Ministar odbrane Boro Vučinić održao godišnju konferenciju za novinare

UVODNO IZLAGANJE MINISTRA ODBRANE

Konferencija za novinare srijeda, 24. decembar 2008. u 11.00 sati



Poštovane dame i gospodo novinari,



Prije svega, želim da Vas pozdravim i izrazim zadovoljstvo što se srijećemo i na kraju godine, neću pretjerati ako kažem, veoma uspješne godine u radu Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore.

Kada to kažem, prije svega, imam na umu da je Crna Gora u ovoj godini mnogo uradila na koncipiranju svoje, uopšteno rečeno, bezbjednosno-odbrambene strategije i politike. Kao što znate, Skupština je nedavno usvojila dva važna dokumenta Strategiju nacionalne bezbjednosti i Strategiju odbrane. Ti dokumenti profilišu jedan, moderan, efikasan i održiv sistem bezbjednosti i odbrane u Crnoj Gori, prilagođen izazovima, ali i mogućnostima države. Naš strateški cilj je izgradnja, prije svega, integrisanog sistema odbrane, koji objedinjava sve nosioce te funkcije na način što se izbjegava miješanje i preklapanje nadležnosti. Na taj način dobijamo sistem koji će manje koštati, a koji će biti mnogo efikasniji. Takođe, podsjećam i da će se u petak u Skupštini raspravljati o prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o odbrani i novog Zakona o Vojsci. Usklađivanje strategija i zakona bila je obaveza nakon donošenja Ustava Crne Gore. Kao što znate, ključna usaglašavanja odnose se na ustavne nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, Skupštine, Predsjednika Crne Gore i vršenje obavještajnih, kontraobavještajnih i bezbjednosnih poslovi u oblasti odbrane. Nakon usvojenih organizacijsko-formacijskih izmjena, nova Vojska Crne Gore brojaće 2.356 pripadnika. Radi nastavka planske reforme sistema odrane početkom godine započeta je izrada Strategijskog pregleda odbrane.

Prva od tri faze Izrada političkog okvira završena je nedavno usvajanjem na Vladi. Trenutno je u toku druga faza, koja podrazmijeva procjenu snaga i sposobnosti, a završetak cijelog dokumenta planiran je do kraja naredne godine.

Podsjećam, donesena je odluka o učešću medicinskog tima VCG u mirovnoj misiji UN u Avganistanu, što će bez sumnje, doprinijeti spoljnopolitičkom ugledu Crne Gore kao pouzdanog i kredibilnog partnera u izgradnji mira u svijetu.

Godina za nama bila je veoma uspješna i na planu međunarodne odbrambene i vojne saradnje, a posebno ostvarenog progresa na putu u NATO.

Crna Gora je nakon nepune dvije godine učešća u Partnestvu za mir, na samitu u Bukureštu u aprilu, dobila snažan podsticaj za dalji uspješan nastavak evroatlantskog puta i poziv da otpočne Intenzivirani dijalog. Početkom novembra, premijer Milo Đukanović predao je zahtjev za dobijanje statusa kandidata Crne Gore za NATO, odnosno za dobijanje Akcionog plana za članstvo MAP. O tome će se raspravljati i nadamo se pozitivno odlučiti na narednom samitu koji se održava u Strazburu i Kelu. Dobijanje MAP-a za Crnu Goru bilo bi izuzetno važno iz dva razloga. Prvo, na spoljnopolitičkom planu potvrdili bismo ozbiljnost naših napora i ostvarenih rezultata na planu reforme sistema odbrane i ukupno društva. Drugo, na unutrašnjem planu, realizacijom tog akcionog plana, u saradnji sa NATO i zemljama članicama i partnerima, ubrzali bismo proces reformi.

Kada je riječ o Partnerstvu za mir, podsjećam da je naše dvogodišnje učešće u tom NATO programu praktične saradnje bilo veoma važno i korisino, kako sa aspekta saradnje sa NATO, zemljama članicama i partnerima, tako i za promociju naših nacionalnih interesa na putu ka punopravnom članstvu u NATO.

U okviru tog programa, u dijelu nadležnosti našeg Ministarstva, prvi IPP za 2008. godinu veoma smo uspješno realizovali, s obzirom da je procenat ostvarenih aktivnosti veći od 70 odsto, što je značajno iznad NATO prosjeka. Takođe, kroz rad na realizaciji Partnerskih ciljeva, u okviru PARP procesa, u različitim oblastima, podižemo nivo sposobnosti i ukupne interoperabilnosti Vojske za zajedničko djelovanje sa snagama NATO. Sve rečeno kazuje da je program PzM važan za nas, jer u okviru njega razmjenjujemo iskustva i ostvarujemo veoma konstruktivnu saradnju, kako u vojnom, tako i civilnom dijelu.

U dijelu koji se odnosi na međunarodnu saradnju, a posebno regionalnu, naše Ministarstvo je intenzivno radilo na uspostavljanju novih i jačanju postojećih oblika saradnje. Značajno smo unaprijedili saradnju sa susjednim zemljama - Albanijom, BiH, Hrvatskom i Srbijom, kao i sa onima iz šireg regiona - Bugarska, Grčka, Mađarska, Makedonija, Rumunija, Slovenija i Turska. Uspješno sarađujemo na planu reforme sistema odbrane i vojske i sa zemljama donatorima - Austrija, Danska, Holandija, Kanada, Norveška, Njemačka, SAD, Velika Britanija. Posebna pažnja je posvećena razvoju i uspostavljanju saradnje sa baltičkim zemljama. Istakao bih posebno nastavak saradnje sa našim strateškim partnerom Sjedinjenim Američkim Državama i u okviru te saradnje partnerstvo sa državom Mejn. Riječ je o jednoj veoma korisnoj i konstruktivnoj saradnji u oblasti obuke i školovanja pripadnika crnogorske vojske. Takođe, nedavno smo zaključili i konkurs za školovanje crnogorskih kadeta na vojnim akademijama u SAD i mogu reći da nas je veliko interesovanje zaista prijatno iznenadilo. To nas svakako uvjerava da ćemo, nakon što po jasnim kriterijumima izaberemo najbolje, imati reprezentativne kandidate za te prestižne akademije.



Jedna od važnih regionalnih inicijativa, koja potvrđuje uspjeh te saradnje, svakako je Jadranska povelja. Naša zemlja je u tu izuzetno važnu inicijativu, primljena nedavno i danas čini tzv. A 5 grupu. Još jedna šira inicijativa Proces saradnje ministara odbrane u Jugoistočnoj Evropi SEDM, veoma je važna za nas i uskoro očekujemo da ćemo biti njena članica.

Napori koje sam pomenuo, potvrđuju se i kroz izgradnju vojno diplomatske mreže. Tokom ove godine imenovani su vojni atašei u SAD, Sloveniji, Austriji i pri OEBS-u, a uskoro očekujemo odlazak vojnog predstvnika pri Komandi združenih snaga NATO u Napulju. Plan daljeg razvoja vojno-diplomatske mreže predviđa postepeno otvaranje vojnih predstvništava u ključnim državama Evrope i našem regionu, a prije svega Njemačkoj, Velikoj Britaniji i susjednim zemljama.

Viškovi naoružanja i municije su i strateškim dokumentima definisani kao jedna od najvećih bezbjednosnih prijetnji, i to oni zaista jesu. Tolike količine zastarjelog i neperspektivnog naoružanja, koje često nijesu uskladištene na sasvim adekvatan način, predstavljaju veliku opasnost po bezbjednost ljudi i životne sredine, i to je veliki problem. Za samu Vojsku, takvo naoružanje, predstvljaja veliki teret, jer zauzima veliki prostor i zahtijeva brojno ljudstvo za njegovo čuvanje. U ovoj godini nastavili smo rješavanje tog problema kroz MONDEM program, koji realizujemo sa UNDP i OEBS, i kroz Tehnički sporazum sa SAD. Kao što znate, dio tih viškova uništvamo u našim objektima, dio u inostranstvu, a dio ćemo morati uništiti u specijalizovanim fabrikama i na otvorenim poligonima.

Godina za nama je bila posvećena i daljoj modernizaciji crnogorske Vojske. Danas je naša Vojska popunjena sa 90 odsto. U ovoj godini primljeno je oko 200 novih lica na službu u VCG, od kojih najviše vojnika po ugovoru.

Stoga, veoma smo zadovoljni pokazanim interesovanjem za rad u Vojsci i to smatram dokazom vraćanja ugleda te institucije u društvu i potvrdom boljih uslova za rad koje smo stvorili u proteklom periodu. Tokom godine, 76 vojnih lica upućeno je na školovanje i usavršavanje u inostranstvo, i to u SAD, Grčkoj i Srbiji.

Nadalje, u periodu od sticanja nezavisnosti Crne Gore, plate pripadnicima Vojske povećane su u dva navrata. Za narednu godinu su takođe planirana dva povećanja zarada. Prvo, na osnovu Izmjena i dopuna Uredbe o zaradama profesionalnih vojnih i civilnih lica u Vojsci, i to za 20 odsto vojnicima po ugovoru, a podoficirima za oko 35 odsto. Naglašavam da ta Uredba, kroz povećanje dodataka na zaradu, posebno stimuliše pilote, lica koja rade na održavanju vazduhoplova i pomorske diverzante. Drugo povećanje će se odnositi na sve zaposlene u sistemu odbrane za 10 odsto. To će, uz ostale mjere, doprinijeti poboljšanju ukupnog životnog standarda pripadnika Vojske.

Značajna sredstva uložena su u opremanje vojske najsavremenijom borbenom i komunikacionom opremom, a u cilju dostizanja interoperabilnosti sa snagama NATO. Crnogorska vojska dobila je 600 jurišnih pušaka marke Heckler and Koch G 36, zatim poluautomatske pištolje Glock, ronilačku i logorsku opremu, a ugovorena je nabavka 16 vojnih terenskih vozila i četiri oklopna vozila za potrebe specijalne brigade i vojne policije. Izvršen je remont četiri helikoptera marke Gazela, rekonstrukcija jahte Jadranka i lučke dizalice, kao i dokovanje školskog broda Jadran, uoči krstarenja za Barselonu.

Od infrastrukturnih projekata izdvojio bih adaptaciju sportske dvorane i učionica u Golubovcima, potpunu rekonstrukciju Centra za obuku i izgradnju sportskih terena u Danilovgradu.



Osim toga intenzivno se radi i na rješavanju stambenih potreba kao važnom egzistencijalnom pitanju. Do sada je raspodijeljeno nešto više od 80 stanova, a planirana je izgradnja stanova u Podgorici, na dvije lokacije Stari Aerodrom - 78 stanova i Tološi - 70 u prvoj fazi, kao i u Danilovgradu oko 100. U pregovorima smo sa opštinama Pljevlja i Bar u vezi sa izgradnjom stanova u tim opštinama. Na taj način bismo riješili veliki broj stambenih potreba i doprinijeli podizanju ukupnog standarda crnogorskog vojnika.

Za ovogodišnji Dan VCG, naša vojska je dobila nove, prve crnogorske vojne uniforme. Mislim da ste saglasni da je to doprinijelo boljem izgledu crnogorskog vojnika i atraktivnosti tog poziva u društvu.

Dakle, da zaključim, nastavak reformi, prije svega kroz nastavak modernizacije naše Vojske, podizanje životnog standarda njenih pripadnika, obuka i opremanje, u cilju dostizanja interoperabilnosti, odnosno sposobnosti djelovanja sa snagama NATO, zatim dalji progres na putu evroatlantskih integracija i kvalitetnije informisanje građana o tom procesu, naši su prioriteti u narednom periodu.