- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 2. februar - Međunarodni dan močvarnih područja
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
2. februar - Međunarodni dan močvarnih područja
Objavljeno: 02.02.2005. • 00:30 Autor: Naslovna strana
Drugog februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je međunarodna Konvencija o močvarnim područjima - Ramsarska konvencija, kao najznačajniji dokument koji reguliše upravljanje i zaštitu ovih specifičnih ekosistema. Od tada se taj datum obilježava kao Međunarodni dan močvarnih područja. Do danas Konvenciji su pristupile 123 nacionalne vlade, dok se na Ramsarskoj listi međunarodno značajnih močvarnih područja nalazi već više od 1000 staništa iz čitavog svijeta.
Močvarna područja predstavljaju jedinstvo kopna i vode i u tome se ogleda njihov globalni značaj. Ova područja kao životno stanište koristi veliki broj ptica, od kojih su mnoge ugrožene vrste. Močvarna područja predstavljaju i prirodne prećiščivače otpadnih voda i regulatore poplava. Takodje, učestvuju u prirodnoj regulaciji klime i održavanja ravnoteže ekosistema i ukupnog živog svijeta akumulisanjem gasova staklene bašte. Njihova, možda i najvažnija funkcija je da predstavljaju izvore pijaće vode, koji će u skoroj budućnosti biti izuzetno važni za održavanje života na planeti.
Najznačajniji ekosistem močvarnog tipa u Crnoj Gori je Skadarsko jezero, koje je 1996. godine upisano na Ramsarsku listu medjunarodno značajnih močvarnih područja. Podatak da se na jezeru gnijezdi preko 260 vrsta ptica, dovoljno govori o značaju ovog ekosistema. Pored Skadarskog jezera, značajno močvarno područje je i Ulcinjska solana, koje je potencijalno novo Ramsarsko područje, i na kojem je skoro završen naučni projekat o živom svijetu i ukupnom značaju staništa. Takodje, močvarnom tipu ekosistema pripadaju i Šasko jezero, delta rijeke Bojane, kompleks Krupac, Slano jezero i Budoška bara, jezera u masivu Prokletija, Durmitora i druga.
Ugrožavanje i nekontrolisano korišćenje prirode nije zaobišlo ni močvarna područja. Najizraženiji su problemi zagadjenja voda, prevodjenja prirodnog vlažnog zemljišta u poljoprivredne površine, stihijski lov i ribolov, kao i izgradnja vodozahvata. Upravo zbog toga, u susret 2 februaru, već više godina, sprovode se akcije na različitim nivoima društva, od lokalnog do nacionalnog, u cilju promocije vrijednosti močvarnih područja i potrebe njihovog održivog korišćenja.
Na ovaj dan razmislimo o sopstvenom doprinosu očuvanju ovih predjela, u skladu sa porukom: Misli globalno-djeluj lokalno- za sadašnje i buduće generacije.
Močvarna područja predstavljaju jedinstvo kopna i vode i u tome se ogleda njihov globalni značaj. Ova područja kao životno stanište koristi veliki broj ptica, od kojih su mnoge ugrožene vrste. Močvarna područja predstavljaju i prirodne prećiščivače otpadnih voda i regulatore poplava. Takodje, učestvuju u prirodnoj regulaciji klime i održavanja ravnoteže ekosistema i ukupnog živog svijeta akumulisanjem gasova staklene bašte. Njihova, možda i najvažnija funkcija je da predstavljaju izvore pijaće vode, koji će u skoroj budućnosti biti izuzetno važni za održavanje života na planeti.
Najznačajniji ekosistem močvarnog tipa u Crnoj Gori je Skadarsko jezero, koje je 1996. godine upisano na Ramsarsku listu medjunarodno značajnih močvarnih područja. Podatak da se na jezeru gnijezdi preko 260 vrsta ptica, dovoljno govori o značaju ovog ekosistema. Pored Skadarskog jezera, značajno močvarno područje je i Ulcinjska solana, koje je potencijalno novo Ramsarsko područje, i na kojem je skoro završen naučni projekat o živom svijetu i ukupnom značaju staništa. Takodje, močvarnom tipu ekosistema pripadaju i Šasko jezero, delta rijeke Bojane, kompleks Krupac, Slano jezero i Budoška bara, jezera u masivu Prokletija, Durmitora i druga.
Ugrožavanje i nekontrolisano korišćenje prirode nije zaobišlo ni močvarna područja. Najizraženiji su problemi zagadjenja voda, prevodjenja prirodnog vlažnog zemljišta u poljoprivredne površine, stihijski lov i ribolov, kao i izgradnja vodozahvata. Upravo zbog toga, u susret 2 februaru, već više godina, sprovode se akcije na različitim nivoima društva, od lokalnog do nacionalnog, u cilju promocije vrijednosti močvarnih područja i potrebe njihovog održivog korišćenja.
Na ovaj dan razmislimo o sopstvenom doprinosu očuvanju ovih predjela, u skladu sa porukom: Misli globalno-djeluj lokalno- za sadašnje i buduće generacije.
Vezani članci:
Ministar Radunović na Kran Montana Forumu 15.11.2024.
Svjetski dan urbanizma 11.11.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?