Mr Seid Hadžić gost emisije ,,Glas dijaspore”

Gost novog serijala emisije ,,Glas dijaspore" koji je počeo 8. oktobra ove godine, je bio mr Seid Hadžić v.d. direktor Uprave, kojeg je intervjuisala urednica emisije Zorica Kumburović.

Nakon dobrodošlice na prvom gostovanju u RCG i započet je intervju.

 
- Kumburović je postavila pitanje o ambicijama i izjavi da je Uprava za saradnju sa dijasporom-iseljenicima najbolja Uprava u Vladi Crne Gore, kao i o razlogu za takvu izjavu.

 
„To sam rekao na završnoj manifestaciji u Bijelom Polju, a razlog je vrlo jednostavan - niti jedna Uprava nema toliko energije u svojim saradnicima kao mi. To je potvrđeno i u Bijelom Polju kada je Uprava od 6 ljudi nošena energijom dijapsore organizovala i realizovala manifestaciju koja se po svemu može nazvati najboljom ovogodisnjom manifestacijom u organizaciji drzavnih institucija u Crnoj Gori. I sve to smo organizovali za nešto malo više od mjesec dana. Projekti koji su u pripremi će nadmašiti manifestaciju u Bijelom Polju. I krasit ce ih kontinuitet.“ navodi Hadžić.

 
- Kada je riječ o sufinansiranju projekata udruženja dijaspore-iseljenika Hadžić je izjavio da se radi o projektima: očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, očuvanje kulturnog identiteta, jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje, projekti informisanja i povezivanja, zaštita prava i položaja dijaspore – iseljenika, kao i unapređivanje privrednog partnerstva.

 
Konkurs je završen i trenutno je u planu formiranje komisije za vrednovanje projekata, kako bi najviše zaslužni projekti bili odabrani da budu finansirani. Ovim se pomaže udruženjima da opstanu i napreduju, a ove godine je konkurisalo 56 projekata, što je priličan broj, ističe on, a takođe navodi da je jedan od ciljeva potencirati privrednu saradnju, kako bi bilo više projekata na tom polju, pa je u ovom slučaju i bilo predmetnih projekata u ovoj oblasti.
„Neka od udruženja rade na promociji i razvoju filmske industrije, međutim detaljnije će biti navedeno nakon zasijedanja komisije. Iznenađujuće je posebno to, što smo ove godine dobili projekat iz Indije. Vjerujem da ćemo na ovaj način i približiti saradnju sa dijasporom, zatim, imaćemo nove prijedloge za podršku udruženjima, ali i težimo tome da imamo evidenciju u kom stadijumu razvoja su pojedina udruženja, kako bi znali na koji način da ih podržimo.
Želimo povezati i napraviti mrežu naše dijaspore, a zatim je vezati sa njihovom maticom Crnom Gorom.“ ističe Hadžić.

-Susreli ste se sa našim ljudima koji rade u regionu, koji su njihovi problemi i koji su im zahtjevi za saradnju?

„Potrebe naše dijaspore kao i problemi se razlikuju od države do države. Negdje su naši ljudi bolje organizovani negdje lošije i to uveliko utiče na probleme i izazove sa kojima se suočavaju.
Boravio sam i na Kosovu, Luksemburgu, Njemačkoj.. imam pozive za susrete sa dijasporom i u drugim zemljama.
Izazovi se razlikuju, problemi takođe, ali opšti utisak je da rješenje svih tih problema proističe iz bolje i sveobuhvatnije komunikacije sa matičnom državom.
Reformišemo Upravu i pokrećemo nove projekte kako bi odgovorili potrebama naših ljudi širom svijeta. Bez obzira da li je u pitanju udruženje ili pojedinac. Pokusat ćemo zajedno sa našom dijasporom definisati prioritetnu listu potreba i riješavati jedno po jedno pitanje.
Pomagaćemo se međusobno, razmjenjivati iskustva i postati globalni tim. Samo tako relativno brzo mozemo napraviti vidljive iskorake.“ ističe Hadžić.

-Tokom razgovora bilo je riječi i o Biznis forumu, te i o tome šta je potrebno da bi dijaspora investirala u svoju zemlju?

„Potrebno je dosta toga uraditi i pripremiti, prije svega ovde u Crnoj Gori kako bi imali snažan investicijski ciklus iz dijapsore, koji je svakako moguć.
U Bijelom Polju smo okupili brojne poslovne ljude iz dijaspore, ali i prijatelja dijspore. Zaista respektabilne biznismene i kompanije sa portfolijom i po nekoliko desetina milijardi eura poput kompanije iz Turske. Sa druge strane su bili prisutni skoro svi iz Vlade Crne Gore, od premijera do ministara, direktorice IRF-a, direktora EPCG, predsjednika Opština. Ukratko, bio je to najzančajniji poslovni skup u poslednje 2 godine u Crnoj Gori.
Rezultat je sledeći - nekoliko projekata proisteklih sa tog foruma su u fazi realizacije u Crnoj Gori, neki su u fazi najave, ali ja mislim da mi kao društvo nismo spremni za snažniji investicijski ciklus iz dijaspore. Zašto?
Zato što osim dobre namjere dijaspore da ulože svoja sredstva mi odavde moramo da im ponudimo gdje i u šta da ulože?!
Rekao bih da je slična situacija i na državnom nivou i na lokalnom nivou, a oba su podjednako intresantna dijaspori.
Investitora je bilo mnogo, ali ne i ponuđenih projekata sa naše strane.

 
Ono što je sigurno, biznis forum u Bijelom Polju je svojevrsna pokazna vježba koliko možemo (mislim na dijasporu) i kako bismo trebali (mislim na nas ovde).
Počeli smo ozbiljnu priču oko investicija iz dijapsore, uočili smo nedostatke, definisali prioritete i nastavili sa aktivnostima. Platforma na kojoj će funkcionisati buduća ekonkmska saradnja sa dijasporom je skoro definisana, a u potpunosti pripremamo još dva komplementarna programa koji će pomoći prije svega lokalnim upravama da investitorima ponude konkretne projekte kako bi ubrzali investiranje.
Mi kao Uprava stojimo na raspolaganju za medijaciju, ukoliko je potrebna, sa ostalim državnim ili opštinskim organima i motivisemo ljude da investiraju.
Naravno cijeli proces ćemo poboljšavati u kontaktima sa dijasporom i drugim nadležnim organima u Crnoj Gori, kako bi osigurali što bolje uslove za poslovanje.
Svaki prijedlog, sugestija ili kritika su dobrodošli a ovim putem pozivam sve zaintresovane da nas kontaktiraju. U ovom kratkom vremenu smo riješili brojne probleme i pokrenuli milionske investicije koji su godinama bili na čekanju.“ objašnjava Hadžić.

-U emisiji se javio i Zoran Raičević predsjednik „Crnogorskog kulturnog društva“ iz Toronta koji je govorio o radu i životu dijaspore u Kanadi, kao i problemima sa kojima se oni susreću, sa posebnim osvrtom na problematiku povezivanja radnog staža i komplikacija koje oko istog nastaju.

-Govorili su i o nadležnostima i aktivnostima Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, kao i o njegovoj transformaciji kako bi bilo funkcionalnije tijelo koje će učestvovati u donošenju i realizaciji Strategije saradnje sa dijasporom i time zajedno sa Upravom bolje djelovati u narednom periodu.

 
„Neophodno je donijeti novu strategiju. Naša vizija same Uprave, kao i saradnje sa dijasporom uveliko prevazilazi dosadašnje programe pa je shodno tome nužno definisati i novu strategiju. U taj posao ćemo uključiti i samu dijasporu kako bismo dobili najbolje kako za državu, tako i samu dijasporu.“ izjavio je Hadžić.

-Jedna od tema razgovora je bila i podijeljenost dijaspore o kojoj se govori u medijima, gdje je Hadžić naveo: „To je tačno, na žalost. Iluzorno je ignorisati taj problem i on je ja bih rekao još kompleksniji. Osim tih podjela mi trenutno u dijaspori imamo udruženja koja ne komuniciraju ne dogovaraju se, ne sarađuju, ne animiraju naše ljude... Naravno, ima i onih o kojima mogu reći samo riječi hvale ali na žalost politika, lični intres, nerijetko i sujeta razaraju naša udruženja u dijaspori. To sam znao i prije mog dolaska na čelo Uprave jer sam i ranije imao kontakata sa našim udruženjima u dijaspori.
Mnogi su mi sugerisali da je to nerješiv problem i da ću teško pomiriri sujetu, politiku i intres države. Istina, nije baš jednostavno slušati paušalne optužbe, često uvrede ljudi koji me uopšte i ne poznaju ali ne marim mnogo za to. Ovdje sam da napravim platformu za dugotrajnu saradnju dijaspore i države na partnerskom osnovu i ja ću to ako Bog da uraditi.
Platforma partnerske saradnje koja eliminiše dnevnu politiku, sujete i lične intrese je skoro u potpunosti spremna i biće apsolutna novost. Niko više neće moći da ucjenjuje dijasporu bilo čim, niko više iz dijaspore neće morati birati političku stranu kako bi ga uvažavali u Crnoj Gori, ali niko neće moći da preuzima ni glas cijele dijaspore. Ukratko, pravimo sistem koji će omogućiti iste mogućnosti svakom pripadniku dijaspore bez obzira da li bio član ili predsjesnik nekog udruženja ili djelovao samostalno. Napomenuću da udruženja i asocijacije u dijaspori okupljaju ne više od 10 % naših ljudi, dok 90 % nije uključeno u rad tih udruženja.
Poštujem udruženja, pomagaćemo ih jer su bitna ali ćemo posebnu pažnju posvetiti umrežavanju i preostalih 90 %.
Ponavljam, strategija je osmišljena, polako pripreme privodimo kraju i dijaspora uskoro može očekivati potpuno nov vid saradnje kako sa matičnom državom tako i međusobno.“

-Na postavljeno pitanje o planovima za naredni period, Hadžić je izjavio: „Reforma Uprave tj. jačanje kapaciteta, jer sve ovo što sam naveo do sada je jako ozbiljan posao, veoma kompleksan i potrebni su dodatni ljudi u Upravi.
Što se tiče saradnje sa dijasporom razvijamo je u više pravaca o kojima sam već govorio a opšti zaključak je sledeći - uvezati dijasporu i zajednički kreirati saradnju na obostrano zadovoljstvo.
O svim aktivnostima svakako ćemo upoznati javnost kao i do sada, a dijasporu pozivam da nas kontaktira i predlaže modele saradnje.“

Na kraju razgovora bilo je riječi i o broju zaposlenih u Upravi.

„Da. Prvo ćemo popuniti radna mjesta predviđena sistematizacijom a naredne godine ćemo sigurno tražiti i veći budžet i veću podršku u vidu saradnika u Upravi.
Ozbiljan pristup dijaspori zahtjeva veću posvećenost države, a benifiti koje dijaspora pruža ili bolje rečeno može da pruži, daleko prevazilaze ulaganja od strane države.
Ako pošteno uložite 1 euro u dijasporu, ona će vam vratiti 100 eura, jer tamo leži najveći potencijal, u svim oblastima.“ zaključio je Hadžić.