Govor ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora Bora Vučinića na otvaranju međunarodne radionice Međunarodno određivanje Skadarskog jezera za teritorijalni razvoj

Dame i gospodo,

Na početku želim da pozdravim sve učesnike uvaženog skupa, predsjednike Vlada Crne Gore i Albanije, predstavnike medjunarodnih institucija inicijative Dinarskog luka-UNDP, UNESCO, IUCN, WWF i Savjeta Evrope, zatim opština i institucija iz naše dvije države, u ime Ministarstva zaštite životne sredine i uredjenja prostora Crne Gore i svoje lično ime.

Zadovoljstvo mi je što se danas nalazimo na samoj obali Skadarskog jezera, kao jednog od najznačajnijih prirodnih resursa, koje je istovremeno i prekogranično područje izmedju Crne Gore i Albanije, i samim tim izvarendna prirodna platforma za saradnju naše dvije države. Zelim da naglasim značaj današnjeg skupa, na kojem su se okupili predstavnici relevantnih medjunarodnih organizacija i subjekata iz Crne Gore i Albanije, u cilju sagledavanja mogućnosti zaštite i održivog razvoja područja Skadarskog jezera, uz neophodnost integralnog i medjusektorskog pristupa obje države.

Koristim ovu priliku da navedem aktivnosti Crne Gore na zaštiti i promociji Skadarskog jezera, i njegovom globalnom značaju. Naime, 1983. godine, Skadarsko jezero je proglašeno za Nacionalni park, čime je ovo područje stavljeno pod najviši stepen zaštite u skladu sa domaćim zakonodavstvom. Ovakva odluka nije nimalo slučajna, već je rezultat dugogodišnjih ispitivanja prirode i biodiverziteta Skadarskog jezera, pa je samim tim naučno utemeljena. Nakon toga, uspostavljen je odgovarajući institucionalni okvir za upravljanje područjem jezera, uz obavezu stroge zaštite i racionalnog korišćenja prirodnih potencijala.
Prepoznajući globalni značaj područja Skadarskog jezera, i veliki broj globalno ugroženih vrsta ptica koje jezero koriste kao privremeno ili trajno stanište, Sekretarijat Ramsarske konvencije-Konvencije o zaštite vlažnih područja, izvršio je 1995. godine upis jezera na Listu medjunarodno značajnih jezera, naročito kao staništa vodenih ptica. Time je ovaj nesumnjivo značajan prostor dobio dimenziju medjunarodne prepoznatljivosti.

Takodje, pored naprijed navedenog, u Crnoj Gori se preduzimaju brojne aktivnosti na permanetnoj zaštiti prostora Skadarskog jezera. U tom smislu, donijet je 2001.godine Prostorni Plan područja posebne namjene za NP Skadarsko jezero 2001. godine, čime su definisane prostorne i razvojne smjernice za ovaj Nacionalni park, uz pretpostavljanje zaštitne funkcije mogućnostima razvoja i korišćenju resursa. Na osnovu Prostornog plana, usvojen je od strane Vlade Program zaštite i razvoja NP Skadarsko jezero za period 2005-2010 godine, koji je izradilo JP Nacionalni parkovi Crne Gore, a koje je inače i upravljačka jedinica za sva četiri NP u Crnoj Gori. Program zaštite i razvoja predstavlja menadžment plan za područje jezera, i njegova razrada se vrši kroz izradu jednogodišnjih planova, sa jasno prepoznatim mjerama i prioritetima na zaštiti i održivom korišćenju resursa Skadarskog jezera.

Želim posebno da naglasim da se kvalitetno Skadarskim jezerom može upravljati samo kroz dobru prekograničnu saradnju, obzirom da jezero predstavlja prirodnu granicu izmedju Crne Gore i Albanije. U tom smislu, je i potpisan Memorandum o razumijevanju, izmedju Ministra zaštite životne sredine i uredjenja prostora Crne Gore i Ministra životne sredine Albanije još 9. maja 2003. godine, sa ciljem definisanja prioriteta i načina buduće saradnje, pri čemu je dat poseban naglasak zaštiti i unaprjedjenju Skadarskog jezera.
Takodje bih, ovom prilikom istakao i izuzetan značaj predstavnika medjunarodnih organizacija, od kojih su mnoge i danas ovdje prisutne, na omogućavanju bilateralnog povezivanja različitih nivoa vlasti i upravljanja izmedju naše dvije države, kao i nevladinih organizacija i najšire javnosti, u cilju uspostavljanja i stalnog unapredjivanja bilateralne saradnje: projekat "Promocija mreža i razmjena u zemljama jugoistočne Evrope", koji implementira Regionalni centar za životnu sredinu, u okviru koga je do sada realizovan niz aktivnosti, prije svega na institucionalnom povezivanju, razvoju kapaciteta i novih metodologija upravljanja i saradnje.
Posebno naglašavam projekat Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera, koji finansira GEF (Globalni fond za životnu sredinu), a implementira Svjetska banka. Projekat je vrijedan 4,9 miliona dolara, i nakon izrade osnovnih dokumenata: Prekogranične dijagnostičke analize, koja će opisati uticaje na prirodne resurse Skadarskog jezera, Socijalne analize, koja će opisati socio-ekonomski kontekst, i Strateškog akcionog plana, pristupiće se izvodjenju konkretnih projekata, koji za cilj imaju održivo korišćenje i trajno očuvanje resursa Skadarskog jezera. Obzirom na predvidjena finansijska sredstva i izradu značajnih dokumenata, prije svega Prekogranične dijagnostičke analize, čija će izrada biti završena u narednih mjesec dana, smatram da ćemo stvoriti kvalitetnu osnovu za održivi razvoj područja Skadarskog jezera, uz usaglašenu i stalnu saradnju resora i sektora iz Crne Gore i Albanije.

Želim da potvrdim otvorenost i spremnost Ministarstva zaštite životne sredine i uredjenja prostora Crne Gore za buduće oblike saradnje sa svim zainteresovanim akterima iz zemlje i svijeta, i u tom smislu očekujem rezultate današnjeg skupa, koji će, duboko sam uvjeren, pružiti dragocjene prijedloge i sugestije za budući rad subjekata u Crnoj Gori i Albaniji, na zajedničkom cilju-trajnom očuvanju i održivoj valorizaciji Skadarskog jezera.

Uvjeren sam da će se saradnja obje države nastaviti u duhu istrajnog stava na očuvanju životne sredine i održivog razvoja Skadarskog jezera, kao što smo imali prilike da čujemo od predsjednika Vlada Crne Gore i Albanije.