Izlaganje predsjednika Privredene komore Crne Gore Vladimira Vukmirovića na Poslovnom forumu predstavnika privrede Crne Gore i Češke

Predsjednik Privredene komore Crne Gore Vladimir Vukmirović: Poštovani gospodine Drabek, predsjedniče Privredne Komore Češke,
Uvaženi kolege privrednici,

Izražavam svoju radost na prisustvo naših kolega iz Češke Republike i još jedanput im želim prijatan boravak u Crnoj Gori koja je najstarija novovjekovna nacionalna država na Balkanu.

Crna Gora po mnogo čemu je zanimljiv i jedinstven dio kugle zemaljske . To podjednako važi i za prostor koji čini ova država i za ljude koji je naseljavaju. Iako mala po površini(13.800 km2) sa nešto više od 670.000 stanovnika Crna Gora spada u red onih država koje sa ponosom ističu svoj značaj i doprinos svjetskoj civilizaciskoj baštini i bogastvu naše planete.

Crna Gora je država koja vjekovima traje na vjetrovitim prostorima Balkanskog poluostrva. Ona je na razmedju starih kopnenih i morskih puteva. Stoga se na njenom tlu vremenom izukrštalo mnogo kulturnih, vjerskih, etničkih i drugih uticaja . Njeno kulturno i istorijsko nasledje predstavlja poseban konglomerat paganskog, hrišćanskog i islamskog vjerovanja kao i ilirskog rimskog, vizantijskog, turskog i slovenskog duhovnog dostignuća.

Po svojoj geografskoj cjelini puna je nevjerovatnih kontrasta. Teško je naći sličnu državu u kojoj na manjem prostoru direktno sučeljeno gotovo sve što postoji na zemaljskoj kugli, odnosno na svim kontintnetima. Dvije najudaljenije tačke u Crnoj Gori spaja svega 190 kilometara vazdušne linije. Ali, izmedju tog prostora kao da su se susreli sjeverni pol i ekvator. Promjene u prostoru su nagle i neočekivane i sasvim nalikuju čudu.

Crna Gora je primorska, kontinentalna i planinska zemlja. Ona ima 40 jezera, a njene rijeke, zahvaljujući brzini protoka i ljudskoj brizi, ostale su najčistije u Evropi.Osamdeset otsto teritorije Crne Gore čine šume, prirodni pašnjaci i livade. Ovdje rastu 2833 biljne vrste i podvrste. Dakle, na svega 0,14 odsto površine kontinenta koliko obuhvata Crna Gora zastupljena je gotovo četvrtina biljnog svijeta Evrope četiri nacionalna parka i brojni zakonom zaštićeni objekti prirode pokrivaju gotovo trećinu Crne Gore i štite izuzetno bogat i raznovrstan biljni i životinjski svijet, sa nekim vrstama i primjercima koji se mogu naći samo ovdje. Crna Gora je zemlja prirodnih rariteta. U njoj je jedna od dvije evropske prašume, najjužniji zaliv glečarskog porijekla na svijetu, najveće jezero na balkanu, najčistija rijeka u Evropi Tara.

Ako je zemlja stvarana sedam dana, Bog je na stvaranje Crne Gore potrošio 16,3 sekunde. Ali, kao da su se u tom treptaju oka u Tvorcu najizmjenično smjenjivala osjećanja beskrajnog milosrdja i hirovite srdžbe. Plahovitost Višnjega izgleda da je zauvijek odredila sudbinu ovog prostora i ovih ljudi.

Kad je Tvorac ustuknuo pred ljepotom i izobiljem koje je stvorio na Primorju, pa krševitim i neprohodnim planinama, koje kao da izrastaju iz mora, napravio teško premostivu branu izmedju obale i ljudi i s druge strane kamenitog bedema.

Tvorac je odlučio da sledeći dio Crne Gore bude kudikamo bolji za život ljudi. Skadarsko jezero, plodna zetska ravnica sa dolinom rijeke Zete i nikšićkim poljem predstavljaju treću geomorfološku oblast u Crnoj Gori. To je niski i jedini veći ravničarski dio Crne Gore.

Reljef Crne Gore zatim iz ravnice naglo kreće uvis visoko poput dugog i elegantnog viraža mlaznjaka. To je oblast visokih krečnjačkih planina visokih preko 2000 metara . Rijeke Piva, Tara, Morača, Ćehotina i njihove pritoke su krečnjačkom djelu terena izdubile duboka relativno uska korita, strmih strana kanjone jedinstvene po ljepoti i veličini. Rijeka Tara, sa svojih 150 km dužine najveća je planinska rijeka u Crnoj Gori. Njen kanjon dug oko 80 km prosječno je dubok oko 1000 metara. Na jednom djelu dubina kanjona doseže 130 metara, što ga čini, poslije kanjona Kolorada u Americi, drugim po dubini i dužini u svijetu.

Kao relativno mala knjaženina i kraljevina Crna Gora je prve korake u pravcu organizovanog privrednog razvoja i industrijalizacije napravila tek krajem XIX i početkom XX vijeka. Uzroci ovog kašnjenja najviše leže u nacionalnom naporu da se obezbjedi nezavisnost i istorijski opstanak države. Usljed toga nije bilo velikih privrednih ulaganja, izgradjenih saobraćajnica ispitane sirovinske baze i proizvodno obučenih ljudi.

Do glavnog progresa u privredi došlo je tek poslije Drugog svjetskog rata.

Postojeća prirodna bogastva, ljudski potencijali, kao i stvorena tehnička infrastruktura predstavljaju bazu za privredni razvoj. Na relativno malom prostoru nalazi se izuzetno bogastvo mineralnih sirovina crvenog boksita, olova i cinka. Postoje i brojna nalazišta nemetalnih sirovina i laporca, ukrasnog kamena, barita, bentonita, kvarcnog pjeska, glina ... Slanost mora i klima veoma su povoljni za proizvodnju morske soli na tradicionalan način korišćenjem sunčeve energije. Ugalj je po svom značaju, poslije vode i boksita, najvažnija mineralna sirovina Crne Gore. Riječni tokovi predstavljaju izuzetno veliki potencijal za proizvodnju električne energije.

Poljoprivredno zemljište pokriva više od trećine ukupne teritorije Crne Gore (0,32 hektara po glavi stanovnika) šume u Crnoj Gori prostiru se na gotovo 40 odsto njene teritorije. Na jednog stanovnika dolazi skoro hektar šume. Pored šumskog potencijala ovdje ima gotovo 400 vrsta raznih biljki, koje imaju široku primjenu.

Usljed specifične klime, nadmorske visine i zaštićenih zona specijalni kvalitet crngorske poljoprivrede predstavlja proizvodnja zdrave hrane i ranog povrća.

Turizam ima visoki prioritet u Crnoj Gori Postoje gotovo idelni uslovi za razvoj ljetnjeg i zimskog turizma. Mogućnosti koje postoje za razvoj turizma još nijesu dovoljno ekonomski valorizovane, naročito kad su u pitanju zdravstveni turizam , atraktivne primorske lokacije, planinski, zimski, seoski, lovni, jedrenje, rafting i vjerski turizam.

Moreplovstvo ima dugu tradiciju. Nekad je svjetskim morima plovilo preko 400 brodova. Sada postoje nekolike pomorske kompanije. Crnogorski potencijal u ovoj sveri obuhvata i Luku Bar, brodogradilišta u Bijeloj i Tivtu, razne marine i pomorske agencije.

Sadašnji koncept privrednog razvoja podrazumijeva izbalansiran i održivi razvoj sa ekološkim kriterijumima kao presudni u odabiru projekata.

Razvojna strategija se oslanja na postojeći potencijal i orjentisana je na nekoliko najvažnijih privrednih kompleksa. Prioriteti su u razvoju turizma, poljoprivrede, proizvodnji energije, pomorske privrede i aluminske industrije.

Kretanje osnovnih makro ekonomskih pokazatelja za devet mjeseci ove godine ukazuju da se uspješno ostvaruju ciljevi planirani Ekonomskom politikom za 2005. godinu.

- bruto domaći proizvod uvećan je za 3,8% i realno je očekivati da do kraja godine bude ostvaren na planiranom nivou 4,1%.

- inflacija za devet mjeseci iznosi 1,4% što je znatno niže u odnosu na projektovanu 3%

- povećanje robne razmjene sa inostranstvom povećano je za 4,1% pri čemu je smanjen stepen pokrivenosti uvoza izvozom za 9,3% indeksna poena

- stopa nezaposlenosti iznosi 19,6%, a broj nezaposlenih smanjen je za 14,6%, što je više od projektovanog

- novčana masa u odnsou na decembar prošle godine povećanja je za 40% potencijal banaka 30% odobreni krediti 21% i ukupni depozit 41%

- rast cijena na malo veći je za 3,7 %

- ukupni indeks troškova života veći je za 3,7%.

Postignut je značajan napredak na uredjenju i na unapredjenju sistemskih uslova privredjivanja sa aktuelnim zakonodavstvom Evropske Unije. To se posebno odnosi na zakonsku regulativu kojom se uredjuju ekonomski odnosi sa inostranstvom.
Početni pregovori po sporazumu i pridruživanju Evropskoj Uniji uspješno su započeti.

Riječ dvije o privrednoj saradnji izmedju Češke i Crne Gore.

Krajem 80 tih godina prošloga vijeka Čehoslovačka je bila najznačajniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore.

Danas tu saradnju treba pogledati u svijetu činjenica da ne postoji Čehoslovačka već Češka i Slovačka kao što ne postoji Jugoslavija Te samim tim prostor za saradnju je nešto manji.

Dolazak državno privredne delegacije Češke u Crnoj Gori na čemu sa premijerom je još jedna od potvrda da se politička i privredna saradnja izmedju Crne Gore i Češke razvija veoma dobro. Naše dvije zemlje veoma su bliske, da su nam istorije jezici pa i mentalitet veoma sličan pa se slobodno može reći da nemamo nikakvih problema u komunikacijama .

Ova posjeta uvjeren sam da će unaprijediti našu saradnju.

Mi cijenimo da postoje značajni potencijali za gradjenje poslovnih odnosa izmedju naše dvije zemlje.

Cijenimo da je jedna od značajnih prepreka boljoj saradnji nedovoljna obavještenost jedne strane drugoj.

Na našem današnjem susretu saopštićemo o kojim se potencijalima radi.

Crnoj Gori su neophodna investiciona ulaganja imamo mnogo dobrih profitabilnih projekata.


Kao što ste čuli od premijera Djukanovića uz definisanje našeg državnog statusa nemamo važnijeg cilja od Evropske Unije.

Ako je pravi recept za mir i stabilnost na Balkanu što prije uključivanje u EU jasna je poruka i jednima i drugima-zemlje koje su kandidati za članstvo da što prije ispune sve uslove, a drugima da se brže uz neophodnu pomoć korača u tom pravcu.

Vi ste tamo, pružite nam ruku uz vašu pomoć prije će mo savladjivati prepreke.



Potpisivanjem sporzauma o saradnji kojim se učvršćuje partnerstvo dvije zemlje ima za krajnji cilj individualne poslovne ugovore izmedju vlasnika firmi, banaka osiguravajućih organizacija sa obje strane. Ti sporazumi ugovori uz pomoć obje vlade daju suštinu, trajanje, stabilnost i budućnost saradnje Češke i Crne Gore".