Trihineloza
S obzirom da je sezona klanja svinja u domaćinstvima na početku, kao i na već započetu sezonu lova na divlje svinje, radi zaštite zdravlja ljudi i dobijanja zdravstveno bezbjednih proizvoda od mesa svinja, ovim putem apelujemo na sve, a posebno na držaoce domaćih svinja i lovce na divlje, da je obavezno izvršiti pregled mesa na prisustvo larvi Trichinella sp. Jedini siguran način da se zaštitimo od ove zarazne bolesti jeste da se odgovorno ponašamo prema sebi i drugima i pri svakom klanju ili odstrijelu ponesemo uzorke na pregled.
Trihineloza je zoonoza od koje ljudi mogu oboljeti nakon konzumacije sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa životinja zaraženih larvom parazita Trichinella spiralis. Trihineloza je bolest ljudi i preko 100 drugih vrsta sisara.
Na
svjetskom nivou, procjena je da se godišnje prijavi oko 10 000 slučajeva
trihineloze kod ljudi.
Najčešči
uzročnik sa globalnom rasprostrašćenošću jeste Trichinella spiralis. Druge vrste su rjeđe zabilježene kao uzrok obolijevanja
ljudi i uglavnom se pronalaze kod divljih životinja, ali postoje zabilježeni
slučajevi obolijevanja i čovjeka.
Ljudi
obole od trihineloze konzumacijom sirovog ili nedovoljno termički obrađenog
mesa u kom se nalaze ciste sa larvama parazita (sa izuzetkom T.pseudospiralis i T.papuae koje ne formiraju ciste). To je najčešće meso zaraženih
divljih i domaćih svinja, ali s obzirom na kulturološke raznolikosti i
prehrambene navike naroda različitih podnevlja i regiona svijeta rizik može
predstavljati i meso konja, jazavca, medvjeda, divljih mačaka.
Prvi
simptomi trihineloze kod ljudi su gastrointestinalni i obično se javljaju 1-2
dana nakon konzumacije inficiranog mesa. Ovi simptomi uključuju mučninu,
dijareju, povraćanje i abdominalni bol.
Klasični,
prateći, simptomi trihineloze se najčešće javljaju u okviru dvije sedmice od
momenta konzumacije kontaminiranog mesa i mogu trajati do 8 nedjelja. Javljaju
se bol u mišićima, povišena tjelesna temperatura, groznica, otok lica (naročito
oko očiju), slabost i malaksalost, glavobolja, svrab kože i osipi, kašalj,
dijareja, zatvor i drugi. Simptomi variraju od blagih do teških i direktno
zavise od broja infektivnih parazita u pojedenom mesu. Mnogi blagi slučajevi
prođu bez postavljene dijagnoze jer se pripišu običnom gripu ili nekim drugim
čestim stanjima koja ih prouzrokuju. Takođe, neki ljudi prolaze bez ikakvih simptoma.
Ukoliko je infekcija ozbiljnija, osoba ima problema sa koordinacijom pokreta,
disanjem i srčanim radom. Premda rijetko, smrtni ishod se može dogoditi kod
ozbiljnijih slučajeva. Kod blagih do srednje teških infekcija simptomi nestaju
u periodu od nekoliko mjeseci.
Dijagnoza
trihineloze se postavlja na osnovu laboratorijskih nalaza, kliničkih simptoma i
anamneze, odnosno informacije da je pacijent konzumirao sirovo ili nedovoljno
termički obrađeno svinjsko meso ili meso divljači.
Epizootiološka i epidemiološka situacija sa trihinelozom se poslednjih decenija promijenila na bolje uvođenjem raznih preventivnih mjera.
Najvažnija i najefikasnija mjera jeste pregled mesa na prisustvo larvi parazita. Pregled se vrši nakon klanja domaćih odnosno odstrijela divljih svinja, a prije konzumiranja mesa ili pripreme proizvoda i prerađevina od svinjskog mesa. Držalac životinja, odnosno lovac veterinarskoj ambulanti dostavlja ispravno uzete uzorke sa trupova životinja. Kao reprezentativan uzorak za dijagnostiku uzima se dio mesa sa korijena dijafragme i to njen mišićni dio kojim se dijafragma vezuje za kičmeni stub (Crura diaphragmatcae-rogovi dijafragme). Uzorak mora biti najmanje veličine oraha uzet i sa lijevog i sa desnog roga dijafragme.
U izuzetnim slučajevima (kada nije moguće uzeti uzorak dijafragme), na pregled treba donijeti uzorak mišića jezika ili žvakaćih mišića. Za sva detaljnija objašnjenja o uzorkovanju zainteresovano lice se može obratiti svom veterinaru koji će ga do detalja uputiti u procedure.
Faktori koji utiču na smanjenje rizika od trihineloze podrazumijevaju:
• termičku obradu mesa.
• obavezno pranje ruku vrućom vodom i sapunom nakon manipulacije sirovim mesom.
• zamrzavanje komada mesa ne debljih od 15cm na temperaturi od -15°C u trajanju od minimum 20 dana. (odnosi se na meso domaćih svinja, za meso divljači ne mora biti efikasna metoda).
Soljenje, sušenje i dimljenje nisu efikasne metode obrade mesa kada je ovaj parazit u pitanju. Suhomesnati proizvodi su uzrok mnogih potvrđenih slučajeva trihineloze.
Za prevenciju infekcija Trichinella parazitom u populacijama svinja, važno je ne davati im ostatke mesa kao dio splačina. Sprovoditi redovne mjere deratizacije i spriječiti ulazak glodara u objekte za držanje svinja. Takođe, od velikog je značaja propisno odlagati nus proizvode klanja koji nisu za ishranu ljudi (zakopavanjem, spaljivanjem).
Problem je globalan, odgovornost individualna, a preventiva pregledom mesa jednostavna. Budimo odgovorni, zaštitimo sebe i druge!