- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 8 jun-Svjetski dan zaštite okeana
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
8 jun-Svjetski dan zaštite okeana
Objavljeno: 08.06.2004. • 19:58 Autor: Naslovna strana
MORE-RESURS ODRŽIVOG RAZVOJA
Ekosistemi mora i okeana zauzimaju 70% površine planete Zemlje. Morska voda je je i ishodište života na Zemlji. Nastanak prvih ljudskih civilizacija je vezan za blizinu morskih i okeanskih obala. Odnos čovjeka i mora se sa vjekovima sve više razvijao, i danas su vezani više nego ikada-mora i okeani su bogati izvori hrane, glavne transportne veze izmedju najudaljenijih država svijeta, a što je možda i najvažnije, ova ogromna vodena prostranstva su regulatori klime i omogućavaju globalno kruženje materija, omogućavajući opstanak života, u njegovim najraznovrsnijim oblicima....
Medjutim, zagadjenje životne sredine nije "zaobišlo" ni morske i okeanske ekosisteme. Najznačajniji oblici ugrožavanja ovih staništa su: prekomjeran izlov ribe i drugih organizama, industrijsko zagadjenje (dovoljno je sjetiti se ekoloških akcidenata koji nastaju izlivanje nafte iz tankera), unošenje novih vrsta u ova vodena staništa. Danas je mnogo više nego ranije u prošlosti prisutan problem globalnog zagrijavanja planete, koji utiče na podizanje nivoa mora, njegovu smanjenu produktivnost i gubitak mnogih životnih kompleksa kakvi se koralni grebeni na primjer. Globalno zagrijavanje nastaje kao posljedica emisije različitih neorganiskih oksida, medju kojima dominira ugljen-dioksid, koji potiču iz industrije i izduvnih gasova automobila. Smanjenjem emisija ovih gasova, znatno bi redukovao proces globalnog zagrijavanja, i na taj način omogućila održivost životnog ciklusa na Zemlji.
Crna Gora u svojoj bogatoj biološkoj raznovsnosti staništa i životnih formi posjeduje i južni dio Jadranskog mora. Prednosti koje su nam na ovaj način pružene su izuzetne: omogućavaju kontakt sa ostatkom svijeta, pogodne su za razvoj turizma, što jeste jedno od strateških opredeljenja države, a more predstavlja i izuzetan izvor zdrave hrane. Zaštita i unapredjenje ovog prirodnog resursa mora postati imperativni cilj, da bi se sve njegove vrijednosti i potencijali valorizovali na pravi način. Realizacija tog cilja jeste težak i mukotrpan posao, ali uz napore svih pojedinaca, institucija i države jeste realna budućnost. Uključimo se svi!
Ekosistemi mora i okeana zauzimaju 70% površine planete Zemlje. Morska voda je je i ishodište života na Zemlji. Nastanak prvih ljudskih civilizacija je vezan za blizinu morskih i okeanskih obala. Odnos čovjeka i mora se sa vjekovima sve više razvijao, i danas su vezani više nego ikada-mora i okeani su bogati izvori hrane, glavne transportne veze izmedju najudaljenijih država svijeta, a što je možda i najvažnije, ova ogromna vodena prostranstva su regulatori klime i omogućavaju globalno kruženje materija, omogućavajući opstanak života, u njegovim najraznovrsnijim oblicima....
Medjutim, zagadjenje životne sredine nije "zaobišlo" ni morske i okeanske ekosisteme. Najznačajniji oblici ugrožavanja ovih staništa su: prekomjeran izlov ribe i drugih organizama, industrijsko zagadjenje (dovoljno je sjetiti se ekoloških akcidenata koji nastaju izlivanje nafte iz tankera), unošenje novih vrsta u ova vodena staništa. Danas je mnogo više nego ranije u prošlosti prisutan problem globalnog zagrijavanja planete, koji utiče na podizanje nivoa mora, njegovu smanjenu produktivnost i gubitak mnogih životnih kompleksa kakvi se koralni grebeni na primjer. Globalno zagrijavanje nastaje kao posljedica emisije različitih neorganiskih oksida, medju kojima dominira ugljen-dioksid, koji potiču iz industrije i izduvnih gasova automobila. Smanjenjem emisija ovih gasova, znatno bi redukovao proces globalnog zagrijavanja, i na taj način omogućila održivost životnog ciklusa na Zemlji.
Crna Gora u svojoj bogatoj biološkoj raznovsnosti staništa i životnih formi posjeduje i južni dio Jadranskog mora. Prednosti koje su nam na ovaj način pružene su izuzetne: omogućavaju kontakt sa ostatkom svijeta, pogodne su za razvoj turizma, što jeste jedno od strateških opredeljenja države, a more predstavlja i izuzetan izvor zdrave hrane. Zaštita i unapredjenje ovog prirodnog resursa mora postati imperativni cilj, da bi se sve njegove vrijednosti i potencijali valorizovali na pravi način. Realizacija tog cilja jeste težak i mukotrpan posao, ali uz napore svih pojedinaca, institucija i države jeste realna budućnost. Uključimo se svi!
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?