Izvještaj o konsultacijama s NVO o Nacrtu sektorske analize

Ministartvo kulture, u skladu sa članom 12 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija („Službeni list Crne Gore“, broj 41/18), a u vezi sa članom 32a stav 2 Zakona o nevladinim organizacijama ("Službeni list Crne Gore", br. 39/11 i 37/17), dana 12. juna 2020. godine, objavilo je Javni poziv zainteresovanim nevladinim organizacijama za konsultacije u cilju sačinjavanja Sektorske analize za utvrđivanje prijedloga prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima kulture i umjetnosti, u 2021. godini. Uz Javni poziv dostavljen je Nacrt sektorske analize za utvrđivanje predloga prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija iz Budžeta Crne Gore u 2021. godini (u daljem tekstu: Nacrt).

U skladu s javnim pozivom, konsultacije s nevladinim organizacijama trajale su 15 dana, zaključno sa 27.junom 2020, a obavljene su dostavljanjem komentara i sugestija na Nacrt elektronskim putem.

U navedenom periodu dostavljeni su komentari četiri nevladine organizacije: Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, Nit i Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama (CIRTIP).

1) Udruženje je navelo da je izrađena kvalitetna sektorska analiza, te kao pozitivan aspekt istaklo prepoznavanje osoba s invaliditetom kao ciljne grupe, navodeći da je to prvi put otkako se Sektorske analize rade i nakon što su iz UMHCG „u prethodnim godinama više puta ponovili ovu sugestiju“. Ministarstvo kulture, međutim,ističe da je lica s invaliditetom izdvojilo kao ciljnu grupu, ne samo u ovogodišnjoj sektorskoj analizi, nego i u nacrtima sektorskih analiza i prošle i pretprošle godine, kao i u sva tri javna konkursa za NVO koja je ovo ministarstvo do sada realizovalo (2018, 2019. i 2020. godine). (Nacrti SA su dostupni na sajtu Ministarstva, u rubrici Saradnja s NVO sektorom)

2) Udruženje je mišljenja da određeni elementi Nacrta sektorske analize „nijesu zasnovani na Zakonu, već se pokušavaju uvesti kao praksa pojedinačnim aktima i odlukama resora, mimo zakonskih odredbi“.

S tim u vezi, Ministarstvi ističe da u primjeni Zakona o nevladinim organizacijama, odnosno sprovođenju javnih konkursa za finansiranje projekata NVO, upravo su ministarstva nadležna da propisuju uslove potrebne za apliciranje. Naime, Zakon o nevladinim organizacijama postavlja osnov, ali se njime ne definišu ni opšti ni specifični uslovi za konkurisanje. Sektorskom analizom vrši se presjek stanja u predmetnoj oblasti, identifikuju prioritetni problemi i, u vezi s tim, utvrđuju željeni ciljevi, a javnim konkursom postavljaju se kriterijumi i uslovi koje NVO i projekti NVO treba da ispunjavaju kako bi doprinijeli ostvarivanju željenog cilja.

S obzirom na to da je ovogodišnjom sektorskom analizom kao prioritetan problem prepoznat neravnomjeran razvoj nezavisne kulturne scene na cijeloj teritoriji Crne Gore, neohodno je da se u rješavanju navedenog problema, kao ključni kriterijum tretira upravo „teritorijalna pripadnost“, odnosno sjedište NVO i mjesto realizacije projekta. Naznačeni problem u direktnoj je vezi sa zakonom propisanim javnim interesom u kulturi (član 5, stav 1, tačka 1 Zakona o kulturi), kao i sa strateškim ciljem definisanim Programom razvoja kulture 2016–2020, a to je: ravnomjeran razvoj kulture na cijeloj teritoriji Crne Gore. 

Dakle, nijedna zakonska odredba se ne krši, već naprotiv, djeluje se u pravcu postizanja onoga što je zakonom definisano kao javni interes u kulturi i što je sektorskom analizom prepoznato kao željeni cilj, u suprotnom ne bi bilo moguće postići decetralizaciju i ravnomjernu zastupljenost projekata na čitavoj teritoriji države.

Osim toga, NVO koje imaju sjedište u Podgorici, ni u kom slučaju nijesu diskriminisane time što se od njih traži da imaju partnera prilikom konkurisanja. Takav uslov je prilično lak za ispuniti, partner ne može predstavljati balast, tim prije što, prema sistemu ocjenjivanja utvrđenim Uredbom, partnerstvo donosi mogućnost za dobijanje do 5 bodova, koji se u suprotnom ne mogu dobiti. Razlog za takav uslov smatramo opravdanim, nikako diskriminatornim, jer se njime može postići dvostruki efekat – veća decentralizacija i mogućnost jačanja kapaciteta partnerskih NVO iz manje razvijenih regiona.

Takođe, Ministarstvo ne „ograničava mogućnost aplikacije za sredstva“ organizacijama koje su par godina unazad već dobile sredstva, nego im daje mogućnost da konkurišu kao partneri na projektu.

3) Što se tiče predloga Udruženja da se planira veći iznos sredstava kako bi se podržao veći broj kvalitetnih projekata – upravo je to kroz Nacrt sektorske analize i učinjeno, jer se za narednu godinu planira finansiranje do 40 projekata, a prethodne godine planirano je 30, dok je i ukupna suma koja će biti tražena povećana na 370.000 €.

Udruženje smatra da treba dopuniti odredbu da na konkursu u 2021, organizacija može učestvovati kao partnerska NVO - ukoliko je NVO dobitnik sredstava na konkursima Ministarstva kulture u 2018, 2019. i 2020. godini – sve tri godine ili bilo koje dvije od tri, na način što bi se dopunila odredbom: „osim ako su u pitanju projekti koji svojim sadržajem i kontinuitetom predstavljaju jedan od neospornih segmenata kulturne politike, a njegovi nosioci posjeduju prepoznatljiv javni imidž koji se veže za implementaciju projekta.“

Ovako definisan uslov bi bilo veoma teško primijeniti, jer bi Ministarstvu, odnosno Komisiji pripala neadekvatna uloga da procjenjuje koji projekti predstavljaju „nesporni segment kulturne politike“ i koji nosioci posjeduju „prepoznatljiv javni imidž“, a za to ne postoje jasni kriterijumi, dok bi mnoge NVO smatrale da su upravo njihovi projekti takvi, i da su upravo oni kao NVO takvi da treba da budu tretirani kao izuzetak, ako ni zbog čega drugog, zbog toga što je Ministarstvo već dvije godine finansiralo njihov projekat.

Takođe, Ministarstvo ne ograničava mogućnost apliciranja za sredstva organizacijama koje su par godina unazad dobijala sredstva, nego im daje mogućnost i podstiče ih da konkurišu kao partneri na projektu.

1) Organizacija NIT smatra da je potrebno oformiti poseban grant za podršku nematerijalnoj kultrnoj baštini i time dati veću mogućnost da se projekti iz ove oblasti izbore za sufinansiranje.

U ovogodišnjoj sektorskoj analizi, odnosno javnom konkursu koji će biti objavljen iduće godine, nije moguće „oformiti poseban grant za podršku nematerijalnoj kulturnoj baštini“. Za to bi bilo neophodno da postoji sprovedeno istraživanje s konkretnim pokazateljima, statističkim podacima, činjenicama koje ukazuju na to da je prioritetan problem u kulturi upravo navedena oblast. Ministarstvo kulture je u prošlogodišnjem i ovogodišnjem konkursu predvidjelo istraživačke projekte, koji se, između ostalog odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu.

2) Organizacija smatra da ukonkursnim uslovima pri apliciranju za projekte postoji otežavajući uslov: da NVO ima realizovan projekat iz predmetne oblasti u predhodnoj godini, te da bi takav uslov trebalo brisati.

Ovo pitanje nije predmet sektorske analize, ali će biti predmet razmatranja u pripremi teksta konkursa, zajedno sa predstavnikom NVO sektora u komisiji za pripremu konkursa i raspodjelu sredstava. 

CIRTIP je dostavilo više detaljnih komentara i sugestije.Ipak, većina ne tretira konkretne odredbe iz Nacrta sektorske analize, a pojedini su van ingerencija Ministarstva kulture. Naime, pitanja u vezi s nevladinim sektorom u nadležnosti su Ministarstva javne uprave, a model finansiranja projekata nevladinih organizacija uspostavljen je Zakonom o nevladinim organizacijama („Službeni list CG“, br. 39/11 i 37/17) i podzakonskim aktima, takođe u nadležnosti Ministarstva javne uprave i Ministarstva finansija.

Organizacija je predložila sljedeće:

- „da se jednom NVU dozvoli finansiranje dva projekta...“ – Predlog se ne može prihvatiti iz razloga što je Zakonom o nevladinim organizacijama u članu 32ž, stav 3 propisano da se nevladinoj organizaciji koja je na javni konkurs prijavila više projekata, odnosno programa, mogu dodijeliti sredstva za finansiranje samo jednog projekta, odnosno programa.“ 

- „da najniža vrijednost finansijske podrške bude 6.000 €“ – Predlog se djelimično prihvata, te se prvobitno predloženi najniži iznos od 3.000 € povećava se na 4.000 €. 

- „da NVU koja prvi put dobijaju sredstva ne budu tretirana kao društva sa ograničenim kapacitetima“ – Mjerila i način bodovanja projekata propisani su Uredbom o finansiranju projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa („Sl. list CG“, broj 13/18), kojom je defininsano da se kvalitet projekta boduje s maksimum 30 bodova, isto kao i kapacitet NVO da realizuje projekat.

Ostale sugestije ne odnose se direktno na sektorsku analizu.

- „da se pokuša sa radionicama o pisanju projekata za sjevernu regiju“ – Organizovanje radionica za NVO o pisanju projekata nije u nadležnosti Ministarstva kulture, a što se tiče te vrste projekata Ministarstvo omogućava njihovo prijavljivanje na javne konkurse. Naime, u sva tri dosadašnja javna konkursa za NVO Ministarstva kulture, kao prihvatljive projektne aktivnosti, navode se: „Organizacija ekspertskih treninga, obuka, tematskih foruma, seminara, konferencija, radionica, okruglih stolova i sl.“

- „da se precizira da li je moguće naplaćivati ulaznice za manifestacije koje su podržane na konkursima“ – Do sada nije bila uočena potreba da se tako nešto precizira kroz tekst javnog konkursa.

- „da se posebno razmotre manifestacije koje imaju naučno-istraživački karakter“ i „da se revidiriaju manifestacije koje nemaju zadovoljavajuć broj publike...“ – Ministarstvo kulture je u javnim konkursima objavljenim 2019. i 2020. godine tražilo prijavljivanje istraživačkih projekata, koji se, između ostalog, odnose na Analizu stanja, potreba i uslova za razvoj manifestacija i festivalau Crnoj Gori, ali takav predlog projekta, nažalost, nije podnijet. Bez prethodno sprovedene analize, nije moguće preduzimati korake u navedenom kontekstu.

- „da se oformi konkurs za nematerijalno kulturno nasljeđe“ – Nematerijalna kulturna baština je već bila zastupljena u dosadašnjim konkursima, a biće i jedan od predmeta narednog. U javnom konkursu od 2019. Ministarstvo je tražilo prijavljivanje istraživačkih projekata, kojim bi se, između ostalog, izvršile Analiza stanja, potreba i uslova za razvoj amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva, kao i analiza u oblasti kulturne baštine. Za prvu analizu je predložen i odabran za finansiranje projekat UFACG, a za drugu nije bilo prijavljenih projekata, pa je ovogodišnjim konkursom ponovljen poziv. Nalazi istraživanja mogu biti osnov za neku od budućih sektorskih analiza.

- „da nosioci kulturnih dobara imaju neka garantovana sredstva za održavanje dobra“ – Sredstva za transfer nevladinim oranizacijama opredjeljuju se ministarstvima Zakonom o Budžetu, a na osnovu Odluke o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija, koju na godišnjem nivou donosi Vlada na predlog Ministarstva javne uprave, nakon objedinjenih predloga svih ministarstava koja dostave predloge. Raspodjela tih sredstava vrši se putem javnog konkursa za nevladine organizacije. U tom smislu, ne mogu se unaprijed garantovati sredstva bilo kome i ne mogu se raspodijeliti osim putem javnog konkursa.

- „da se omogući ravnopravan tretman izvođačkih vještina u kulturnim industrijama“ – Nematerijalna kulturna baština je već bila zastupljena u dosadašnjim konkursima, a biće i jedan od predmeta narednog. 

- „da se više pažnje posveti projektima koji za cilj imaju kritičku misao prema scenskom izvođenju... (analize programa, anketa sa ustanovama...)“ – Projekti koji podrazumijevju ankete, analize, istraživanja, su već predmet konkursa.

- „da se kao ,strukovna udruženjaʻ ne tretiraju NVU bez stručnih kapaciteta... poput UFACG“ 

- „da Ministarstvo predloži način obnove nošnji u KUD-ovima, shodno visini prihoda društva... te da se osmisli fond i da KUD-ovi konkurišu za sredstva iz tog posebnog fonda za obnovu kostima“. - U toku je realizacija projekta Analiza stanja, potreba i uslova za razvoj amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva (folklorni ansambli, kulturno-umjetnička društva, pozorišta, muzičke klape itd.), koji je Ministarstvo kulture finansiralo na prošlogodišnjem konkursu za NVO. 

Izvještaj će biti dostavljen učesnicima konsultacija i objavljen na sajtu Ministarstva kulture i portalu e-uprave.

Cetinje, jul 2020. godine

Radni tim za pripremu 

sektorske analize Ministarstva kulture