Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Preporuka: Vlasnici bilja da stalno prate stanje plodova i održavaju higijenu voćnjaka radi smanjenja brojnosti mediteranske voćne muve Ceratitis capitata na području crnogorskog primorja uz preporučenu primjenu i mjera hemijske zaštite

Objavljeno: 26.08.2020. • 16:08 Autor: UBHVFP
U okviru programa monitoringa Ceratitis capitata (voćna muva) u periodu od 17-20. avgusta 2020. godine pregledane su klopke (Tephri i Jackson) na lokalitetima od Ulcinja do Herceg Novog na prisustvo i brojnost imaga Ceratitis capitata.

Pregledom je utvrđeno prisustvo muve u gotovo svim posmatranim lokalitetima, odnosno na području cijelog primorja: Bigovo (1♀♀ - Tephri klopka); Baošići (2♀♀ - Tephri klopka i 5 ♂♂ Jackson klopka); Đenovići (1♀♀ - Tephri klopka i 2 ♂♂ Jackson klopka); Bar (1 ♀♀ - Tephri klopka); Ulcinj - Donji Štoj (2 ♀♀ - Tephri klopka).

Iako se, za sada, ne radi o značajnoj brojnosti muva koje su uhvaćene na posmatranim lokalitetima, stanje na terenu ukazuje da je muva počela da leti i da se, imajući u vidu vremenske prilike i raspoloživost biljaka domaćina može očekivati postepeno povećanje brojnosti u narednom periodu. 

PREPORUKA: Imajući u vidu karakteristiku C. capitata da ne napada zelene i tvrde plodove (bez obzira o kojoj se voćnoj vrsti radi), već one na početku fenofaze sazrijevanja i poluzrele plodove, stalno praćenje stanja u voćnjaku i održavanje njegove higijene veoma je značajna mjera u smanjenju brojnosti ove vrste. To podrazumijeva, od strane proizvođača i držaoca voćnih vrsta koje su domaćini C. capitata, kontinuirano uklanjanje i uništavanje svih onih plodova na kojima se uoče bilo kakvi simptomi napada ili preuranjeno dozrijevanje. Sumnjivi plodovi se ne smiju zakopavati u zemlju niti bacati u kontejner! 

Stalno praćenje toka sazrijevanja smokve, čije plodove u našim uslovima C. capitata prvo napada, ali i plodova ostalih vrsta biljaka domaćina koje će u narednom periodu ući u fazu sazrijevanja, takođe je neophodno od strane samih proizvođača i držaoca voćnih vrsta. 

Savjetujemo da se kao preventivna mjera (naročito u okućnicama i malim, mješovitim voćnjacima koji predstavljaju idealnu sredinu za pojavu prvih simptoma napada), oko stabala smokve (a kasnije i ostalih voćaka-kako budu dozrijevale) u širini prečnika krošnje, postave i PVC folije ili sloj slame (debljine oko 25 cm) da bi se onemogućio ulazak larvi u zemljište iz eventualno napadnutih plodova. Plodovi sa simptomima napada i svi oni sumnjivi, mogu se staviti u plastične kese (npr. kesa za smeće) koja se zaveže i ostavi na suncu najmanje 8 sati (radi sigurnosti i do 2 dana). Za ovo vrijeme, sve larve koje se nalaze u plodovima će uginuti. 

Preporučuje se i primjena mjera hemijske zaštite, primjenom insekticida na bazi deltametrina, pirimifos–metila, dimetoata, na početku fenofaze sazrijevanja ploda, odnosno u vrijeme kada oni postanu prijemčivi za napad. Prilikom odabira preparata obavezno treba voditi računa o karenci i dozvoljenom broju tretiranja u toku godine, sortimentu i fenofazi razvića plodova domaćina.

Vezani članci:

Povlačenje iz prometa sredstva za zaštitu bilja na osnovu aktivne supstance meptildinokap 17.01.2025.
Pojava slinavke i šapa u Njemačkoj 14.01.2025.
Naredba za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti AKS 05.01.2025.
Potvrđena afrička kuga svinja kod divljih svinja u opštini Pljevlja 05.01.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?