- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Danas položena urna prof. dr Ranka Radovića
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Danas položena urna prof. dr Ranka Radovića
Objavljeno: 17.05.2005. • 19:38 Autor: Naslovna strana
Govor ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora Bora Vučinića povodom polaganja urne prof. dr Ranka Radovića na groblju Gornji Martinići Danilovgrad.
Poštovana porodico Radović,
Poštovani prijatelji,
Danas, ovog sunčanog i toplog majskog dana, nas je na ovaj tužni i dostojanstveni skup po svojoj poslednjoj želji u svojim rodnim Martinićima okupio da se poklonimo njegovoj urni pokojni Ranko Radović. U svijetu priznat i poštovan profesor arhitekture, humanista, pedagog, istinski kosmopolita, a nadasve sjajan čovjek koji je za života ostavio dubok trag u civilizacijskom poimanju značaja prostora. Dugo ćemo pamtiti sa koliko je šarma, energije, neposrednosti u komunikaciji, izuzetne topline i odsustva suvišne konvencionalnosti jednostavno i ubjedljivo edukovao stručnu i laičku javnost sa željom da nam približi kompleksnu djelatnost kakva je arhitektura, kako bi svijest o značaju prostora bila dostupna svima. Zato, s razlogom danas možemo reći da profesoru doktoru Ranku Radoviću pripada značajno mjesto u podizanju svijesti gradjana o prostoru, kao najvećem prirodnom bogatstvu i resursu koji moramo čuvati i suptilno koristiti.
Često je govorio da održivi razvoj mora biti životni stav jedne nove kulture u Crnoj Gori , novi odnos prema prirodi, prostoru i svim aktivnostima koje idu od globalnog ka posebnom.
Ukazivao je da se mora vratiti autentičnost i senzibilan odnos prema prostoru Crne Gore koju je toliko volio. Svojim bićem i cjelokupnim djelom profesor Ranko Radović je obezbijedio da bude dio naše budućnosti, uvodeći svjetske standarde u našu arhitekturu i upućujući nas prema razvijenom evropskom društvu. Govorio je da tamo treba da idemo sa sopstvenim identitetom, prepoznatljivi po neponovljivoj ljepoti prostora koji treba da razvijamo tako što ćemo ga pažljivim i pametnim korišćenjem pretvoriti u ekološku "zeleno-plavu" oazu.
Impresivan je bio životni put profesora Ranka Radovića - arhitekta, redovni profesor fakulteta u Beogradu i Novom Sadu, Helsinkiju i Tokiju. Rodjen je 1935. godine u Podgorici, odrastao u Beogradu gdje je i završio Arhitektonski fakultet. U razgovoru upriličenom povodom njegovog šezdesetog rodjendana,kasnije publikovanom u knjizi "Slojeviti putevi Ranka Radovića", kaže:
"Cijelo svoje djetinjstvo i mladost gledao sam prema Sjeveru, dok je unutra živio netaknuti miris narova i smokava, maslina i avgustovskog juga Podgorice i doline Zete iz kojih sam nikao..." i dalje navodi o sebi
"...a onda se mirno kretati svijetom kao njegov ravnopravni i savršeno dorasli član, pa i gradjanin, to bi možda bila najtačnija deskripcija moje istorije..."
Veliki erudita, sjajnog analitičkog i radoznalog duha, svoj stručni razvojni put usmjerio je ka stalnom istraživanju arhitekture i njenog odnosa , odraza i uticaja na razvoj ljudskog društva i svijesti.
Tako je i zvanje doktora nauka stekao 1980 godine na pariskoj Sorboni, tezom "Evolucija i kontinuitet ideja i oblika u modernoj arhitekturi".Svojim briljantnim predavanjima izvršio je ogroman uticaj na čitav niz generacija studenata, kojima je duboko ukorijenio svijest o značaju arhitekture kao vrhunske stvaralačke discipline i velikim mogućnostima koje ona može pružiti onima koji se njome znaju baviti na pravi način.
Kao gostujući profesor, predavao je i na Arhitektonskim fakultetima u Skoplju, Prištini, Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani, Cirihu, Palermu, Djenovi, Melburnu, Parizu, Tampereu, i Ouluu.
Pored nastave , bavio se i projektovanjem grafikom i posebno istorijom i teorijom moderne arhitekture i grada. Autor je više od dvadeset gradjevina, medju kojima je i čuveni objekat Spomen-kuća bitke na Sutjesci, koja mu je donijela mjesto u pregledu najvećih arhitekata današnjice, a koji objavljuje u svojim knjigama Čarls Dženks, danas sigurno najveći svjetski autoritet za savremena kretanja u arhitekturi. Izradio je preko dvadeset urbanističkih planova . Objavio je osam knjiga i blizu dvjestapedeset naučnih i stručnih radova u našoj zemlji i inostranstvu. Priredio je šest samostalnih izložbi od kojih pet u inostranstvu. Bio je predsjednik Medjunarodne federacije za urbanizam i stanovanje, a šest godina je predstavljao Jugoslaviju u savjetu medjunarodne unije arhitekata. Bio je član SANU i DANU. Za svoj rad je dobio i Orden rada sa zlatnim vijencem.
Kao ministar zaštite životne sredine i uredjenja prostora je došao u svoju Crnu Goru sa željom da pomogne očuvanju ugroženosti njenog prostora i afirmaciji njene raskošne ljepote.
Poštovana porodico, poštovani prijatelji,
Ponosni smo na privilegiju koju smo imali radeći i saradjujući sa Rankom Radovićem, kod nas i u svijetu poštovanim profesorom arhitekture, čovjekom čija stvaralačka ličnost i veliko djelo ostaju da žive i inspirišu generacije koje dolaze.
Neka je vječna slava i hvala Ranku Radoviću!
Poštovana porodico Radović,
Poštovani prijatelji,
Danas, ovog sunčanog i toplog majskog dana, nas je na ovaj tužni i dostojanstveni skup po svojoj poslednjoj želji u svojim rodnim Martinićima okupio da se poklonimo njegovoj urni pokojni Ranko Radović. U svijetu priznat i poštovan profesor arhitekture, humanista, pedagog, istinski kosmopolita, a nadasve sjajan čovjek koji je za života ostavio dubok trag u civilizacijskom poimanju značaja prostora. Dugo ćemo pamtiti sa koliko je šarma, energije, neposrednosti u komunikaciji, izuzetne topline i odsustva suvišne konvencionalnosti jednostavno i ubjedljivo edukovao stručnu i laičku javnost sa željom da nam približi kompleksnu djelatnost kakva je arhitektura, kako bi svijest o značaju prostora bila dostupna svima. Zato, s razlogom danas možemo reći da profesoru doktoru Ranku Radoviću pripada značajno mjesto u podizanju svijesti gradjana o prostoru, kao najvećem prirodnom bogatstvu i resursu koji moramo čuvati i suptilno koristiti.
Često je govorio da održivi razvoj mora biti životni stav jedne nove kulture u Crnoj Gori , novi odnos prema prirodi, prostoru i svim aktivnostima koje idu od globalnog ka posebnom.
Ukazivao je da se mora vratiti autentičnost i senzibilan odnos prema prostoru Crne Gore koju je toliko volio. Svojim bićem i cjelokupnim djelom profesor Ranko Radović je obezbijedio da bude dio naše budućnosti, uvodeći svjetske standarde u našu arhitekturu i upućujući nas prema razvijenom evropskom društvu. Govorio je da tamo treba da idemo sa sopstvenim identitetom, prepoznatljivi po neponovljivoj ljepoti prostora koji treba da razvijamo tako što ćemo ga pažljivim i pametnim korišćenjem pretvoriti u ekološku "zeleno-plavu" oazu.
Impresivan je bio životni put profesora Ranka Radovića - arhitekta, redovni profesor fakulteta u Beogradu i Novom Sadu, Helsinkiju i Tokiju. Rodjen je 1935. godine u Podgorici, odrastao u Beogradu gdje je i završio Arhitektonski fakultet. U razgovoru upriličenom povodom njegovog šezdesetog rodjendana,kasnije publikovanom u knjizi "Slojeviti putevi Ranka Radovića", kaže:
"Cijelo svoje djetinjstvo i mladost gledao sam prema Sjeveru, dok je unutra živio netaknuti miris narova i smokava, maslina i avgustovskog juga Podgorice i doline Zete iz kojih sam nikao..." i dalje navodi o sebi
"...a onda se mirno kretati svijetom kao njegov ravnopravni i savršeno dorasli član, pa i gradjanin, to bi možda bila najtačnija deskripcija moje istorije..."
Veliki erudita, sjajnog analitičkog i radoznalog duha, svoj stručni razvojni put usmjerio je ka stalnom istraživanju arhitekture i njenog odnosa , odraza i uticaja na razvoj ljudskog društva i svijesti.
Tako je i zvanje doktora nauka stekao 1980 godine na pariskoj Sorboni, tezom "Evolucija i kontinuitet ideja i oblika u modernoj arhitekturi".Svojim briljantnim predavanjima izvršio je ogroman uticaj na čitav niz generacija studenata, kojima je duboko ukorijenio svijest o značaju arhitekture kao vrhunske stvaralačke discipline i velikim mogućnostima koje ona može pružiti onima koji se njome znaju baviti na pravi način.
Kao gostujući profesor, predavao je i na Arhitektonskim fakultetima u Skoplju, Prištini, Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani, Cirihu, Palermu, Djenovi, Melburnu, Parizu, Tampereu, i Ouluu.
Pored nastave , bavio se i projektovanjem grafikom i posebno istorijom i teorijom moderne arhitekture i grada. Autor je više od dvadeset gradjevina, medju kojima je i čuveni objekat Spomen-kuća bitke na Sutjesci, koja mu je donijela mjesto u pregledu najvećih arhitekata današnjice, a koji objavljuje u svojim knjigama Čarls Dženks, danas sigurno najveći svjetski autoritet za savremena kretanja u arhitekturi. Izradio je preko dvadeset urbanističkih planova . Objavio je osam knjiga i blizu dvjestapedeset naučnih i stručnih radova u našoj zemlji i inostranstvu. Priredio je šest samostalnih izložbi od kojih pet u inostranstvu. Bio je predsjednik Medjunarodne federacije za urbanizam i stanovanje, a šest godina je predstavljao Jugoslaviju u savjetu medjunarodne unije arhitekata. Bio je član SANU i DANU. Za svoj rad je dobio i Orden rada sa zlatnim vijencem.
Kao ministar zaštite životne sredine i uredjenja prostora je došao u svoju Crnu Goru sa željom da pomogne očuvanju ugroženosti njenog prostora i afirmaciji njene raskošne ljepote.
Poštovana porodico, poštovani prijatelji,
Ponosni smo na privilegiju koju smo imali radeći i saradjujući sa Rankom Radovićem, kod nas i u svijetu poštovanim profesorom arhitekture, čovjekom čija stvaralačka ličnost i veliko djelo ostaju da žive i inspirišu generacije koje dolaze.
Neka je vječna slava i hvala Ranku Radoviću!
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?