- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Saopštenje Republičke ekološke inspekcije
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Saopštenje Republičke ekološke inspekcije
Objavljeno: 18.11.2005. • 22:00 Autor: Naslovna strana
Termoelektrana "Pljevlja" je, shodno Zakonu o životnoj sredini i podzakonskim aktima, donijetim na osnovu ovog zakona, predmet stalne kontrole Republičke ekološke inspekcije i preduzimanja propisanih mjera i radnji u okviru utvrđenih ovlašćenja i obaveza.
Republička ekološka inspekcija je, u postupku inspekcijske kontrole, donijela rješenje kojim je naložila TE"Pljevlja" da putem ovlašćene stručne institucije obavi potrebna: emisijska mjerenja štetnih i opasnih materija u dimnom gasu; imisijska mjerenja štetnih i opasnih materija u vazduhu i fizičke i fizičko-hemijske analize na odlagalištu Maljevac, kako bi se izvršila kategorizacija pepela i šljake. Javna ustanova Centar za ekotoksikološka ispitivanja RCG je u junu mjesecu 2005.godine izvršila naložena mjerenja. Dobijeni rezultati mjerenja emisionih polutanata iz Termoelektrane pokazaju da količina praškastih materija prelazi Pravilnikom dozvoljene vrijednosti. Ostali izmjereni emisioni polutanti se nalaze u dozvoljenim graničnim vrijednostima (GVE). Mjerenja su pokazala da oba elektrofiltera rade sa skoro identičnom efikasnošću, koja je bliska projektovanoj. Snaga Termoelektrane u toku mjerenja se kretala od 160-180MW. Imisijska mjerenja na četiri lokacije u okruženju, koja su izvršena 24-časovnim uzorkovanjem vazduha pokazuju da je prva tri dana imisijskih mjerenja (kada je TE bila u zastoju) koncentracija lebdećih čestica prelazila zakonom propisane norme na mjernim mjestima koje se nalaze u blizini lokalnog puta. Nakon početka rada TE, sadržaj ukupnih fluorida je prelazio propisane granične vrijednosti 1,2 puta, što je posledica sagorjevanja uglja. Sadržaj teških metala u svim analiziranim uzorcima nije prelazio propisane vrijednosti.
Rezultati ispitivanja uzoraka pepela i šljake sa deponije Maljevac pokazuju povećan sadržaj bora u odnosu na maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK), dok je sadržaj svih ostalih toksikanata ispod MDK. Pri tome treba posebno imati u vidu činjenicu da je i prirodni sadržaj bora u zemljištu visok. Izvršena analiza je pokazala da je aktivnost svih analiziranih radionukleida u uzorcima pepela i šljake ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti tj u skladu sa odredbama Pravilnika o granicama radiaktivne kontaminacije životne sredine.
Ovakvo stanje je posledica prisustva velikog broja potencijalnih zagađivača (TE, kotlarnice, individualna ložišta, saobraćajnica, samozapaljenje uglja, deponija komunalnog otpada i dr.) na relativno malom prostoru, čija je lokacija nepovoljna u odnosu na pravce dominantnih južnih vjetrova. Visinom dimnjaka TE od 252m, omogućava se provjetravanje dimnih gasova iz kotla i rasprostiranje u širu okolinu.
Republička ekološka inspekcija je pokrenula prekršajni postupak protiv TE "Pljevlja" zbog incidenta koji se desio 18.05.2005.godine, na odlagalištu pepela i šljake Maljevac, kad se usled udara jačeg vjetra sa deponije digla velika prašina i zasula obližnja sela.
Republička ekološka inspekcija je, osim toga, u novembru 2005. godine, donijela rješenje kojim je naložila TE "Pljevlja" da ponovo izvrši emisijska i imisijska mjerenja vazduha pri optimalnoj max snazi bloka od 200-210MW. Istovremeno je donijela i rješenje kojim je JP "Vodovod"- Pljevlja naloženo mjerenje emisije vazduha za gradske kotlarnice kojim ovo preduzeće gazduje.
Ova inspekcija je donijela i Rješenje kojim je Termoelektrana obavezana da stalno održava zaštitni sloj vode na deponiji pepela i šljake Maljevac, kao i da poštuje tehničko-tehnološku disciplinu odlaganja pepela i šljake na deponiji, kako bi se spriječilo odnošenje prašine sa površine deponije. Iz tih razloga, neophodno je na postojećoj deponiji na Maljevcu izraditi nadvišenje brane (peta stepenica koja je ujedno i završna), uz obezbjeđenje geotehničke i hidraulične stabilnosti deponije i uslova zaštite životne sredine. Uporedo sa tim aktivnostima, pokrenut je i postupak za pribavljanje prethodne saglasnosti od nadležnih subjekata za realizaciju ovih radova.
Nakon završetka odlaganja pepela i šljake, pristupiće se uređenju terena i rekultivaciji zemljišta na ovoj deponiji, što je jedna od neophodnih mjera predviđenih Programom zaštite životne sredine, koji je Termoelektrana Pljevlja uradila na osnovu Zakona o životnoj sredini a postupajući po rješenju Republičke ekološke inspekcije.
Da bi Termoelektrana radila optimalno potrebno je da se ispoštuju mjere propisane Programom zaštite životne sredine i Operativnim programom mjera iz Studije "Integralna zaštita životne sredine u opštini Pljevlja", koju je Vlada RCG usvojila 1999. godine. To se prije svega odnosi na potrebu realizacije druge faze rekonstrukcije bloka Termoelektrane. Rekonstrukcijom kotla i dijela pomoćne opreme, a zatim i elektrofiltera, postićiće se pozitivni efekti sa aspekta zaštite životne sredine, tj. zahtijevani uslovi emisije čestica, imajući u vidu postojeće tehničke karakteristike ovih uređaja. Takođe, podigla bi se snaga TE na 225MW, što bi dalo energetsku rezervu za toplifikaciju.
Toplifikacija Pljevalja je prioritet, kako sa energetskog tako i ekološkog aspekta. Kroz Akcioni plan zaštite životne sredine insistiraće se na efikasnom i kvalitetnom rješavanju tog problema. Realizacijom projekta toplifikacije, u kome bi se koristila topla voda iz TE "Pljevlja", ugasilo bi se 40 kotlarnica i oko 5000 individualnih ložišta pljevaljskih domaćinstava, koje kao gorivo koriste nekvalitetan ugalj, što bi umnogome uticalo na poboljšanje kvaliteta vazduha.
Republički ekološki inspektor
Vesna Zarubica
Republička ekološka inspekcija je, u postupku inspekcijske kontrole, donijela rješenje kojim je naložila TE"Pljevlja" da putem ovlašćene stručne institucije obavi potrebna: emisijska mjerenja štetnih i opasnih materija u dimnom gasu; imisijska mjerenja štetnih i opasnih materija u vazduhu i fizičke i fizičko-hemijske analize na odlagalištu Maljevac, kako bi se izvršila kategorizacija pepela i šljake. Javna ustanova Centar za ekotoksikološka ispitivanja RCG je u junu mjesecu 2005.godine izvršila naložena mjerenja. Dobijeni rezultati mjerenja emisionih polutanata iz Termoelektrane pokazaju da količina praškastih materija prelazi Pravilnikom dozvoljene vrijednosti. Ostali izmjereni emisioni polutanti se nalaze u dozvoljenim graničnim vrijednostima (GVE). Mjerenja su pokazala da oba elektrofiltera rade sa skoro identičnom efikasnošću, koja je bliska projektovanoj. Snaga Termoelektrane u toku mjerenja se kretala od 160-180MW. Imisijska mjerenja na četiri lokacije u okruženju, koja su izvršena 24-časovnim uzorkovanjem vazduha pokazuju da je prva tri dana imisijskih mjerenja (kada je TE bila u zastoju) koncentracija lebdećih čestica prelazila zakonom propisane norme na mjernim mjestima koje se nalaze u blizini lokalnog puta. Nakon početka rada TE, sadržaj ukupnih fluorida je prelazio propisane granične vrijednosti 1,2 puta, što je posledica sagorjevanja uglja. Sadržaj teških metala u svim analiziranim uzorcima nije prelazio propisane vrijednosti.
Rezultati ispitivanja uzoraka pepela i šljake sa deponije Maljevac pokazuju povećan sadržaj bora u odnosu na maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK), dok je sadržaj svih ostalih toksikanata ispod MDK. Pri tome treba posebno imati u vidu činjenicu da je i prirodni sadržaj bora u zemljištu visok. Izvršena analiza je pokazala da je aktivnost svih analiziranih radionukleida u uzorcima pepela i šljake ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti tj u skladu sa odredbama Pravilnika o granicama radiaktivne kontaminacije životne sredine.
Ovakvo stanje je posledica prisustva velikog broja potencijalnih zagađivača (TE, kotlarnice, individualna ložišta, saobraćajnica, samozapaljenje uglja, deponija komunalnog otpada i dr.) na relativno malom prostoru, čija je lokacija nepovoljna u odnosu na pravce dominantnih južnih vjetrova. Visinom dimnjaka TE od 252m, omogućava se provjetravanje dimnih gasova iz kotla i rasprostiranje u širu okolinu.
Republička ekološka inspekcija je pokrenula prekršajni postupak protiv TE "Pljevlja" zbog incidenta koji se desio 18.05.2005.godine, na odlagalištu pepela i šljake Maljevac, kad se usled udara jačeg vjetra sa deponije digla velika prašina i zasula obližnja sela.
Republička ekološka inspekcija je, osim toga, u novembru 2005. godine, donijela rješenje kojim je naložila TE "Pljevlja" da ponovo izvrši emisijska i imisijska mjerenja vazduha pri optimalnoj max snazi bloka od 200-210MW. Istovremeno je donijela i rješenje kojim je JP "Vodovod"- Pljevlja naloženo mjerenje emisije vazduha za gradske kotlarnice kojim ovo preduzeće gazduje.
Ova inspekcija je donijela i Rješenje kojim je Termoelektrana obavezana da stalno održava zaštitni sloj vode na deponiji pepela i šljake Maljevac, kao i da poštuje tehničko-tehnološku disciplinu odlaganja pepela i šljake na deponiji, kako bi se spriječilo odnošenje prašine sa površine deponije. Iz tih razloga, neophodno je na postojećoj deponiji na Maljevcu izraditi nadvišenje brane (peta stepenica koja je ujedno i završna), uz obezbjeđenje geotehničke i hidraulične stabilnosti deponije i uslova zaštite životne sredine. Uporedo sa tim aktivnostima, pokrenut je i postupak za pribavljanje prethodne saglasnosti od nadležnih subjekata za realizaciju ovih radova.
Nakon završetka odlaganja pepela i šljake, pristupiće se uređenju terena i rekultivaciji zemljišta na ovoj deponiji, što je jedna od neophodnih mjera predviđenih Programom zaštite životne sredine, koji je Termoelektrana Pljevlja uradila na osnovu Zakona o životnoj sredini a postupajući po rješenju Republičke ekološke inspekcije.
Da bi Termoelektrana radila optimalno potrebno je da se ispoštuju mjere propisane Programom zaštite životne sredine i Operativnim programom mjera iz Studije "Integralna zaštita životne sredine u opštini Pljevlja", koju je Vlada RCG usvojila 1999. godine. To se prije svega odnosi na potrebu realizacije druge faze rekonstrukcije bloka Termoelektrane. Rekonstrukcijom kotla i dijela pomoćne opreme, a zatim i elektrofiltera, postićiće se pozitivni efekti sa aspekta zaštite životne sredine, tj. zahtijevani uslovi emisije čestica, imajući u vidu postojeće tehničke karakteristike ovih uređaja. Takođe, podigla bi se snaga TE na 225MW, što bi dalo energetsku rezervu za toplifikaciju.
Toplifikacija Pljevalja je prioritet, kako sa energetskog tako i ekološkog aspekta. Kroz Akcioni plan zaštite životne sredine insistiraće se na efikasnom i kvalitetnom rješavanju tog problema. Realizacijom projekta toplifikacije, u kome bi se koristila topla voda iz TE "Pljevlja", ugasilo bi se 40 kotlarnica i oko 5000 individualnih ložišta pljevaljskih domaćinstava, koje kao gorivo koriste nekvalitetan ugalj, što bi umnogome uticalo na poboljšanje kvaliteta vazduha.
Republički ekološki inspektor
Vesna Zarubica
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?