Uvodno izlaganje predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na konferenciji Klimatske promjene i održivi razvoj u Jugoistočnoj Evropi i Mediteranskom regionu

KLIMATSKE PROMJENE I ODRŽIVI RAZVOJ
-Uvodno izlaganje Predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića-
HOTEL SPLENDID BEČIĆI, 16.10.2009. GODINE

Dame i gospodo, uvaženi učesnici Konferencije,

Vjerujem da ne treba posebno isticati zadovoljstvo države Crne Gore i svih njenih građana što ste prihvatili naš poziv i obezbijedili inicijalni autoritet ove Konferencije, kao i mogućnost snažnog odjeka poruka koje će odavde biti upućene regionu i cijelom svijetu.

Ovdje su prisutni visoki predstavnici zemalja Mediterana i Jugoistočne Evrope, reprezenti Evropske komisije i značajnih međunarodnih organizacija i (gotovo) kompletan diplomatski kor akreditovan u Crnoj Gori. Zbog toga, u ime Vlade Crne Gore i u svoje ime, pozdravljam sve prisutne, u uvjerenju i nadi da će ova Konferencija biti značajna potvrda naše zajedničke spremnosti da se, koordinirano i kooperativno, suprotstavimo opasnim generatorima klimatskih promjena i negativnim efektima koje te promjene imaju na koncept održivog razvoja.

Dozvolite da naglasim i iskrenu želju da, uz dostizanje ciljeva Konferencije, upoznate i neke od ljepota Crne Gore i, nadasve, tradicionalno crnogorsko gostoprimstvo, na koje smo izuzetno ponosni.

Naša inicijativa čiji je rezultat ova Konferencija, motivisana je namjerom da, zajedno sa drugim državama regiona i svim relevantnim subjektima, osnažimo velika očekivanja koja savremeni svijet ima od predstojeće XV Konferencije zemalja potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama koja se održava u Kopenhagenu, decembra ove godine. Nema sumnje da je ta Konferencija jedan od najznačajnijih događaja posljednjih decenija i da čitav svijet očekuje da njeni učesnici iskažu punu odgovornost i apsolutnu spremnost za frontalno suprostavljanje prijetnjama koje klimatske promjene donose. Naime, već vidljivi efekti promjena globalne klime tangiraju sve države regije, pa čak i sve pojedince, bez obzira koliko je ko uticao da do takvih promjena dođe. Takvu sliku dodatno složenom čine kataklizmičke prognoze koje će se sigurno ostvariti, ukoliko naše generacije ne pokažu zrelost, sposobnost i spremnost da zaustave dalji proces klimatskih promjena. U tom kontekstu, svaki pojedinac i institucija, svaka država i medjunarodna asocijacija moraju prepoznati svoju ulogu, odgovornost i zadatke u spriječavanju katastrofičnog ishoda koji progres klimatskih promjena može donijeti našoj planeti.

Ovakvo razumijevanje predstavlja prirodnu osnovu za homogenizovanje pojedinačnih napora naših država, u formi sinergijskog objedinjavanja aktivnosti, neprekidne komunikacije i institucionalne koordinacije na regionalnom nivou. Ne sumnjam da će takav pristup podržati i međunarodna zajednica kroz svoje tematske institucije i neposredno angažovanje u različitim modalitetima. U tom smislu, sugerišem da jedan od ciljeva ove Konferencije bude upravo uspostavljanje višedimenzione koordinacione strukture između nadležnih organa naših država. Primjera radi, u Crnoj Gori smo izuzetno zadovoljni neposrednošću i efikasnošću saradnje koje je Ministarstvo uređenja prostora Crne Gore uspostavilo sa Ministarstvom zaštite životne sredine, tla i mora Republike Italije. Uostalom, ta saradnja je, pored drugih efekata, rezultirala i organizovanjem ove Konferencije.

Dame i gospodo,

Svjedoci smo evidentnih posljedica klimatskih promjena, poput rasta prosječne godišnje temperature, dužih sušnih perioda, intenzivnih olujnih nepogoda, povećanih rizika tektonskih poremećaja i vulkanskih erupcija. Te posljedice, dalje, uzrokuju sekundarne efekte vidljive u gubitku biodiverziteta, smanjenju obradivih površina, topljenju leda na zemljinim polovima... Jasno je, dakle, kakav ishod moramo očekivati, ako se pomenuti procesi nastave.

S druge strane, ubijeđen sam da čovječanstvo ima potencijala i odgovornosti da zaustavi trend klimatskih promjena radikalnim spriječavanjem njivovih uzročnika. Vjerujem da je jedini pravi put u tom smjeru, disperzija globalne na individualni nivo odgovornosti svake pojedinačne države, proporcionalno njenom učešću u emisiji štetnih gasova koji generišu efekat staklene bašte.

Naravno, ni države koje nemaju značajniji udio u emisiji štetnih gasova, ne smiju ovaj princip da dožive kao sopstvenu amnestiju od obaveze u globalnoj borbi protiv trenda klimatskih poremećaja. U tom smislu, Crna Gora koja, prema najnovijim istraživanjima ima prihvatljiv nivo emisije štetnih gasova, namjerava da aktivno učestvuje u procesu suzbijanja daljih klimatskih promjena, i zbog želje da se odgovorno odnosi prema naporima međunarodne zajednice,ali i zbog potrebe da dalje unapređuje ustavno načelo Crna Gora ekološka država.

Takavo opredjeljenje je saglasno Milenijumskim razvojnim ciljevima čijom implementacijom se pruža doprinos sprovodjenju politike održivog razvoja kao optimalnog i izbalansiranog odnosa razvojnih potreba, socijalne sigurnosti i zaštite životne sredine. Ukupna borba za ostvarenje tih ciljeva mora, sa posebnom pažnjom i osjetljivošću, tretirati ugrožene populacione slojeve i siromašne zajednice. Naime, obim štetnih emisija u razvijenim zemljama, mnogostruko je veći u odnosu na zemlje u razvoju, što, prirodno, upućuje na posebnu obavezu razvijenih da pomognu manje razvijenima u nalaženju odgovora na izazove proistekle iz klimatskih promjena.

Crna Gora je odlučila da svoju budućnost gradi na načelima održivog razvoja, kao pragmatičnoj projekciji odgovornog odnosa prema životnoj sredini i budućim generacijama. Iako teritorijalno mala, naša država obiluje raznolikošću prirodnih pejzaža - fascinantnih planina, kanjona i jezera. Naše primorje odiše bogatstvom Mediterana i prijatnim klimatskim uslovima. Ponosni smo i na činjenicu da su se neki centri biolioških diverziteta, zbog svoje jedinstvenosti i globalnog značaja, našli na UNESCO listi svjetske prirodne i kulturne baštine i na RAMSAR listi močvarnih područja posebne vrijednosti. Ranjivost takvih područja, a posebno obale i zona zimskog turizma, povećana je evidentnim klimatskim promjenama, pa je i to motiv našeg uključenja u aktivnosti međunarodne zajednice.

S druge strane, bogati hidroenergetski, rudni i drugi prirodni potencijali Crne Gore jesu pretpostavke njenog intenzivnog ekonomskog razvoja. Vlada Crne Gore, sa punom odgovornošću prema takvom, naslijeđenom bogatstvu, nastoji da svoju ekonomiju unaprijedi bez kritičnog ugrožavanja ambijentalnih performansi i bez devastacija koje nadilaze prihvatni kapacitet životne sredine. U takvom razvojnom konceptu nalazimo i dodatne motive da se, zajedno sa drugim državama regiona i svijeta, suprostavimo i klimatskim promjenama kojima je ova Konferencija posvećena.

Prostor i prirodni ambijent ovdje, u Crnoj Gori, smatramo jednim od najznačajniih resursa koje imamo. Upravo na te resurse je oslonjena naša turistička privreda, kao najznačajniji sektor ukupne crnogorske ekonomije. Stoga je razumljiva naša zabrinutost zbog efekata klimatskih promjena. Zato želimo da se, kroz posebne sesije, ova Konferencija fokusira i na pojedine teme koje se nameću zbog aktuelnih i budućih uticaja klimatskih promjena. Neke od takvih tema su i održivi turizam i uređenje prostora u kontekstu klimatskih promjena koja će biti obrađene u okviru sutrašnjeg programa. Očekujemo da se, u tom dijelu Konferencije, identifikuju modeli za uspješnu integraciju mjera ublažavanja i prilagodjavanja efekatima klimatskih promjena u sektorske politike razvoja turizma i planiranje prostora.

Ovo dvodnevno okupljanje predstavnika zemlja regiona Mediterana i jugoistočne Evrope doživljavam i kao dobru priliku da se, kroz razmjenu znanja i iskustava, doprinese uspješnosti rezultata Konferencije u Kopenhagenu. Siguran sam i da ćemo, kroz prezentaciju regionalnih i nacionalnih prioriteta, podstaći izgradnju partnerstava, u cilju snaženja tehničkih i finansijskih mogućnosti regiona i država pojedinačno. U tom smislu, vjerujem da će inicijativa Crne Gore i regiona Jugoistočne Evrope o uspostavljanju Regionalnog foruma za pitanja klimatskih promjena, kao okvira za stalni dijalog o izazovima koji stoje pred nama, biti prepoznata kao doprinos globalnim naporima, kako kroz podršku saradnji i partnerstvima sa agencijama UN, tako i sa relevantnim međunarodnim finansijskim organizacijama, privatnim i poslovnim sektorom.

I pretenzije Crne Gore usmjerene ka evro-atlanskim integracijama, predstavljaju dodatnu obavezu usaglašavanja nacionalne politike sa politikom Evropske unije po svim osnovama, pa, naravno, i u odnosu na implementaciju mehanizama utvrđenih Kjoto protokolom i svih rješenja koja budu definisana i usvojena u budućnosti.

Dame i gospodo,
Sve članice međunarodne zajednice imaju jedinstvenu priliku da, na XV Konferenciji strana ugovornica Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama, organizovano spriječe da klimatske promjene izmaknu kontroli i da pokrenu prelazak na bezbjedniju, čistiju, prosperitetniju zelenu ekonomiju, od koje ćemo svi imaju koristi.

Primjena metoda zelenog planiranja, investicija i implementacije omogućiće da se, na efikasan način, suprostavimo izazovima klimatskih promjena i, s njima povezanim, pitanjem siromaštva. Ako ekonomiju usmjerimo putem tzv. niskokarbonskog razvoja, obnovljiva energija će postati ključna razvojna komponenta. Uz, takav koncept praćen fundamentalnim promjenama u vodjenju ekonomske politike i primjenom prioritetnih mjera prilagodjavanja prvenstveno u oblasti poljoprivrede na globalnom nivou a u regionu Mediterana u sektoru turizma, stvorićemo pretpostavke za ostvarenje ciljeve u borbi za smanjenje siromaštva, zaustavljanje gubitka biodiverziteta i uspješno odgovoriti i ostalim izazovima klimatskih promjena.

Nema sumnje da i ova Konferencija i Vaše prisustvo na njoj potvđuje spremnost naših država da se, sa problemima koje donose klimatske promjene, suočimo punim kapacitetima koje naš region, kao cjelina, posjeduje. U tom smislu, želim Vam uspješan rad.
Zahvaljujem na pažnji.