Izlaganje ministra pravde Željka Šturanovića na Svjetskom samitu o transnacionalnom kriminalitetu u Monaku

SVJETSKI SAMIT O TRANSNACIONALNOM KRIMINALITETU
- Monako, 13 - 15 oktobar 2004 -


Željko Šturanović, ministar pravde u Vladi Republike Crne Gore:


Poštovani predsjedavajući,

Uvažene dame i gospodo,

Želim prije svega da vas pozdravim u ime Vlade Republike Crne Gore i da izrazim svoje zadovoljstvo što sam danas u prilici da na ovom eminentnom skupu izložim u najkraćem presjek aktivnosti koje mi u Crnoj Gori sprovodimo na planu efikasne borbe protiv trgovine ljudima.

Borba protiv trgovine ljudima ili ropstva modernog doba, kako je neki nazivaju, kao specifičnog vida organizovanog kriminala izazov je praktično za sve zemlje u svijetu, imajući u vidu prije svega težinu posljedica ovog krivičnog djela u odnosu na osnovna ljudska prava i rekao bih današnje civilizacijske vrijednosti. I Crna Gora se odlučno svrstala u front zemalja koje se energično suprotstavljaju ovom društvenom zlu tim prije što je svjesna da njen geopolitički položaj predstavlja interesantno tranzitno područje kako za ovaj tako i za druge vidove organizovanog kriminala. Poznata je činjenica da kriminalitet uopšte, a posebno neki njegovi vidovi, kao što je trgovina ljudima u poslednjih nekoliko godina dobijaju nove oblike i forme ispoljavanja sa izrazito negativnim uticajem na sve pore društva u cjelini pa shodno tome Crna Gora veoma intenzivno radi na stvaranju normativnih i institucionalno organizacionih rješenja kojima na adekvatan način odgovora tim pojavama. Svjesna činjenice da je borba protiv trgovine ljudima izuzetno teška čak i za mnogo bogatije zemlje nego što je naša, Crna Gora je otpočela da razvija i veoma intenzivnu bilateralnu, regionalnu i multilateralnu saradnju na ovom planu imajući u vidu da se ovom fenomenu koji osim nacionalne nesumnjivo ima i regionalnu pa čak bih se usudio reći i globalnu formu ispoljavanja jedino na taj način može adekvatno odgovoriti.

Isto tako Vlada Republike Crne Gore permanentno djeluje i na preduzimanju i sprovođenju mjera kao što su usvajanje evropskih standarda u ovoj oblasti, pružanje tehničke i druge pomoći nadležnim institucijama, jačanje saradnje i razmjene informacija između relevatnih institucija kao i na razvoju operativnih mehanizama u skladu sa Evropskom Unijom i razmjenom informacija u cilju suzbijanja ove vrste kriminala.

Trgovina ljudima kao krivično djelo po prvi put se u Crnoj Gori uvodi u krivično zakonodavstvo kroz izmjene i dopune tadašnjeg Krivičnog zakona koje su usvojene jula mjeseca 2002 godine. Krajem 2003 godine Crna Gora je donijela novi Krivični zakonik kojim je izvršena svojevrsna kodifikacija krivičnog zakonodavstva u Crnoj Gori i kojim je između ostalog predviđeno i krivično djelo trgovine ljudima (član 444), čija je definicija u potpunosti usklađena sa Protokolom iz Palerma i pokriva sve oblike ove vrste kriminala. Takođe, tim Zakonikom su propisana i krivična djela trgovine djecom radi usvojenja (član 445), zasnivanje ropskog odnosa i transport lica u ropskom odnosu (član 446) sa zaprijećenim visokim kaznama zatvora za učinioca. Naime, i ovdje je kao uostalom kroz čitav tekst Zakonika posebno tretiran pristup prema krivičnim djelima izvršenim od strane više lica na organizovan način propisivanjem za ta lica znatno strožijih kazni kao i kažnjavanje vođe kriminalne organizacije bez obzira da li učestvuje u vršenju konkretnog djela uz mogućnost oduzimanja imovine stečene i ovom vrstom krivičnog djela. Zakonikom je na precizan način obuhvaćena odgovornost povodom svih aktivnosti vezanih za trgovinu ljudima (podstrakavanje, pomaganje, pokušaj) kao i odgovornost svih lica koja učine ovo krivično djelo bez obzira na njihov društveni položaj i status.

Crna Gora, je takođe donijela i svoj Zakonik o krivičnom postupku koji prema mišljenju domaćih i stranih eksperata sadrži najznačajnije izmjene u ovoj oblasti u poslednjih 50 godina. Ono što je posebno značajno za našu današnju temu jeste da je tim Zakonikom predviđen čitav niz novih postupaka i mehanizama u otkrivanju i dokazivanju svih krivičnih djela izvršenih na organizovan način, pa time i trgovine ljudima uvođenjem specijalnih istražnih metoda i sredstava, zaštite žrtava i svjedoka, posebno u odnosu na zaštitu informacija na anonimnost svjedočenja, mogućnost svjedočenja preko video-veze, saslušanje svjedoka pod pseudonimom ili uz pomoć tehničkih uređaja itd.

Novim Zakonom o državnom tužiocu uveden je po prvi put u naš pravni sistem institut Specijalnog tužioca ili tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala na način što je predviđeno da se pri Vrhovnom državnom tužiocu formira posebno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala čijim radom rukovodi Specijalni tužilac. Uvođenje ove institucije je od izuzetnog značaja i za efikasno suzbijanje trgovine ljudima imajući u vidu činjenicu da se ovo krivično djelo po prirodi stvari u najvećem broju slučajeva vrši od strane više lica na organizovan način čime direktno podliježe nadležnostima upravo Specijalnog tužioca. Prije nekoliko mjeseci je i izabran prvi Specijalni tužilac u Crnoj Gori, koji je dakle, počeo sa radom.

Posebno želim da istaknem da će Crna Gora sljedeće nedjelje dobiti i Zakon o zaštiti svjedoka koji je od izuzetnog značaja za efikasnu borbu protiv ovog oblika kriminala imajući u vidu prije svega da on između ostalog djeluje i kroz zastrašivanje i eliminaciju žrtve odnosno svjedoka čijim bi se davanjem iskaza to djelo lakše dokazalo. Ovim zakonom se u potpunosti obezbjeđuje zaštita svjedoka van suda, dok je zaštita svjedoka na sudu regulisana Zakonikom o krivičnom postupku. Zakon je urađen po svim međunarodnim standardima i njegovim donošenjem Crna Gora zaokružuje sveobuhvatnu reformu u krivično-pravnoj oblasti kojom je stvorila adekvatan normativni okvir za efikasan odgovor svim oblicima kiriminala.

Da Crna Gora borbi protiv trgovine ljudima pridaje poseban značaj, potvrđuje i činjenica, da je u Zakonu o amnestiji lica za krivična djela predviđena republičkim zakonom, koji će biti usvojen ovih dana, predviđeno da se amnestija ne odnosi na počinioce krivičnog djela trgovine ljudima što je naišlo na opštu podršku javnosti.


Na praktičnom planu Crna Gora je u skladu sa svojim međunarodnim obavezama prije nekoliko godina formirala Kancelariju Nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, izabrala Nacionalnog koordinatora, kadrovski ekipirala Kancelariju i obezbijedila joj neophodnu opremu sa ambicijom da ta Kancelarija koordinira sve aktivnosti i inicijative na planu efikasne borbe protiv trgovine ljudima. Isto tako, država je u saradnji sa nevladinim sektorom (Crnogorski ženski lobi) obezbijedila sklonište i prihvat žrtvama trgovine ljudima čiju aktivnost finansira Vlada Republike Crne Gore.

Sve navedeno i mnoge druge aktivnosti su predviđene jednim sveobuhvatnim dokumentom koji je Vlada donijela novembra mjeseca 2002 godine za efikasnu aktivnost u ovoj oblasti pod nazivom "Strategija za borbu protiv trgovine ljudima". Ta Strategija sadrži konkretne zadatke u ovoj oblasti, odgovorna tijela i pojedince za sprovođenje kompletnih mjera i rokove za njihovo izvršenje. Strategija između ostalog sadrži obavezu vođenja evidencije o broju presuda i kazni za krivična djela trgovine ljudima, saradnju sa susjednim zemljama u istragama u krivičnim gonjenjima kao i zemljama porijekla i odredišta uključujući i ekstradiciju odgovarajuću zaštitu žrtvama, informisanje i obrazovanje stanovništva, a naročito djece i ranjivih grupa što uključuje i Vladinu podršku i pomoć naporima nevladinih organizacija i drugo. Napominjem, da je u toku izrada posebne Strategije za borbu protiv trgovine djecom, te aktivnosti su u završnoj fazi i odvijaju se u tijesnoj saradnji sa g-đom Helgom Konrad. Formiran je poseban tim za implementaciju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima koji ima obavezu da o rezultatitima te implementacije periodično obavještava domaću i međunarodnu javnost.

U proteklom periodu je zbog podizanja svijesti cjelokupne javnosti održano niz seminara i okruglih stolova sa temom trgovina ljudima i to kako za učesnike u borbi protiv trgovine ljudima (policija, tužioci, sudovi), tako i za širu javnost. Ovi seminari i okrugli stolovi bili su izuzetno posjećeni i sa tom praksom stalne edukacije i stručnog usavršavanja u ovoj oblasti nastavićemo i ubuduće.

Dame i gospodo,

Mi u Crnoj Gori smo duboko svjesni činjenice da se kriminal uopšte pa i trgovina ljudima ne može pobijediti bez adekvatne podrške javnosti. Pored nevladinog sektora i civilnog društva i mediji imaju ključnu ulogu u boljem sagledavanju i poimanju ovog negativnog društvenog fenomena. U tom smislu naša Vlada je kroz posebne oblike i modalitete proširila saradnju nadležnih državnih organa sa medijima kako bi se, zajedno sa nevladinim sektorom i civilnim društvom unaprijedila društvena reakcija prema svim oblicima organizovanog kriminala posebno trgovine ljudima, olakšalo njihovo otkrivanje i ukazivalo na njihove izuzetno štetne posljedice.

Na kraju želim da podsjetim na Preporuku Savjeta Evrope koja se odnosi na kriminalnu politiku u Evropi u doba tranzicije koja kaže da "ni jedno društvo nije imuno od kriminaliteta pa glavni cilj kriminalne politike ne može biti njegovo potpuno iskorjenjivanje nego ograničavanje na najniži mogući nivo". Iskreno, nadam se da će i ovaj Samit doprinijeti jačanju svijesti i efikasnijoj borbi protiv trgovine ljudima i drugim oblicima organizovanog kriminala, a samim tim i smanjenju kriminala u cilju poštovanja osnovnih ljudskih prava i vrijednosti.

Hvala na pažnji.