Preporuka: Malinari da primjene mjere za masovno izlovljavane azijske voćne mušice Drospohila suzukii i sprovedu mjere održavanje higijene zasada

U sklopu monitoringa azijske voćne mušice Drospohila suzukii izvršen je obilazak lokaliteta na sjeveru Crne Gore i pregled klopki sa jabukovim sirćetom postavljenim u zasadima maline radi utvrđivanja prisustva i brojnosti populacije D. suzukii  (slika 1).

Slika 1. Klopka sa jabukovim sirćetom u zasadu maline

Na osnovu rezultata monitoringa, preporučujemo proizvođačima de se pridržavaju predviđenih mjera borbe za , a naročito da vode računa o higijeni zasada, odnosno da nakon završene berbe izvrše i kompletnu higijensku berbu plodova preostalih na biljkama. Sitni, neugledni plodovi, prezreli i otpali podovi ili oni koji iz bilo kog razloga ostanu nepobrani predstavljaju siguran i stalan izvor održavanja populacije (ovo je izuzetno značajno ukoliko se u blizini zasada nalaze druge biljke domaćini čiji plodovi ulaze u fenofazu zrenja).

MJERE BORBE

Fitosanitarne i agrotehničke mjere:

ü  korišćenje lovnih klopki (plastične flaše, tegle, kantice sa poklopcem) sa odgovarajućim atraktantom od fenofaze zrenja plodova biljaka domaćina je jedna od ključnih mjera za kontrolu ove štetočine i podrazumijeva masovno izlovljavanje postavljanjem velikog broja klopki u zasadu. Preporučuje se korišćenje klopki zapremine 250-750 ml koje se prave od plastičnih  flaša, tegli, kantica sa poklopcem. Sa jedne strane plastične posude se izbuši 4-5 rupa prečnika 5-10 mm (ne veće kako jabukovo sirće ne bi brzo isparavalo i kako druge (neželjene) vrste insekata ne bi ulijetale u klopku. U ovako pripremljenu klopku kao atraktant (sredstvo za privlačenje) dodati jabukovo sirće koje ima dobra privlačna svojstva i praktično je za korišćenje jer ne fermentiše brzo, providno je i u njemu se uhvaćene jedinke lako uočavaju. U jabukovo sirće dodati kap deterdženta za suđe radi smanjenja površinskog napona da bi imaga koje ulete u klopku brzo potonula na dno.

ü  ukloniti sve biljke domaćine D. suzukii iz spontane flore u blizini zasada;

ü  stalno održavati higijenu zasada što to podrazumijeva kompletnu berbu plodova, a ne samo onih koji su predviđeni za tržište. Sitni, neugledni plodovi, prezreli i otpali podovi ili oni koji iz bilo kog razloga ostanu nepobrani predstavljaju siguran i stalan izvor održavanja populacije ovog štetnog organizma (ovo je izuzetno značajno ukoliko se u blizini zasada nalaze druge biljke domaćini čiji plodovi ulaze u fenofazu zrenja). Neophodno je uništiti sve ove plodove, a nikako ih ne sakupljati na gomile po obodu voćnjaka, u njegovoj blizini ili bacati u obližnje kontejnere i na đubrišta. Preporučuje se njihovo duboko zakopavanje na najmanje na 30 cm dubine, a ima i navoda da je efikasno i sakupljanje plodova u plastične kese koje se čvrsto zavežu i ostave izložene direktnoj sunčevoj svjetlosti najmanje 7 dana;

ü  vršiti redovnu fitosanitarnu kontrolu i preglede.