Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Ministarka Damjanović o naučnoj diplomatiji na XIII ljetnoj školi za mlade diplomate „Gavro Vuković“

Objavljeno: 11.09.2020. 21:25 Autor: Ministarstvo nauke
Ministarka nauke Crne Gore, dr Sanja Damjanović, bila je jedan od govornika na XIII ljetnjoj školi za mlade diplomate „Gavro Vuković“ koja je ove godine poseban akcenat stavila na ulogu i značaj diplomatije u uspostavljanju kohezivnog i održivog svijeta.

Interesantnim predavanjem o važnoj mirovnoj ulozi istraživačkih infrastruktura na sukobljenih prostorima i projektu Međunarodnog instituta za održive tehnologije za region Jugoistoče Evrope kao najljepšem primjeru naučne diplomatije otpočeo je pretposlednji dan ove ljetnje škole. Tom prilikom ministarka Damjanović je istakla kako upravo globalni istraživački projekti pokazuju šta je čovječanstvo u stanju da postigne kada koherento radi na zajedničkom cilju.

Govoreći o istraživačkim infrastrukturama, ministarka Damjanović je kazala da upravo one dokazano imaju moćni društveni i ekonomski uticaj i da kao multinacionalni poduhvati pomažu u rješavanju globalnih izazova u vidu moćnog neutralnog alata čija je misija upravo naučna diplomatija. Ona je podsjetila da nakon II svjetskog rata evropska istraživanja više nijesu bila svjetska klasa. Nekolicina franacuskih i danskih naučnika je poželjela da napravi Evropsku laboratoriju za atomsku fiziku, ne samo iz razloga da ujedini evropske naučnike nego i da im se omogući da dijele sve veće troškove koja su iziskivala nuklearna postrojenja. Pa je tako 1949. godine predložen budući CERN, sa dva cilja: da omogući izgradnju jedne takve infrastrukture za promociju nauke i tehnologije koja nadilazi mogućnosti pojedinačnih članova ali i da njeguje saradnju među ljudima koji su donedavno bili u sukobima. Godine 1952 CERN je počeo da se gradi, a zvanično je osnovan 1954. godine. CERN je ključni primjer naučne diplomatije i jedina je međunarodna organizacija koja je član Ujedinjenih nacija, imao je i status posmatrača Generalne skupštine UN 2012. godine, uvijek je prisutan na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu a generalni direktor CERNa je savjetnik UN-a i odbora Evropske komisije. SESAME projekat se nalazi u Jordanu i ujedinio je 9 država članica različitih političkih sistema i religija na Bliskom istoku, mireći Izreal i Iran i Palestinu i čineći da naučnici svih ovih država rade zajedno. Sinhroton svjetlo za eksperimentalnu nauku i njegove primjene je srž ove velike naučnoistraživačke infrastrukture na kojoj su radovi otpočeti 2003. godine a objekat je pušten u funkciju 2017. godine.

SEEIIST projekat – projekat Međunarodnog instituta za održive tehnologije na podučju jugoistočne Evrope – takođe predstavlja treći konkretni primjer naučne dipomatije, u duhu „nauke za mir“ kao i CERN i SEASAME. Inicijativa za ovakav institut je originalno potekla od bivšeg generalnog direktora CERNa, prof Herviga Šopera jos u decembru 2016. godine, da bi prvu zvaničnu podršku ovoj inicijativi dala upravo Vlada Crne Gore već u martu 2017. godine kada je premijer Duško Marković uputio Otvoreno pismo regionu jugoistočne Evrope a inicijativu su veoma brzo podržale i međunarodne organizacije i institucije poput – CERNa, Evropske komisije, Instituta GSI u Darmštatu, Međunarodne agencije za atmosku energiju iz Beča i brojne druge.

Misija SEEIIST projekta je da kreira centar izvrsnosti sa prvoklasnim istraživanjima koji će omogućiti unapređenje saradnje između nauke, tehnologije i privrednog sektora, obezbijediti platformu za poboljšanje obrazovanja mladih naučnika i inženjera, usporiti odliv talenata i povratiti ih, oporaviti tehnološku tradiciju koju je ovaj region imao u prošlosti kao i njegovati saradnju između zemalja regiona. Svi ovi ciljevi mogu biti ostvareni jedino kroz krupnu infrastrukturu koja se oslanja na najnovijim tehnologijama.

SEEIIST projekat predstavlja krupnu infrastrukturu odnosno centar za liječenje i istraživanje kancera sa protonima i težim jonima. Ovaj projekat „zaživio“ je ulaskom u II fazu tzv fazu Studije dizajna a dosadašnji politički koraci koji su preduzeti bili su Deklaracije namjere potpisana od strane 10 zemalja kandidata u oktobru 2017 u Cernu, Ženevi i Memorandum o saradnji iz jula 2019 potpisan od strane 6 premijera regiona u Poznanju, Poljskoj tokom VI samita Berlinskog procesa. Kao i svaki projekat krupne infrastrukture i SEEIIST projekat ima tačno definisane faze, pa je tako prva faza tzv Koncep studija rađena tokom 2017. godine da bi se u januaru naredne godine po prvi put predstavio ovaj projekat na Forumu u Trstu na kojem je bilo preko 100 učesnika i predstavnika iz Evropske komisije, ESFRIa, IAEA, CERNa, GSIa, SESAMEa, sve četiri evropske klinike koje tretiraju kancer ovim mašinama odnosno tehnologijama i dr.

Više detalja o primjeru naučne diplomatije vezano za SEEIIST projekat - značajnoj finansijskoj podršci Evropske komisije u iznosu od 1mil eur za prvu fazu Studije dizajna kao i o panevropskoj dimenziji projekta ali i o jednako važnoj podršci Švajcarske i svih drugih zemalja bez kojih ne bi moglo biti omogućeno pristupanje mapi evropskih infrastruktura (ESFRI) ali i drugim bitnim koracima u realizaciji ovog projekta može se naći u prezentaciji koja je dostupna OVDJE.

Predavanje su pratile mlade diplomate iz Albanije, Argentine, Austrije, Bahreina, Bjelorusije, Bugarske, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Irske, Izraela, Jermenije, Jordana, Litvanije, Malte, Maroka, Meksika, Mongolije, Sjeverne Makedonije, Pakistana, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Tunisa, Turske, Ukrajine i Velike Britanije.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?