Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Milo Đukanović: Evropa mora pomoći obnovu regiona

Objavljeno: 06.06.2003. 06:00 Autor: Naslovna strana
Evropska Unija (EU) i međunarodna zajednica se moraju fokusirati na ekonomsku rekonstrukciju jugoistočne Evrope i konkretniju pomoć proevropskim vladama, ocijenio je predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović. On je rekao da Evropa to mora učiniti ukoliko želi zaokružen sistem civilizacijskih vrijednosti na cijelom kontinentu. Uostalom, to je daleko jeftinije od finansiranja vojnih efektiva u regionu i najkonkretnije doprinosi mijenjanju svijesti i stanja balkanskog duha, što je pretpostavka suštinskih sistemskih, ekonomskih i ukupnih društvenih promjena, kazao je Đukanović na plenarnoj sjednici Konferencije o ekonomskim perspektivama regiona u Atini. On smatra da je to i u interesu evropske bezbjednosti i budućnosti. Vjerujem da ćete i vi, koji ste danas ovdje, lično doprinijeti i podstaći EU i međunarodnu zajednicu da odlučnije pomognu što skorije ostvarenje naše zajedničke evropske nade, kazao je Đukanović. Ocjenjujući da je era političkih tenzija na Balkanu završena, on je dodao da je ekonomija trenutni prioritet regiona. Sastanak u Atini prethodi Solunskom samitu EU i Balkana i vjerujem da će to biti novu evropska perspektiva za cijeli region", rekao je premijer. On je kazao da Crna Gora nema otvorenih političkih problema i podsjetio da su pobjedama proevropskih snaga na posljednjim parlamentarnim i predsjedničkim izborima zaokružene sve institucije sistema. Đukanović je podsjetio da Crna Gora sa Srbijom radi na implementaciji Beogradskog sporazuma i Ustavne povelje, kao i da je sa Hrvatskom postignut sporazum o privremenom rješenju za Prevlaku. "Crna Gora ima povoljan ambijent za reforme, političku stabilnost, dosadašnje rezultate, jasne evropske ciljeve i puni mandat i kapacitet Vlade, koja je izabrana prije četiri i po mjeseca. Ona nema, a i ne želi, političke alibije. Pomaci na reformskom planu biće mjera uspjeha", kazao je Đukanović. Vizija razvoja ekonomskog sistema koja odgovara maloj ekonomiji kakva je Crna Gora, kako je rekao, kreirana je prije pet godina. "U osnovi je privatna svojina i razvoj biznisa na tom sektoru, otvorenost ekonomije i ekonomske slobode, nacionalni tretman stranaca i demokratizacija društva", podsjetio je Đukanović. Prema njegovim riječima, te osnove su precizirane agendama ekonomskih, upravnih i reformi obrazovanja. Njima je planiran rast društvenog proizvoda, otvaranje novih radnih mjesta, suzbijanje sive ekonomije u zapošljavanju, zaštita životne sredine, borba protiv organizovanog kriminala, kao i usklađivanje funkcionisanja pravosuđa, državne i lokalne samouprave i policije sa međunarodnim standardima. "Vlada je posebno preokupirana ambicijom da Crnu Goru učini atraktivnim ambijentom za strane investitore. To već znaju oni koji su došli iz regiona, Evrope, Amerike, Rusije, Japana", tvrdi Đukanović, podsjećajući da je privatizovano 60 odsto državnog kapitala. On je dodao da je strateškim stranim partnerima prodat kotorski Jugopetrol, nikšićka Pivara i najveća crnogorska Montenegrobanka, kao i da je za ovu godinu planirana prodaja kontrolnog paketa Duvanskog i Kombinata aluminijuma, Željezare i nekoliko hotelsko turističkih preduzeća."Uporedo radimo sa Srbijom na pripremi Akcionog plana za harmonizaciju ekonomskih odnosa sa standardima EU, što je preduslov za izradu fizibiliti studije, i otpočinjanje procesa asocijacije i stabilizacije. Postoji dobra politička volja da se dođe do najprihvatljivijih rješenja, koja neće ugroziti ekonomske interese jedne ili druge države članice", kazao je Đukanović. On smatra da je veoma dobro što u Briselu postoji razumijevanje da se za neka rješenja harmonizacije mora utvrditi dinamika, jer njihova primjena ne može otpočeti odmah. Đukanović je rekao da će vlada srpskog premijera Zorana Živkovića nakon ubistva njegovog prethodnika, Zorana Đinđića, imati bezrezervnu podršku crnogorske Vlade.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?