Zajedničko saopštenje Ministarstva zaštite životne sredine i uređenja prostora, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva zdravlja

Povodom pojačanog interesovanja javnosti nastalog nakon optužbi da su "Crnogorska Vlada i uprava Kombinata aluminijuma Podgorica nezakonito prikrivali podatke o ekološkom zagađenju Zetske ravnice, Skadarskog jezera i šireg područja Podgorice", Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora, Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo zdravlja, radi istinitog informisanja, podsjećaju na sljedeće:

Vlada i resorna ministarstva u potpunosti su posvećena zaštiti interesa građana, odnosno rješavanju ekoloških problema i nesporna je činjenica da podaci o promjenama i uticaju tehnoloških procesa na životnu okolinu nikada nijesu bili skrivani od javnosti. Naprotiv, svi podaci su bili i ostali javni i više puta su integralno objavljivani u medijima.

Činjenica je i to da je Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora, odmah po konstituisanju (1992), kao prioritetni zadatak odredilo izradu Studije "Utvrdjivanje stanja kvaliteta životne sredine Zetske ravnice", koju su uradile, tada najpozvanije instuticije - Zavod za zdravstvenu zaštitu i Institut za tehnička istraživanja iz Podgorice.

Tim dokumentom utvrdjeno je da je došlo do narušavanja kvaliteta životne sredine Zetske ravnice. Stoga je Vlada formirala Državnu komisiju za rješavanje problema prepoznatih Studijom uticaja KAP-a na ugrožene lokacije. Izvještaj te komisije bio je prezentiran zainteresovanoj javnosti, pogotovo mještanima ugroženih područja, a njeni zaključci su integralno objavljeni u medijima i pretočeni u Operativni program koji je donijela Vlada RCG, što znači da ni te mjere nijesu bile tajna, niti su bile skrivene od javnosti.

Ministarstvo zaštite životne sredine svake godine donosi program monitoringa kvaliteta životne sredine, a izvještaji se objavljuju na sajtu Ministarstva. Programom monitoringa prati se, izmedju ostalog, kvalitet vazduha, sadržaj opasnih i štetnih materija na tom prostoru, kao i kvalitet močvarnog staništa Skadarskog jezera. Dakle, ni ti podaci nijesu tajna.

Kada je riječ o aktivnostima nadležnih službi Ministarstva zdravlja naglašavamo da su istraživanja i ispitivanja koja se odnose na region Zete, tj. na zadatke iz Prve faze Studije, obuhvatila ispitivanje kvaliteta vode u selima u okolini KAP-a. Izvještaj i zaključci Državne komisije ukazali su da je došlo do narušavanja prirodnih svojstava okoline Zetske ravnice i narušavanja kvaliteta podzemnih voda, gdje su pored KAP-a na zagađenost uticali i drugi proizvodni subjekti iz slivnog područja Skadarskog jezera.

Vodoprivredna, ekološka i druge nadležne inspekcije vršile su i vrše stalnu kontrolu nad svim privrednim subjektima, a jedan od njih je i KAP. Prilikom nastalih akcidenata protiv odgovornih lica u tim subjektima kao i protiv samih subjekata preduzimaju se zakonom predviđene mjere.

Vlada i resorna ministarstva, preuzeli su obaveze rješavanje urgentnih problema konkretno u slučaju KAP-a, kao što su izgradnja Vodovoda za selo Gornja Zeta, iseljavanje stanovništva zaseoka Velji Brijeg sela Botun.

Takođe, u prethodnih deset godina, nadležne službe Ministarstva zdravlja permanentno vrše kontrolu pijaće vode u postrojenjima za vodosnabdijevanje, kontrolu bunara (po zahtjevu trećih lica), sprovodile su i sprovode ispitivanja higijensko-epidemioloških indicija (na zahtjev trećih lica), ispituju specifične zagađivače vazduha (Instut za javno zdravlje i Hidrometeorološki zavod). Procjena uticaja faktora emisije , imisije i dr potencijalnih toksikanata nije izvršena jer zdravstveni indikatori ne ukazuju na veći stepen obolijevanja stanovništva ovog regiona u odnosu na ostale u Crnoj Gori.

Sve navedeno jasno potvrđuje da nije bilo skrivanja podataka i bježanja od rješavanja problema, već se išlo u susret njihovom identifikovanju i saniranju.

Konstatujemo da se i pored preduzetog ne može iskazati zadovoljstvo odnosom KAP-a prema životnoj sredini, tj. njegovim angažovanjem na realizaciji naloženih mjera, ali cijenimo da će se ti problemi, kroz privatizaciju koja je u toku, postepeno sanirati, što je daleko bolje od onog da KAP prestane da radi, a problemi ostanu svima nama, tj. Crnoj Gori. Istovremeno, sa potencijalnim kupcem KAP-a moguće je pregovarati o svemu, osim o jednom pitanju, a to je zadovoljenje ekoloških standarda koje će budući vlasnik morati da ispoštuje.