Demanti: Povodom saopštenja Marije Kandić (URA) o radu Inspekcije rada

Povodom saopštenja Marije Kandić, članice Glavnog odbora Građanskog pokreta URA u Glavnom gradu od 26.2.2021. godine pod naslovom: „Poslodavci smanjuju plate za 50 odsto, Inspekcija rada ne obavlja svoj posao“, moramo da reagujemo i odbacimo kao proizvoljno i netačno cijelo saopštenje kojim se bez navođenja konkretnih činjenica iznose tvrdnje o navodnom  neprofesionalnom radu ove inspekcije.

Ističemo da nikakve „šeme“ između inspektora i poslodavaca nema u kontekstu rečenice iz saopštenja Kandićeve da “uigrana i poznata šema daje mogućnost poslodavcima da nesmetano i nekažnjeno prolaze”. To može biti samo neprimjerena floksula i nepoznavanje zakonske regulative koja se odnosi na način vršenja inspekcijskog nadzora. Naime, inspektori primjenjuju u svom radu zakon koji propisuje da je inspektor naročito obavezan da “obavijesti odgovorno lice subjekta nadzora o početku obavljanja inspekcijskog pregleda, osim ako smatra da bi obavještenje umanjilo efikasnost inspekcijskog nadzora”, što znači da inspektor mora voditi računa da se ne umanji efikasnost nadzora i na taj način ne pruža nikakvu “zaštitu“ poslodavcu, niti ga oslobođa od odgovornosti za eventualno utvrđene nepravilnosti.   

Navodi iz samog naslova da „Poslodavci smanjuju plate za 50 odsto, Inspekcija rada ne obavlja svoj posao“ mogu se smatrati najblaže rečeno proizvoljnim i prije svega nepotkrepljenim konkretnim slučajevima ili dokazima. Naime, Inspekcija rada je reagovala po osnovu svih pristiglih inicijativa, pa i onog malog broja njih koje su se odnosile na isplaćivanje zarade ispod minimalne ili ispod zarade utvrđene ugovorom o radu. Pri tom, inspektori posebno kontrolišu redovnost isplate zarada preko tekućeg računa zaposlenog i uručivanje obračunske liste, koja ima karakter javne isprave.

Neistinit je navod iz saopštenja Kandićeve je da Inspekcija rada rade do 13.00 časova, jer  ova inspekcija svoj rad organizuje ne samo u prijepodnevnim časovima, već tokom cijelog doba dana i noći,  kao i neradnim danima i praznicima, a svojim radom utiče da se  uvedu u zakonske okvire neprijavljeni radnici, da se transformiše radni odnos sa određenog na neodređeno vrijeme, da se regularno isplate zarade i naknade zarada, te da se uveća zarada po osnovu prekovremenog, prazničnog i noćnog rada, i obezbjedi poštovanje ostalih prava iz radnih odnosa.

Krajnje negativan kontekst prikazivanja rada ove inspekcije se može opovrgnuti konkretnim rezultataima ove inspekcija: samo u 2020. godini Inspekcija rada je izvršila 8874 kontrola,  što kroz redovne kontrole po službenoj dužnosti, što po brojnim inicijativama građana (1569).  Po svim inicijativama je postupano stručno i blagovremeno, čime se doprinijelo zaštiti korpusa prava zaposlenih i njihovom radno-pravnom statusu.

Naravno, bilo je neosnovanih inicijativa, ali je Inspekcija rada postupala po svakoj od njih, uključujući i one anonimne.  Ishod inspekcijskog nadzora po pojedinim inicijativama nije uvijek zadovoljio očekivanja podnosilaca, ali je inspektor sigurno preduzeo sve iz okvira svoje nadležnosti, obzirom da je svakom inspektoru svojevrsna satisfakcija kad svojim djelovanjem postigne da se pravo i pravda podudare.

Sve veći priliv inicijativa ukazuje na to da su se radnici ohrabrili da se sve više i glasnije bore za svoja prava preko institucija sistema, a Inspekcija rada svojim djelovanjem jača povjerenje građana u svoj rad.

Na koncu, proizvoljne tvrdnje Marije Kandić odbacujemo kao najblaže rečeno neutemeljene i nepotkrepljene konkretnim činjenicama, a njoj, kao i svim građanima, dostupni smo za informacije o postupanju ove inspekcije u zaštiti prava zaposlenih i za svaku dilemu koja se tiče zaštite tih prava. Napominjemo, samo kroz sinergiju državnih institucija i odgovornih građana može se unaprijediti poštovanje zakonskih propisa nad čijom primjenom je nadležna Inspekcija rada.

Angelina Međedović

Glavna inspektorka rada