Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Saopštenje Ministarstva finansija

Objavljeno: 29.07.2006. 01:19 Autor: Naslovna strana
Povodom tvrdnji Građanske partije, objavljenih u dnevnom listu Vijesti, u petak 28. jula 2006 godine u tekstu Otkud sad dug prema Londonskom klubu, u cilju pravilnog informisanja javnosti, ukazujemo na sljedeće:

Crna Gora je na osnovu odluke Komisije za imovinu od 1.oktobra 2004.godine regulisala sve obaveze prema povjeriocima Londonskog kluba, na način što je oslobođena svih obaveza, jer je svoj dug otkupila početkom 1992. godine, uz posredovanje Narodne banke Jugoslavije. Kasnije je Srbija zaključila poseban aranžman sa povjeriocima Londonskog kluba o otpisu i reprogramiranju njenih kreditnih obaveza prema ovoj grupi povjerilaca.

Dug po osnovu izlaznih obveznica alternativni instrumenti učešća (API Alternative Participation Instruments) predstavlja posebnu formu regulisanja duga bivše SFRJ prema povjeriocima. Naime, 1988. godine tadašnja Narodna banka Jugoslavije i sve udružene jugoslovenske banke, uz prethodnu garanciju države, emitovale su izlazne obveznice u vrijednosti od 80 mil USD, sa rokom dospijeća 20 godina, grace periodom do 10 godina i fiksnom kamatnom stopom. Dug po ovom osnovu samo za Srbiju i Crnu Goru (zajedno) sa svim redovnim i zateznim kamatama narastao je na iznos od 91,6 mil USD.

Uslovi i načini izmirenja duga nastalog po osnovu API bondova biće predmet pregovora sa inostranim povjeriocima. U tim međusobnim pregovorima realno je očekivati da će se obezbijediti najmanje isti uslovi koje je Srbija dogovorila sa povjeriocima Londonskog kluba, a to je: 62% otpisa, rok otplate 20 godina i grace period 5 godina. Pregovori o regulisanju ovog duga neće se odvijati sa Londonskim klubom, već sa povjeriocima u čijem su portfelju API bondovi. Proizilazi da će crnogorski dug iz ovog odnosa od 21,8 mil USD biti predmet pregovora sa povjeriocima i da će se najvjerovatnije obezbijediti otpis od 62%. Naime, sporazum o reprogramiranju sa povjeriocima Pariskog kluba obavezuje tadašnju SRJ kao dužnika da prilikom regulisanja svojih odnosa sa drugim povjeriocima istima ne može dati povoljniji tretman. Podsjećamo da je sa Pariskim klubom ugovoren otpis od 66%.

U okviru nedavno potpisanog Sporazuma između Republike Srbije i Republike Crne Gore o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza nalazi se dakle i neregulisani dug nastao u periodu bivše SFRJ, a po osnovu neriješenog duga prema Londonskom klubu povjerilaca (API bondovi), Libiji i Kuvajtu kao i klirinški dug prema Češkoj i Slovačkoj. Način regulisanja ovih obaveza biće utvrđen nakon okončanja pregovora koji su u toku, kada će biti i uključeni u iznos javnog duga.

Na kraju, veoma je važno ponoviti da podaci pokazuju da je javni dug, na dan 30.06.2006. godine 648,3 miliona eura - od čega je ino dug 478,8 milona eura, a domaći 169,5 miliona eura, odnosno - sa javnim preduzećima 702,6 milona eura, od čega je ino dug 533,1 miliona eura, a domaći 169,5 miliona eura.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?