Saopštenje Ministarstva finansija povodom izjava Unije poslodavaca oko novih poreskih rješenja

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, smanjen je porez na dohodak fizičkih lica sa 12 na 9%, kao i doprinosi poslodavca sa 14,5% na 9,8%, a ukupni doprinosi za obavezno socijalno osiguranje povećani su sa 32 na 33,8%. Na taj način povećani su doprinosi na teret zaposlenog, a za poslodavca smanjeni za 4,2 procentnih poena.
Povećanjem doprinosa na teret zaposlenog i smanjivanjem neto zarade, nije ugrožena likvidnost nijednog preduzeća u Crnoj Gori. Naprotiv, smanjenjem ukupnog troška zarade, poslodavcima je ostavljena mogućnost da, smanjivanjem doprinosa na teret poslodavca, uz neznatno smanjenje neto zarade, imaju isti nivo troška za isplatu zarada.
Npr. ukoliko je ugovorena bruto zarada iznosila 641 euro, a neto zarada 460 eura, ukupni troškovi poslodavca su iznosili 745 eura. Ako nakon primjene predloženih rješenja, poslodavac želi da zadrži isti nivo troškova za isplatu zarada (745 eura), neto plata zaposlenog bi iznosila 448 eura, a bruto zarada 669 eura.
Takođe novim predloženim zakonskim rješenjem predviđeno je ukidanje akontativnog mjesečnog plaćanja poreza na dobit, čime ostaje više novca za biznis, poboljšava se likvidnost preduzeća, smanjuju biznis barijere i pojednostavljuje postupak plaćanja poreskih obaveza.
Ubuduće će pravna lica plaćati porez na dobit jednokratno, po isteku fiskalne godine, podnošenjem poreske prijave nakasnije do 31. marta tekuće za prethodnu godinu, što je svakako, pozitivna mjera i čime se pojednostavljuje poreska registracija i smanjuju biznis barijere za same preduzetnike.
Ova nova poreska rješenja svrstaće Crna Gora među najkonkurentnije poreske sisteme u Evropi.
Istovremeno, nova rješenja, povećanje doprinosa na teret zaposlenog, treba shvatiti kao privremeno rješenje do stabilizacije finansijske situacije. S tim u vezi, uprkos smanjivanju regresa, toplog obroka i neto zarada, biće obezbijeđena redovnost isplate tih primanja za sve zaposlene u državnoj upravi i ukupni efekti te politike imaće dugoročan uticaj na stabilizaciju javnih finansija.
Treba imati na umu da je Crna Gora posljednja zemlja koja je posegnula za ovim rješenjima i da je, nakon što je isrpila sve raspoložive instrumente, propadanja pregovora sa sindikatom, predložila rješenja koja podrazumijevaju relativno neutralni efekat.
Ako uzmemo u obzir činjenicu da je u periodu od 2006-2009. godine povećanje neto zarada u državnoj upravi iznosilo 86%, smanjenje zarada u iznosu od 3,5-7%, treba shvatiti kako mjeru prilagođavanja zarada trenutnoj ekonomskoj situaciji.

PR SLUŽBA MINISTARSTVA FINANSIJA