Izlaganje ministra finansija Igora Lukšića na okruglom stolu pod nazivom "Budžet 2005. - nije svejedno"

Montenegro Biznis Alijansa

BUDŽET 2005. NIJE SVEJEDNO

Dame i gospodo, poštovani predstavnici privatnog biznisa, preduzetnici

Zadovoljstvo mi je da učestvujem u radu današnjeg skupa na temu: Budžet 2005 nije svejedno. Drago mi je da privatni biznis prepoznaje značaj uticaja državnog budžeta na kreiranje opšteg biznis ambijenta u Crnoj Gori, da preuzima inicijative, da pokazuje želju da aktivno učestvuje u njegovom formiranju.

Za početak bih naglasio da ovaj skup doživljavam samo kao nastavak i dalje intenziviranje partnerstva privatnog i javnog sektora u izgradnji povoljnog biznis okruženja. Kao što vam je, pretpostavljam, poznato Ministarstvo finansija je zajedno sa MBA i ostalim značajnijim predstavnicima biznisa u CG (Unija poslodavaca i Privredna komora) uspostavila Koordinaciono tijelo za partnerstvo privatnog i javnog sektora u Crnoj Gori. U samom osnivačkom aktu ovog tijela tj. Osnivačkoj povelji u potpunosti je implementiran koncept ravnopravnosti u radu između predstavnika države i biznisa. Koncept kojeg se držimo u radu ovog tijela jeste da su jedini kriteriji inicijativa i kvalitet predloženih rešenja. Apsolutno sva pitanja, koja predstavnici privatnog biznisa smatraju značajnim i sva rešenja koja utiču na poboljšanje poslovnog okruženja mogu biti procesuirana kroz ovo tijelo. Takođe, uskoro će u Ministarstvu finansija biti formirano i Koordinaciono tijelo za pitanja finansiranja opština, gdje će jedna od tema biti i poslovne barijere na opštinskom nivou. Na ovaj način obezbjeđen je institucionalni mehanizam da se čuje glas privatnog biznisa po svim pitanjima koja determinišu povoljno poslovno okruženje. Svjesni smo da će tokom naše saradnje biti i neslaganja i različitih misljenja. Biće i neuspjeha. Nerealizovanih inicijativa i predloga. Ali, siguran sam da je i to dobro. Samo trenjem različitih ideja i sagledavanjem problema iz različitih uglova možemo naprijed.. Važno je da nikad ne izgubimo iz vida da je naš interes zajednički. Bez obzira na moguće različite poglede oko pojedinih pitanja intereesi države i privatnog biznisa u dugom roku apsolutno se poklapaju.

Mi u Ministarstvu finansija potpuno smo svjesni značaja privatnog sektora. I potpuno smo svjesni da ako želimo da privatni biznis obavlja onu ulogu u društvu, kakvu društvo očekuje od njega država mora da otkloni sve prepreke razvoju privatnog sektora. Privatni biznis je taj koji je generator razvoja. Privatni biznis otvara nova radna mjesta, unapredjuje i donosi nove tehnologije, preduzima investicije. Privatni biznis je taj koji puni finansira budžet, obezbjeđuje penzije i plate u državnoj upravi. I jedino privatni biznis može doprinijeti da on bude održiv u dugom roku. Zbog toga, ponavljam, jako mi je drago da je ova inicijativa došla iz privatnog sektora.

Najbolji dokaz vitalnosti privatnog biznisa predstavlja period koji je nadam se nepovratno za nama. Privatni biznis je u tom periodu predstavljao najbolji ventil za amortizaciju socijalnih i ostalih neravnoteža koje su uzrokovane kako klasičnim tranzicionim problemima, tako i nekim našim balkanskim. Svjesnim smo da siva ekonomija predstavlja nasleđe iz tog perioda. Svjesni smo i da ona predstavlja reakciju na nezadovoljstvo formalnim pravilima i regulativom. Poznati su nam vaši predlozi i želje za rešavanje problema sive ekonomije. Mišljenja smo da se ona može eliminisati samo koordinisanom akcijom na dva kolosijeka. S jedne strane, to je poskupljivanje boravka u sivoj ekonomiji, a s druge strane to je smanjivanje cijene boravka u legalnoj sferi. Otklanjanje barijera razvoju privatnog sektora treba da bude prioritet ekonomske politike.

I počeli smo da radimo na tome. Poznato vam je da smo sredinom ove godine smanjili poreske namete na plate za 5%, da bi od 1. decembra u primjeni bila I druga faza dodatnih 5%. Siguran sam da vam je poznato da smo u procesu usvajanja Izmjena i dopuna zakona o porezu na dobit pravnih lica, prema kome je predviđeno smanjenje poreske stope na dobit na 9%. Ovo rešenje treba da stupi na snagu 1. januara 2005. godine. Po njegovom usvajanju imaćemo jednu od najnižih poreskih stopa u regionu. Ovo će svakako doprinijeti, kako otklanjanju barijera domaćim preduzetnicima, tako i privlačenju stranog kapitala. Mislim i da su sredstva javnog informisanja podrobno obaviještavala da nije bilo baš jednostavno ova rešenja objasniti predstavnicima MMF-a.

Svjesni smo da je ovo tek početak. U oblasti poreske politike dalji izazovi su uspostavljanje proporcionalnog flat oporezivanja i oslobođanje od poreza na zadržanu i reinvestiranu dobit. Na ovaj način doprinijeće se transparentnosti sistema i nižim transakcionim troškovima. Pored toga šalje se poruka da onaj koji više i uspješnije radi i investira neće biti kažnjen zbog toga.

Potreba za smanjenjem javne potrošnje bio je jedan od osnovnih kriterijuma kojim smo se rukovodili prilikom pripeme Budžeta za 2005. godinu. Projektovana je konsolidovana javna potrošnja na apsolutnom nivou od oko 727 miliona EUR. U relativnim veličinama ovo predstavlja 45,95% GDP. Slažemo se da je prevelika, ali se nadam da ćemo se složiti i da je ostvaren pomak u odnosu na 2004. godinu. Naime, očekujemo da će javna potrošnja ove godine dostići blizu 48% GDP (47,95% GDP). Smatramo da smanjenje potrošnje od 2% predstavlja napredak.

Za budžetsku potrošnju će biti raspoloživo oko 462 miliona EUR tj. oko 29% GDP, što takođe predstavlja smanjenje u odnosu na 2004. godinu kada je udio budžeta namijenjen za potrošnju iznosio nešto više od 30%.

Dame i gospodo, na samom kraju iskoristio bih priliku da još jednom naglasim da smo svjesni sudbonosnog značaja razvoja poslovnog okruženja. Svjesni smo da je sudbina reformi direktno vezana za otklanjanje barijera za razvoj privatnog sektora. Otvoreni smo za sve predloge koje vode unaprijeđenju postojeće biznis regulative i u Ministarstvu finansija ćete imati pouzdanog partnera za sve inicijative koje su usmjerene u tom pravcu.