajnom broju, bili korisnici programskih linija.

„Očekujemo da će se i u narednom periodu nastaviti ovakav pozitivan trend, da ćemo ubuduće imati uspješnu i produktivnu saradnju koja će pozitivno uticati na rast naše ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje izvoznog potencijala, kao i stvaranja preduslova za bolji život naših građana”, rekao je Babić.

Zamjenik glavnog izvršnog direktora i izvršni direktor za komercijalne poslove, Podgoričke banke, Samo Jovićević, kazao je da mu je izuzetno zadovoljstvo što je Podgorička banka i ove godine, po treći put, pokrovitelj projekta „100 najvećih“ u Crnoj Gori.

„Posebno je zadovoljstvo što smo ove godine partner u ovom projektu zajedno sa Crnogorskom komercijalnom bankom. Naše dvije banke oduvijek su posvećene unapređenju pozitivne poslovne klime, stvaranju čvrstih veza sa svojim klijentima, kao i jačanju preduslova da crnogorske kompanije ostvaruju sve bolje rezultate u budućnosti, za dobrobit ne samo vlasnika i njihovih zaposlenih već i naše ekonomije u cjelini“, rekao je Jovićević.

Uvjeren je, kako je istakao, da će i ove godine među nosiocima pečata „100 najvećih“ biti veliki broj klijenata Podgoričke banke i Crnogorske komercijalne banke.

„Drago mi je što ćemo učestvovati u njihovom uspjehu. Ovom prilikom želio bih da zahvalim i organizatorima, jer su tokom prethodne tri godine uspjeli da promovišu zdravi crnogorski biznis i zaista zavidne rezultate koje ostvaruju naši privrednici“, poručio je Jovićević.

 

 

 

 

 
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?