Predstavnici Ministarstva na eminentnom skupu u Zagrebu

02.06.2003.god. u Zagrebu je održan skup na temu "Integracije nacionalnih manjina u baltičkim zemljama i memljama Jugoistočne Evrope". U radu skupa učešće su uzeli sekretar ministarstva Orhan Šahmanović i viši savjetnik Gazmend Cuca. Skup su otvorili Peter Semnebi, Ambasador OSCE misije u Hrvatskoj, i Ambasador Švedske u Hrvatskoj g-din Stur Tolin. Dobrodošlicu učesnicima skupa je poželio Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, kao i ministar inostranih poslova Tonino Picula.

O aspektima integracije manjina u zemljama Baltika i Jugoistočne Evrope govorili su Karl Bilt, Elizabet Ren i drugi eminentni stručnjaci koji se bave politikom zaštite nacionalnih manjina.

Iz govora sekretara Šahmanovića:

Poštovana gospodo

Čini mi izuzetu čast što Vas mogu pozdraviti u svoje lično ime a i u ime ministarstva za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa kao i u ime ministra g-dina Hajdinage koji se ujedno izvinjava što nije mogao da prisustvuje ovom eminentnom skupu zbog ranije preuzetih obaveza.

Nije na odmet na početku reći par riječi o Ministarstvu za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa i o djelokrugu rada samog ministarstva.Ovo ministarstvo je formirano pri Vladi Republike Crne Gore 1998.god. sa ciljem da vrši poslove uprave koji se odnose na:praćenje ostvarivanja i zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa u dijelu njihovog nacionalnog,etničkog,kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta;unapređivanje međusobnih odnosa nacionalnih i etničkih grupa;dalje unapređivanje međuetničke tolerancije u Republici,kao i uspostavljanje i održavanje nesmetanih kontakata pripadnika nacionalnih i etničkih grupa za Crnu Goru;i vrši druge poslove koje su mu određene u nadležnosti.

U dosadašnjem svom radu ministarstvo je realizovalo više projekata na polju unapređenja zaštite prava nacionalnih i etničkih grupa.Posebno treba naglasit odluku o formiranju Centra za očuvanje i razvoj kulture pripadnika nacionalnih i etničkih grupa i dr. zakone.U sklopu svoga rada Ministarstvo i priprema strategiju nove manjinske politike u Crnoj Gori.Jedna od polaznih predpostavki za demokratsku manjinsku politiku jeste uvažavanje realnosti,odnosno činjenice da je Crna Gora društvena i državna zajednica u procesu političkog i državnog konstituisanja i u traganju za svojom legitimacijskom osnovom.Raspadanje stare i nastanak nove države uslovljavaju neusklađenost i nedovršenost normativnog i institucionalnog sistema.S toga proces institucionalne izgradnje predstavlja jedan od prioriteta reformi u Crnoj Gori.
Mehanizmi zaštite ustavom i zakonima garantovanih prava pripadnicima manjinskih zajednica najslabija je tačka manjinske zaštite u Crnoj Gori.S obzirom da je ova zaštita u mnogome i političko pitanje zavisna je od međusobnog odnosa političkih snaga, posledice na zaštitu manjina su sledeće:
- odsustvo promišljene manjinske politike u kojoj se odluke o statusu i zaštiti manjinskih zajednica prilagođavaju prije svega dnevno političkim potrebama
- održavanje etnonacionalističkih i centralističkih tendencija u političkom životu,u kulturi i u svijesti većine stanovnika Crne Gore dodato otežava manjinsku zaštitu.
Da bi se status manjinskih zajednica regulisao primjerno strukturi i potrebama,ali i idealima demokratije, potrebna je politika koja bi polazila od sledećih elemenata:
- demokratija,ljudska prava i prava manjinskih zajednica,
- poštovanje posebnosti svakog etničkog identiteta,ali i multietničnosti,
- saradnja i suodlučivanje manjinskih zajednica
- decentralizacija vlasti
Postoji potreba da se statusu i manjinskoj zaštiti priđe praktično-a ne napred izloženim vrijednostima. I ako je riječ o kompleksu ekonomskih, društvenih, istorijskih, etničkih i političkih faktora,trebalo bi poći od uspostavljanja odgovarajućeg pravnog okvira.Otuda je i pažnja Ministarstva bila umjerena na izradu nacrta Zakona kojim bi se definisao status manjina u Crnoj Gori.Prvi korak u tom pravcu moraju biti odgovarajuće ustavne promjene.Pri tome treba imati na umu da je zakon nužan elemenat u životu moderne države.Njime se utvrđuju institucije i procedura vladanja ali i norme za ponašanje individua i grupa.
Manjinska politika znači čitav set političkih i pravnih dokumenata i standarda.
Posebno bolne će biti promjene navika i mišljenja.To nije moguće preko noći.Neophodno je nastavljanje procesa demokratizacije i izgradnje višepartijskog parlamentarizma,uz uključivanje političkih stranaka koje predstavljaju manjinske zajednice.
Proses izgradnje međuetničkog povjerenja je dugotrajan i podrazumijeva ispunjenje brojnih preduslova među kojima su:
- priznavanje i uvažavanje prava manjinskih zajednica na samoidentifikaciju,
- omogućavanje participacije manjina u vlasti,državnim institucijama,
- zakonsko regulisanje prava i sloboda manjinskih zajednica i uspostavljanje efikasnih mehanizama zaštite.
Prema tome poreblem regulisanja statusa manjina je tu i ne treba bježati od toga to je naša stvarnost i treba se suočiti sa tim.Crna Gora ima olakšavajuću okolnost što manjine nijesu svoj status pokušavale da riješe oružijem već demokratskim sredstvima što sada treba valorizovati adekvatnom zakonskom regulativom

ŠAHMANOVIĆ ORHAN