Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Đaković: Kroz multisektorski pristup kakav je „One health“ borbu za bezbjednu hranu možemo učiniti efikasnijom

Objavljeno: 14.06.2022. • 15:41 Autor: UBHVFP
U saradnji nacionalnog Instituta za javno zdravlje, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Kancelarije SZO za Crnu Goru inicirane su multisektorske konsultacije u cilju promocije  koncepta “Jedinstveno zdravlje” (One health) sa fokusom na značaj jačanja kapaciteta za sprovođenje integrisanog nadzora nad zoonozama i bolestima koje se prenose hranom i rizicima po javno zdravlje animalnog porijekla.

Pozdravljajući učesnike skupa, direktor Instituta za javno zdravje CG dr Igor Galić istakao je da se zdravstvena pitanja na relaciji čovjek-životinje-životna sredina ne mogu djelotvorno rješavati od strane samo jednog sektora ili jedne discipline već je potrebna saradnja svih sektora i disciplina za borbu protiv zoonoza (bolesti životinjskog porijekla) i drugih, zajedničkih, zdravstvenih prijetnji kao što su bezbjednost i sigurnost hrane,  antimikrobna rezistencija, bolesti koje se prenose vektorima, zagađivanje životne sredine i svih drugih prijetnji i izazova koji su zajednički za ljude, životinje i životnu sredinu. U tom smislu, dr Galic je istakao značaj promocije i sprovođenja koncepta „Jedinstveno zdravlje“ i objasnio potrebu mobilizacije više sektora, disciplina i zajednica na različitim nivoima društva kako bi radili zajedno na povećanju dobrobiti i rješavanju prijetnji po zdravlje i ekosisteme, istovremeno zadovoljavajući potrebe za čistom vodom, energijom i vazduhom, bezbjednom i sigurnom hranom, pri tome uzimajući u obzir pitanje klimatskih promjena i na kraju dajući doprinos održivom razvoju. 

U svom uvodnom obraćanju, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković pojasnio je da je borba za bezbjednost hrane na crnogorskom tržištu neprekidno u fokusu Uprave.

“Ovom prilikom pohvalio bih saradnju sa kolegama iz institucija čiji su predstavnici danas sa nama, kao i da među nama u saradnji u oblasti bezbjednosti hrane ne smije biti prepreka. Iskustvo sa pandemijom iz prethodnih godina, kao i kriza izazvana ratom u Ukrajini naučili su nas da na našem tržištu veoma lako može doći do nestašice hrane. Tada se otvaraju nova tržišta na koja nismo tradicionalno orijentisani, tu stupa na snagu naša struka i borba protiv nebezbjedne hrane, kako bismo osigurali da bezbjedna hrana dođe na trpezu naših građana i turista, koji borave kod nas. Smatram da kroz multisektorski pristup kakav je One health možemo našu borbu učiniti efikasnijom”, kazao je Đaković.

Đakovic je informisao prisutne da je realizacija MIDAS projekta VIS (Veterinarski informacioni sistem) posle određenih zastoja zbog pandemije i  drugih faktora trenutno u završnoj fazi (trenutno radi na test platformi) a od novembra 2022. primjenjivaće se u punom kapacitetu. 

“Ovim sistemom predviđeno je umrežavanje svih onih subjekata koji se bave bezbjednošću hrane i veterine. Od veterinarskih ambulanti na terenu preko ovlašćenih laboratorija do Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Ministarstava poljoprivrede i zdravlja, što će mehanizme kontrole bezbjednosti hrane učiniti lakšim, a samim tim i povećati bezbjednost naših potrošača”, poručio je Đaković.

Kako je istakla šefica SZO Kancelarije u CG dr Mina Brajović, pandemija COVID 19 nas je podsjetila koliko smo kao društvo ranjivi kada nas zarazni patogen iznenadi.

“Da mikrobi ne poznaju granice i da se većina zaraznih oboljenja prenosi sa životinja na čovjeka potvrđuje i niz događaja u proteklih 20-ak godina, uključujući osim COVID 19 pandemije , SARS  u 2003.godini, MERS 2012, seriju patogenih influenza A virusa  i pandemiju H1N1 u 2009, ali i epidemiju Ebole od 2013. godine i Zika virus 2016. godine. Usljed intenzivnih procesa poput urbanizacije, kontinuirane degradacije životne sredine, klimatskih promjena, globalizovane trgovine i saobraćaja i sve većih nejednakosti , realno je očekivati veću frekventnost epidemija i pandemija”, poručila je Dr Brajović.

Kako je kazala, da bi interakcija između čovjeka, životinjskog svijeta i životne sredine  bila u funkciji zdravlja, blagostanja i razvoja, ne smijemo dozvoliti barijere u u saradnji, jer mikrobi ne poznaju granice. “Efikasna komunikacija i razmjena podataka iz nadzora i laboratorija iz različitih sektora je ključna za uspješnu borbu u kontroli oboljenja koje prenose životinje i oboljenja koja se prenose hranom. Pandemija nas je podsjetila da moramo da radimo na jačanju kapaciteta za prevenciju, detekciju, brzo javljanje, i odgovor na zdravstvene krize, a da efikasan i integrisani sistem nadzora predstavlja krucijalnu kariku u ovom lancu koja će nam omogućiti blagovremene inpute o patogenu i dati šansu da reagujemo prije nego što bude kasno”, zakljucila je dr Brajović. 

Organizovanjem prvog sastanka inicirane su višednevne multisektorske konsultacije u cilju identifikovanja segmenata integrisanog nadzora nad oboljenjima koja se prenose preko životinja, hranom, koja traže dalja ulaganja i osnaživanje. 

ubh

Vezani članci:

Ažurirana Lista obilježenih područja EU u kojima je utvrđeno prisustvo Xylella fastidiosa 30.01.2025.
Povlačenje iz prometa sredstva za zaštitu bilja na osnovu aktivne supstance meptildinokap 17.01.2025.
Pojava slinavke i šapa u Njemačkoj 14.01.2025.
Naredba za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti AKS 05.01.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?