52. sjednica Vlade Crne Gore - 23.12.2021.

Vlada Crne Gore je, na 52. sjednici održanoj 23. decembra 2021. godine kojom je predsjedavao premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, usvojila Informaciju o statusu realizacije projekta autoputa Bar-Boljare. Informacija sadrži statističke podatke o stepenu gotovosti radova na svim dionicama autoputa od Smokovca do Mateševa.

Utvrđen je Predlog zakona o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju. Zakonom se uređuje ova oblast tako što se jasnije definišu ovlaščenja državanih organa, kao i dužnosti koncesionara prilikom izvođenja operacija istraživanja i proizvodnje ugljovodonika. Predloženim rješenjem se omogućava veća i bolja kontrola države nad izvođenjem operacija istraživanja i proizvodnje ugljovodonika od strane koncesionara, a time i veća sigurnost operacija. Takođe propisuje se minimum zahtjeva za sprečavanje velikih nesreća tokom izvođenja operacija istraživanja i proizvodnje u podmorju, kao i za ograničavanje posljedica nesreća. Donošenjem ovog Zakona ispunjava se i obaveza koja je preuzeta u postupku pregovaranja sa EU.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa. Izmjenama Zakona pristupilo se zbog potrebe usaglašavanja sa Zakonom o elektronskom dokumentu. Predloženim odredbama propisana je elektronska ovjera dokumenata kvalifikovanim elektronskim potpisom ili pečatom koja će biti brža i efikasnija za zakonitu elektronsku komunikaciju između pravnih i fizičkih lica i institucija. Cilj donošenja ovog Zakona je unapređenje poslovnog ambijenta i razvoj elektronskih usluga, što će rezultirati boljom uslugom za građane i privredu.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na kafu. Osnovni razlozi za izmjenu ovog Zakona proizilaze iz potrebe osiguranja ravnopravnog pravnog statusa za proizvođače i uvoznike kafe, zasnovanog na principima konkurentnosti i pravičnosti za sve učesnike u prometu navedenim proizvodom. S tim u vezi, odredbama navedenog Zakona predlaže se izmjena visine poreza za prženu i neprženu kafu čime će se u krajnjem doprinijeti regulisanju cjelokupnog tržišta kafe i boljoj naplati prihoda po ovom osnovu. Propisana visina poreza za neprženu kafu bi umjesto 1,00 eura/kg iznosila 0,80 eura/kg, dok bi za prženu kafu, umjesto postojeće visine poreza od 0,80 eura po kilogramu, ona iznosila 1,00 euro po jednom kilogramu neto mase tog proizvoda.

Vlada je donijela Uredbu o Carinskoj tarifi za 2022. godinu, kojom se usklađuje visina carinskih stopa sa obavezama preuzetim u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugim međunarodnim ugovorima koje je zaključila Crna Gora. Osnovne izmjene u Carinskoj tarifi za 2022. godinu odnose se na smanjenje carinskih stopa i izmjenu nomenklature. Uredbom su obuhvaćene sve izmjene koje se odnose na carinske stope utvrđene sporazumima o slobodnoj trgovini ili drugim međunarodnim sporazumima vezanim za razmjenu roba (STO, SSP, EFTA, Rusija, Ukrajina, CEFTA i Turska), čime se dobilo kodifikovano rješenje koje će olakšati poslovanje privrednicima koji se bave spoljnom trgovinom.

Donijeta je Odluku o godišnjem planu zvanične statistike za 2022. godinu. Planom je predviđena realizacija 205 statistička istraživanja podijeljenih u četiri domena: demografija i socijalne statistike (59), ekonomske statistike (81), sektorske statistike (57) i životna sredina i višedomenske statistike (8). Od ukupnog broja planiranih statističkih istraživanja 159 (ili 78%) će se realizovati od strane Uprave za statistiku, kao glavnog nosioca i diseminatora statističkih podataka, dok će 46 (ili 22%) planiranih aktivnosti realizovati drugi proizvođači zvanične statistike. Realizacija Godišnjeg plana će omogućiti sveobuhvatnost statističkih istraživanja zvanične statistike, harmonizaciju i prilagođavanje sa EU metodologijama i standardima, praćenje i mjerenje podataka i informacija o ekonomskim, demografskim i društvenim pojavama, kao i pojavama iz oblasti radne i životne sredine u Crnoj Gori, kao i koherentnost i uporedivost rezultata zvanične statistike na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Vlada je donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Društva za proizvodnju, promet roba i usluga ”Montenegro Bonus“ društvo sa ograničenom odgovornošću, Cetinje. Glavni povod za izmjene osnivačkog akta „Montenegro bonusa“ je vraćanje nadležnosti donošenja statuta Društva Vladi kao jedinom osnivaču i stoprecentnom vlasniku kapitala, kao i propisivanje nove norme kojom osnivač rezerviše za sebe pravo odobrenja pravnog posla sa elementima ličnog interesa koji zaključuje Društvo, kako bi se u budućnosti spriječili štetni i moguće koruptivni ugovori. Postojećim osnivačkim aktom Vlada je prenijela pravo donošenja statuta društva na Odbor direktora, čime je ona kao osnivač izgubila najznačajniji instument kontrole upravljanja procesima u privrednom društvu, i instument regulisanja unutrašnje organizacije i odnosa u okviru samog privrednog društva, što se u dosadašnjoj praksi pokazalo veoma štetnim.

Donijeta je Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću ,,Project-Consulting“- Podgorica. Izmjenama Odluke se pristupilo radi obezbjeđivanja skraćene procedure i efikasnosti u imenovanju organa Društva, kako bi Vladi Crne Gore, kao njegovom osnivaču i stoprocentnom vlasniku, pripala isključiva nadležnost da predlaže i imenuje članove Odbora direktora.

Vlada je donijela i odluke o izmjenama: Statuta Društva sa ograničenom odgovornošću za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju „ToMontenegro“, Statuta Društva sa ograničenom odgovornošću „Radio-difuzni centar”- Podgorica i Statuta Društva sa ograničenom odgovornošću „Monte put“ iz Podgorice.

Usvojena je Informacija o saradnji Crne Gore sa državama Evrope. U cilju pripreme konciznog pregleda, Informacija obuhvata vanjskopolitičke aktivnosti ključnih sprovodilaca vanjske politike na državnom nivou – predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine, predsjednika Vlade, potpredsjednika Vlade, te ministra vanjskih poslova. Dodatno, Informacija navodi i bilateralne (odlazne i dolazne) posjete resornih ministara. Imajući u vidu da je Crna Gora i geografski i kulturološki dio Evrope, a da je EU integracija ključni vanjskopolitički prioritet i strateško opredjeljenje Vlade, kontinuirana bilateralna podrška zemalja članica EU našem integracionom procesu, kako u političkom, tako i tehničkom, odnosno ekspertskom domenu, s posebnim fokusom na prenos znanja u najzahtjevnijim pregovaračkim poglavljima ocijenjena je izuzetno značajnom. Unapređenje bilateralnih odnosa sa državama Evrope u svim oblastima i intenziviranje političkog dijaloga na najvišem i visokom nivou su ključni za dalju vanjskopolitičku afirmaciju Crne Gore i ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta – pristupanje Evropskoj uniji, posvećenost ispunjavanju obaveza koje proističu iz članstva u NATO-u i snaženje regionalne saradnje.

Vlada je usvojila Informaciju o zahtjevu Eni Montenegro BV, Holandija i Novatek Montenegro BV, Holandija za produžnje prvog perioda istraživanja iz Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika za blokove 4118-4; 4118-5; 4118-9; 4118-10. U Informaciji se navodi da su poteškoće operativne i geološke prirode na koje se naišlo u toku procesa bušenja, a koje su izvan razumne i predvidljive kontrole koncesionara, uzrokovale operativna kašnjenja od više od četiri mjeseca. Imajući u vidu navedeno, zahtjevi koncesionara za produženje prvog Perioda istraživanja su ocijenjeni opravdanim i isti se mogu prihvatiti kao problemi nastali tokom istraživanja, koji se nijesu mogli predvidjeti, izbjeći ili otkloniti. U tom smislu, Vlada je odobrila produženje prvog Perioda istraživanja i Faze istraživanja iz Ugovora za period od šest mjeseci.

Donijeta je Strategija digitalne transformacije Crne Gore 2022-2026 sa Akcionim planom za 2022-2023.godinu. Strategija predstavlja razvojni okvir kojim se definišu preduslovi i inicijative potrebne za brzu adaptaciju u sve kompleksnije digitalno okruženje, te agilan i proaktivan razvoj digitalne Crne Gore. Strategija digitalne transformacije se odnosi na sve djelove crnogorskog društva – državnu upravu, lokalnu upravu i širi javni sektor, privredu, akademsku zajednicu, naučnu zajednicu, NVO i civilno društvo. Izazovi u digitalnoj transformaciji Crne Gore adresirani su kroz dva strateška cilja koja oslikavaju digitalnu stvarnosti i dalje se kanališu u okviru sedam operativnih ciljeva kroz prioritetne oblasti odnosno grupe aktivnosti u cilju postizanja željenog napretka. Prvi strateški cilj stavlja fokus na unapređenje kapaciteta i sposobnosti za digitalnu transformaciju, a drugi na jačanje digitalne svijesti crnogorskog društva i digitalne konkurentnosti ICT sektora.

Vlada je usvojila Informaciju o uspostavljanju Odjeljenja za reviziju informacionih sistema, sa osvrtom na dosadašnje aktivnosti. Imajući u vidu da je Odjeljenje u okviru Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija formirano početkom 2021. godine prvi put kao nezavisna organizaciona jedinica čiji je obuhvat rada revizija informacionih sistema u organima državne uprave, najveći dio aktivnosti u tekućoj godini bio je usmjeren na njegovo regulatorno i procesno uspostavljanje. U Informaciji se navodi da će se strateški ciljevi Odjeljenja u narednom trogodišnjem periodu, između ostalog, fokusirati na davanje preporuka za unapređenje procesa upravljanja rizicima informacionih sitema, kao i promovisanje statusa i funkcije njihove unutrašnje revizije, kao alata za dobro upravljanje u organima državne uprave.

Usvojena je Informacija o pokretanju Digitalne Akademije - platforme za edukaciju javnih službenika i drugih relevantnih aktera u Crnoj Gori. U Informaciji se navodi da je, u svrhu stvaranja efikasne, profesionalne, odgovorne i ka građanima orjentisane javne administracije, potrebno stvoriti sistemski i kontinuiran proces stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika u domenu digitalnih i njima komplementarnih vještina i omogućiti njihov kontinuirani razvoj. Jedan od ciljeva pokretanja Digitalne Akademije je motivacija polaznika da tokom pohađanja programa rade u samoorganizovanim, multidisciplinarnim timovima na zadacima što je moguće bliže onima sa kojima će se stvarno susresti. Akademija, takođe, ima za cilj uključivanje i edukaciju studenata, marginalizovanih grupa, kao i starijih osoba, a sa ciljem prevazilaženja digitalnog jaza i u namjeri da nijedan građanin u Crnoj Gori ne ostane bez mogućnosti sticanja vještina za 21. vijek, uprkos socijalnim, materijalnim, demografskim i drugim preprekama na koje nailazi. Za realizaciju ovih ciljeva planirana su sredstva u iznosu od 290.000 eura.

Vlada je usvojila Informaciju o pokretanju projekta Montenegro Digital. U Informaciji se navodi da će Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija pokrenuti projekat Montenegro Digital, kako bi sprovelo digitalnu transformaciju na nivou cijele Vlade, modernizovalo javnu upravu, osnažilo interne kapacitete, optimizovalo IT troškove i omogućilo održivi i svrsishodni razvoj digitalnih servisa i najbolje korisničko iskustvo građanima. Ovim projektom se, između ostalog, žele definisati digitalni standardi i standardizovati tehnologija na nivou cijele Vlade, obezbijediti modularne nabavke i optimizovati potrošnja u dijelu nabavke IT opreme, softverskih rješenja, licenci i realizacije digitalnih rješenja, kreirati otvoreno digitalno tržište i obezbijediti razvoj procesa politika i platformi prema potrebama građana. Za ovu namjenu opredijeljenja su sredstva u iznosu od 490.000 eura.

Usvojena je Informacija o mjerama za mlade: Program podrške za zapošljavanje mladih u 2022. godini.

Vlada je usvojila Informaciju o obezbjeđivanju sredstava iz Tekuće budžetske rezerve za nesmetano funkcionisanje opštine Tuzi. S obzirom na to da ova Opština, usljed nedostatka statističkih podataka, nije ispunila uslove za korišćenje sredstava Egalizacionog fonda za 2021. godinu, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da iz sredstava Tekuće budžetske rezerve uplati opštini Tuzi preostala sredstva planiranog transfera u iznosu od 500.000,00 eura, radi njenog nesmetanog funkcionisanja i urednog finansiranja zakonski utvrđenih obaveza.

Usvojena je Finansijska procjena Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Da bi se u periodu 2021-2025. godine realizovale planirane aktivnosti u Akcionom planu za ispunjavanje završnih mjerila u poglavlju 27 – procjena finansijskih potreba je na nivou od 482,996,838 eura. Stuktura izvora finansiranja je sljedeća: državni budžet 45%; ulaganja javnih preduzeća 5%, prvenstveno u projekte u oblasti upravljanja komunalnim otpadnim vodama; ulaganja iz sredstava pretpristupne podrške – IPA 15%, gdje svakako treba dodati i sredstva iz Zelene agende za Zapadni Balkan, čija struktura još uvijek nije poznata; ulaganja drugih donatora poput UNDP-ja, GEF-a, Svjetske banke i dr. 4%; ulaganja privrednih društava 31%, gdje će se takođe jedan dio tih sredstava obezbjeđivati povlačenjem kredita kod komercijalnih banaka. Posmatrano s aspekta strukture ulaganja po podoblastima, najveća ulaganja procijenjena su u oblasti kvaliteta voda 35%, a zatim u oblasti klimatskih promjena 18.1%.

Vlada je usvojila Predlog za kandidovanje projekta „Izgradnja plantaže jabuka u Vrulji, opština Pljevlja“ na Listu razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede. Na osnovu prethodno sprovedenog postupka, konstatovano je da će se planiranom investicijom, u iznosu većem od tri miliona eura, razviti samoodrživ i profitabilan projekat, kao i da su ispunjeni svi uslovi predviđeni Javnim pozivom, Odlukom i Pravilnikom, pa je usvojen predlog da se Projekat uvrsti na Listu razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede.

Usvojena je Informacija o realizaciji Programa Socio - ekonomsko osnaživanje mladih kroz efikasne omladinske servise. U Informaciji se navodi da, imajući u vidu prepoznate izazove kao i potrebu za efikasnijim pružanjem usluga i programa za mlade na lokalnom nivou, ovaj projekat ima za cilj socio-ekonomsko osnaživanje i razvoj mladih kroz efikasne i kvalitetne omladinske servise i programe. Ovaj cilj će se realizovati kroz jačanje kapaciteta i institucionalne infrastrukture za sprovođenje omladinskih politika i programa na lokalnom i nacionalnom nivou, kao i unapređenje efikasnosti i obuhvata postojećih i razvoj novih servisa i programa za mlade na lokalnom nivou.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebama vjerskih zajednica u Crnoj Gori za dodjelu materijalnih sredstava. Vjerske zajednice u Crnoj Gori u kontinuitetu se obraćaju Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava za neophodna finansijska sredstva, na ime regulisanja redovnih i tekućih troškova, kao i troškova nastalih usljed pandemije COVID-19. Konstatovano je da će pružanje finansijske podrške svim vjerskim zajednicama obezbjediti jednaku mogućnost za razvoj duhovnosti i nesmetano vršenje i uživanje vjerskih prava i sloboda. Osim toga, značajan broj vjerskih zajednica ima dominantno i humanitarni karakter koji se ogleda i kroz rad i djelovanje ,,narodnih kuhinja“ koje su u ovom periodu bile pod izuzetno velikim opterećenjem i zahtjevima. Tim povodom, Vlada je odobrila uplatu budžetskih sredstava za 17 vjerskih zajednica.

Data je saglasnost za zaključenje Poravnanja u postupcima za naknadu nematerijalne štete lica čija su imena objavljena na internet stranici Vlade Crne Gore, na osnovu Odluke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti o objavljivanju imena lica u samoizolaciji. Tim povodom zadužen je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da zaključi Poravnanje sa 2720 lica u iznosu od po 300,00 eura na ime naknade/satisfakcije za nematerijalnu štetu zbog povrede prava ličnosti objavljivanjem ličnih podataka.

Vlada je na predlog Ministarstva kapitalnih investicija usvojila Informaciju o projektu izgradnje malih hidroelektrana na vodotoku Crnja i prihvatila predlog Ministarstva o raskidanju Ugovora o koncesiji za izgradnju mHE „Crnja“, mHE „Ljubaštica“ i mHE „Crni potok“. Takođe, na osnovu predloga Ministarstva, Vlada je usvojila zaključak kojim je zadužila Ministarstvo kapitalnih investicija da pokrene postupak raskida ugovora o koncesiji mHE „Skrbuša“, na dijelu vodotoka Skrbuša. U raspravi je naglašeno da se ovim nastavlja ispunjavanje datih obećanja.

Pored ostalog, Vlada je na današnjoj sjednici donijela izuzetno važnu Odluku koja se odnosi na unapređenje institucionalnog okvira za održivi razvoj i kojom se jasno potvrđuje posvećenost Vlade sprovođenju ideje ekološke države u praksi. Ovom Odlukom ispunjen je strateški cilj koji se odnosi na sprovođenje reforme institucionalne organizacije sistema upravljanja za održivi razvoj koji je zacrtan donošenjem Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine, jula 2016. godine. Donošenjem Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave i Uredbe o dopunama Uredbe o Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore dosadašnje Odjeljenje za održivi razvoj u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma biće transformisano u Kancelariju za održivi razvoj unutar Generalnog sekretarijata Vlade. Donošenjem Odluke o obrazovanju Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, savjetodavnog tijela Vlade, zaokružen je institucionalni okvir za održivi razvoj koji omogućava bržu i potpuniju realizaciju javnih politika i razvojnih projekata zasnovanih na principima održivog razvoja. Na ovaj način Crna Gora pokazuje proaktivnu ulogu i dodatno potvrđuje posvećenost sprovođenju Agende Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine i pridružuje se držvama koje su svojim stručnim nacionalnim savjetima za održivi razvoj dodijelile eksplicitnu ulogu u implementaciji i postizanju 17 Ciljeva održivog razvoja.

Vlada je ponovila zaključke u vezi sa Informacijom o situaciji u vezi sa ugovornim odnosima između Elektroprivrede Crne Gore i UNIPROM-a, d. o. o. (KAP), koju je usmeno podnio prof. dr Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne Gore:

• Vlada je usvojila Usmenu informaciju Ministarstva kapitalnih investicija za nastavak pregovora između Elektroprivrede Crne Gore A. D. i Uniproma koji treba da dogovore najbolje rješenje za smanjenje proizvodnje Uniproma (što je praksa drugih sličnih kombinata u Evropi) radi održavanja tehnološkog procesa i definisanja cijene energije koja se definiše kao minimalna do juna 2022. godine.
• U cilju društveno odgovornog djelovanja, što je praksa drugih privatnih preduzeća u Crnoj Gori, vlasnik bi trebalo da obezbijedi plaćeno odsustvo svim radnicima koji ne budu uključeni u proces proizvodnje.
• Vlada poziva nadležne institucije da preispitaju privatizaciju KAP-a i konvertovanje državne imovine.

Sva odgovornost u vezi sa opisanom situacijom je na vlasnicima UNIPROM-a d. o. o. (KAP).