Ministar finansija Igor Lukšić održao konferenciju za novinare

Audio zapis: Uvodno izlaganje ministra finansija Igora Lukšića na konferenciji za novinare na temu: Realizacija aktivnosti Ministarstva finansija iz Programa rada Vlade, prihodi Budžeta Republike za I kvartal 2005. godine i javna potrošnja

Ministrar finansija Igor Lukšić:

Crna Gora je dostigla makroekonomsku stabilnost, što je bio Vladin prioritet u prethodne dvije godine. Generalno pozitivni trendovi, uspostavljeni tokom prošle godine se nastavljaju i pojačavaju u prvom kvartalu 2005 godine. Ostvarili smo planirano, a u okviru određenih segmenata i premašili plan. Svakako naš zadatak je i dalje razvoj preduzetništva, smanjenje sive ekonomije, privlačenje stranih investicija, rast konkurentnosti, otvaranje novih radnih mjesta i rast životnog standarda.

Najprije želim da ukažem na situaciju u Budžetu Republike koja je dodatno stabilizovana - izvorni prihodi Budžeta u periodu januar-mart 2005.godine ostvareni su u iznosu od 74,47 mil. , što je 94,29% planiranog iznosa. Do pada je došlo u februaru mjesecu, i to usljed vremenskih uslova, prije svega kada je ukupni promet opao. Tokom osam februarskih dana glavni putni pravci su bili zatvoreni, dok je tokom cijelog mjeseca poslovanje bilo otežano. Međutim, tokom marta mjeseca bilježimo suficit, odnosno veće prihode od planiranih.

Tokom prvog kvartala posebno ohrabruje veće ostvarenje u odnosu na plan koje je evidentno kod: poreza na dobit pravnih lica za 2,06 puta; akciza koje se plaćaju u proizvodnji za 0,91%; akciza na uvezenu robu za 2,55%; poreza na dodatu vrijednost čak za 10,39%. Obzirom da je kretanje prihoda od PDV-a dobar indikator učesća sive ekonomije, veće ostvarenje od planiranog, a posebno veće ostvarenje nego što je bio nominalni rast BDP ukazuje na smanjenje sive ekonomije.

U poređenju sa istim periodom 2004. godine izvorni prihodi su veći za 9,33%. Posmatrano po vrsti prihoda veće ostvarenje u odnosu na isti period prethodne godine je izraženo kod: poreza na dohodak fizičkih lica za 1,23%; poreza na dobit pravnih lica za 60,39%; akciza na uvezenu robu za 8,78%; poreza na dodatu vrijednost za 23,71%; carina za 3,68%. Ovo ukazuje na dinamiziranu privrednu aktivnost i predstavlja pozitivnu tendenciju.
Ostvareni prihodi u prvom kvartalu su generalno na nivou planiranih, što obezbjeđuje uslove da se uz ostvarenje planirane dinamike rasta do kraja tekuće godine budžet izvrši u planiranim okvirima.

Sa druge strane, javna potrošnja u tekućoj godini zasniva se na ciljevima ekonomske politike u 2005. godini (povećanje zaposlenosti, prestrukturiranje preduzeća i privatizacija, smanjenje siromaštva i realni porast životnog standarda). Takođe, želim da podsjetim da je potreba za smanjenjem javne potrošnje bila jedan od osnovnih kriterijuma kojima smo se rukovodili prilikom pripeme Budžeta za 2005. godinu.

Ostvareni obim javne potrošnje (bez lokalne samouprave) u prvom kvartalu 2005 godine potvrđuje pozitivan trend jer iznosi 119,60 mil. , što čini 7,57 % procijenjenog BDP-a u 2005 godini, a za isti period javna potrošnja projektovana je u iznosu od 172,21 mil.eura.

Ostvareni deficit javne potrošnje u I kvartalu 2005 godine iznosi 7,56 mil. , od čega se na deficit Fonda PIO odnosi 4,27 mil. i Fonda zdravstva 3,21 mil. i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore 0,07 mil..

Kada je u pitanju budžetska potrošnja, u prvom kvartalu 2005 godine ostvarena je u iznosu od 68,85mil. . Za tekuće i kapitalne izdatke sa neto pozajmicama isplaćeno je 49,62 mil. , dok je kroz transfere fondovima i Državnoj zajednici isplaćeno 19,22 mil.. U prvom kvartalu nije ostvaren deficit na gotovinskoj osnovi zato što je dio dospjelih obaveza za lična primanja, tekuće i kapitalne izdatke prenešen na II kvartal 2005 godine.

U periodu od 31.marta prošle godine do 31.marta. tekuće, prisutna je tendencija pada ponderisanih kamatnih stopa na Državne zapise i to; u 2004-oj - na 28 dnevne ponderisana kamatna stopa se kretala od 10,10 % - 10,72 %, a na 56 dnevne ponderisana kamatna stopa se kretala od 10,22 % - 10,80 %.
Za ovu godinu, na 28 dnevne ponderisana kamatna stopa se kretala od 8,89% - 9,22 %, a na 56 dnevne ponderisana kamatna stopa se kretala od 8,78 % - 9,38 %.
Emisije Državnih zapisa sa rokovima dospijeća od 91dan i 182 dana počele su u drugoj polovini 2004.godine, a od tada pa do 31.marta ove godine, takođe je prisutna tendencija pada ponderisanih kamatnih stopa na Državne zapise i to:
Prošle godine, na 91 dnevne ponderisana kamatna stopa se kretala od 9,50 % - 10,97 %, a na 182 dnevne ponderisana kamatna stopa se kretala od 9,00 % - 10,80 %.
Ove godine, na 91 dnevne ponderisana kamatna stopa se kretala od 8,65 % - 10,20 %, a na 182 dnevne ponderisana kamatna stopa se kretala od 8,95 % - 9,88 %.

U okviru Programa rada Vlade za tekuću godinu Ministarstvo finansija je planiralo značajne obaveze, tako da i prvi kvartal karakteriše intenzivna zakonodavna aktivnost. Utvrđen je predlog Zakona o računovodstvu i reviziji, koji će unaprijediti računovodstvenu i revizijsku praksu, kao i proceduru sertifikacije računovođa i licenciranja revizora i upućen parlamentu. Takođe, usvojeni su i poslati Skupštini Zakon o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještavanja o obračunu i naplati poreza i doprinosa; Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona; Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi. Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca, koji će doprinijeti privlačenju stranih investitora i sticanju dodatnog povjerenja međunarodnih institucija u okviru naših širih aktivnosti da bi spriječili prikrivanje i zaštitu profita stečenog kriminalnim aktivnostima. Završen je i u Vladinu proceduru upućen predlog Zakona o tekućim i kapitalnim transakcijama sa inostranstvom, Predlog zakona o osiguranju, dok će uskoro biti upućeni i predlog Zakona o dobrovoljnom penzijskom osiguranju i predlog Zakona o mjenici, kao i Predlog izmjena i dopuna zakona o zaštiti depozita.

Na kraju, želim da podsjetim da Crna Gora jednu od osnovnih pretpostavki ekonomskog razvoja - makroekonomsku stabilnost uspješno obezbjeđuje, na šta ukazuju rezultati ostvareni u prethodnom periodu. Naravno, evidentno je da ima još puno segmenata koji se mogu i moraju poboljšati i zato ne mislim da smo stigli na kraj procesa izgradnje optimalnog ekonomskog ambijenta.

Ipak, smatram da je nesporno da smo u dosadašnjem procesu sprovođenja ekonomskih reformi kreirali mnogo povoljniji ambijent.

Zahvaljujem na pažnji