Budva: Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutin Simović otvorio XXXII sajam ishrane

Mr Milutin Simović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RCG

XXXII SAJAM ISHRANE
Budva, 22-25.MART 2006.

Poštovani izlagači, dame i gospodo!

Čini mi posebnu čast i zadovoljstvo da u ime Vlade Crne Gore otvorim XXXII sajam ishrane i da svim učesnicima poželim uspješan i prijatan boravak u Budvi.

Na ovogodišnjem Sajmu prisutno je blizu 200 izlagača, što dovoljno govori o masovnosti i značaju ove manifestacije. Direktno je predstavljeno 39 kompanija iz Crne Gore,29 iz Srbije, a tu su i kompanije iz drugih država (BiH, Hrvatske, Slovenije, Italije, Poljske i Rumunije). Takođe, preko svojih zastupnika i ekskluzivnih distributera na Sajmu su i predstavnici Mađarske, Njemačke, Francuske, Danske, Bugarske, Grčke, Turske, Španije, Kine.

Dodatno nas raduje što se sajam uspješno održava 32 godine, a posljednje tri pod znakom UFI-ja (Međunarodne unije sajmova). Mjesto u toj prestižnoj međunarodnoj porodici sajmova i masovan odziv najbolja su zahvalnica Jadranskom sajmu organizatoru i domaćinu ove manifestacije.

Šta je to novo na ovogodišnjem sajmu?

Prisustvo proizvođača iz Crne Gore povećava se iz godine u godinu, kako u pogledu broja izlagača tako i pogledu asortimana izloženih proizvoda. I sve to uz prisustvo inostranih kampanja sa dugom tradicijomi svjetskom reputacijom. Ima li bolje potvrde da Crna Gora ne strahuje od konkurencije i da ne želi da se izoluje nego da se što više i znažnije uključuje u najoštriju međunarodnu konkurenciju.

U konkretnoj tržišnoj utakmici, svako je ovdje dobro došao. Ali je za fer tržišnu utakmicu posebno stvoriti preduslove i jasno definisati pravila igre. Upravo u tome vidimo ulogu crnogorske države. Stalan i predani rad na izgradnji tih pravila u posljednje vrijeme dobija i nove dimenzije.

Crna Gora je odmakla na putu samostalnog pristupa u Svjetsku trgovinsku organizaciju, čija su pravila obavezujuća za sve njene članice i kompanije koje dolaze iz tih zemalja.

Takođe, Crna Gora samostalno pregovara o ekonomskim odnosima i budućoj trgovini sa članicama EU u oblasti proizvodnje hrane. Slijedi dalje obostrano otvaranje tržišta, uz mogućnosti koju EU pruža Crnoj Gori da na dozvoljen način štiti svoje vitalne sektore. Svakako da to neće biti proizvodnja pšenice niti šećerne repe, ali hoće proizvodnja vina, maslinovog ulja, ranog povrća, mlijeka, mesa i drugih strateških proizvoda.

U susret intenziviranju integracionih procesa, donijeli smo novu strategiju razvoja poljoprivrede koja je na objektivan način predstavila naše dosadašnje rezultate, ukazala na još neiskorišćene razvojne mogućnosti i definisala osnovni koncept budućeg razvoja - to neće biti ni protekcionizam niti potpuni liberalizam, nego koncept održivog razvoja poljoprivrede koji obezbjeđuje potpuni balans između ekonomskog rasta, zaštite okoline i socijalne komponente razvoja.

Od osnovnih razvojnih ciljeva, koje definiše Strategija, ovdje treba posebno naglasiti: podizanje konkurentnosti crnogorskih proizvođača i bezbjednost hrane. Ne može i ne smije da bude konflikta između ova dva cilja, a njihovo ostvarivanje podjednako je važno i za državu i za proizvođače. Potrebno je, i to se s pravom od države očekuje, da i ona bude konkuretna u pogledu stručne osposobljenosti i efikasnosti njene administracije. Odgovoran i profesionalan odnos države u svim segmentima proizvodnje i prometa hrane sigurna je garancija da će potrošači imati potpuno bezbjedan proizvod.

Podizanje konkurentnosti i proizvodnja bezbjedne hrane predstavljaju primarne zadatke i za same proizvođače. Težište ukupne kontrole pomjera se upravo ka proizvođačima. U tom cilju, naše kompanije ubrzano uvode standarde kvaliteta, kao što su HACCP analiza rizika i kontrola krivičnih tačaka u proizvodnji, ISO i drugi standardi. Ti najviši mađunarodni standardi najbolja su garancija bezbjednosti hrane i istovremeno ulaznica za veliko evropsko i svjetsko tržište.

Stoga je Vlada prošle godine u svojoj Agendi ekonomskih reformi uvođenje međunarodnih standarda definisala kao jedan od prioriteta za oblast proizvodnje hrane, a Ministarstvo je u agrobudžetu za 2006. predvidjelo finansijsku podršku do 50% troškova za uvođenje HACCP i drugih međunarodnih standarda.

Podižući konkurentnost i stvarajući povoljan ekonomski ambijent na najbolji način eliminišemo kompleksa inferiornosti i jačamo domaću proizvodnju tako bitan stub državne arhitekture Crne Gore. Treba li podsjećati da samo prije 5 ili 6 godian neki od sektora praktično nijesu ni postojali, a danas se, kao što je to mesna industrija, predstavljaju u najbolje izdanju.

Crna Gora je potpuno posvećena izgradnji dugoročno održivog sektora proizvodnje hrane u skladu sa međunarodnim standardima, znajući da nema gotovih rješenja, niti je moguće prosto kopiranje tuđih iskustava.

Dosadašnje reforme i ostvareni rezultati, okretanje sebi i svojim ljudskim i drugim potencijalima najbolja su garancija uspjeha na putu razvoja i međunarodnih integracija.

Na kraju, svim učesnicima želim puno uspjeha i XXXII sajam ishrane proglašavam otvorenim.