Odrzana konferencija Važnost i značaj rijeke Cijevne

Izlaganje
ministra uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimira Gvozdenovića,
na Prekograničnoj konferenciji Važnost i značaj rijeke Cijevne
22.februar,2010. godine,
City Hotel, Podgorica


Dame i gospodo,
Uvaženi učesnici Konferencije,


Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i poželim uspješan rad na Prekograničnoj konferenciji Važnost i značaj rijeke Cijevne.

Priroda je osnov života, jedinstvena je i neponovljiva. Stoga se s pravom se može reći da se u današnjem vremenu stepen razvijenosti društva, odnosno države, mjeri njenim odnosom prema zaštiti i očuvanju prorode, odnosno uspješnošću usklađivanja potreba razvoja sa sa prihvatnim kapacitetima životne sredine. Djelovanje orjentisano na jačanje saradnje u različitim oblastima, uključujući i prekograničnu saradnju, snažno je podstaknuto i usmjereno aktivnostima koje imaju za cilj očuvanje životne sredine.U skladu sa principima i prioritetima Nacionalne strategije održivog razvoja i Strategije biodiverziteta, očuvanje prirodnih bogatstava ima poseban značaj u dostizanju ciljeva održivog ekonomskog razvoja. U tako postavljenoj osnovi sistema zaštite prirode i prirodnih resursa, posebno mjesto zauzimaju zaštićena područja prirode, kao područja najviših ekoloških, bioloških i predionih standarda. Ova područja su rezervati rijetkih i ugroženih vrsta, neizmijenjenih prirodnih procesa i predstavljaju imperativ očuvanja prirodnog nasljeđa za generacije koje dolaze. Stoga unaprjeđenje sistema upravljanja zaštićenim područjima i proširenje postojećeg sistema zaštićenih područja predstavlja jedan od prioriteta djelovanja u zaštiti i unaprjeđenju stanja biodiverziteta.

Životna sredina ne poznaje granice, ona povezuje i podstiče ukupnu saradnju. Stoga formiranje međunarodno zaštićenih područja prirode, koja imaju statuse rezervata, parkova i spomenika prirode, o kojima se brinu dvije ili više država, treba biti predmet posebne pažnje u kontekstu regionalne i prekogranične saradnje. Obzirom na specifične vrijednosti kanjona rijeke Cijevne, on sasvim sigurno zaslužuje da bude predmet takvog vida saradnje između Crne Gore i Albanije.

Sistem očuvanja prirode, režimi zaštite, uspostavljanja zaštićenih područja, upravljanje i kontrola, utvrđeni su Zakonom o zaštiti prirode. Istovremeno u postupku valorizacije i stavljanja pod zaštitu, Crna Gora kao strana ugovornica velikog broja relevantnih multilateralnih sporazuma u životnoj sredini, nastoji ispoštovati obaveze koje iz njih proizilaze, kao i odgovarajuće medjunarodne prakse i pristupe. Na taj način primjenom savremenih i međunarodno priznatih principa i osnova u valorizaciji prostora i prirodnih vrijednosti, kao i njihovom promocijom i primjenom u upravljanju prirodnim dobrima, omogućava se uključivanje prirodnih dobara na našoj teritoriji u planirane mreže zaštićenih područja u međunarodnom kontekstu.

U realizaciji ovako postavljenih, istovremeno ambicioznih i neophodnih aktivnosti, neophodno je učešće svih relevantnih subjekata i saradnja sa vladinim institucijama, uključujući i predstavnike civilnog i nevladinog sektora. Konstantan rast broja nevladinih organizacija koje promovišu zaštitu prirode i životne sredine, na državnom i lokalnom nivou, kao i sve veći interes i osjetljivost javnosti za pitanja zaštite životne sredine, pružaju snažnu podršku u sprovođenju politike zaštite životne sredine i ukupnog održivog razvoja Crne Gore.

Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine će na bazi potpisanog Memoranduma o saradnji sa 21 nevladinom organizacijom, i u budućnosti, nastaviti saradnju sa nevladinim sektorom, podržavajući jačanje kapaciteta i učešća javnosti u donošenju politika, planova i programa čija je svrha zaštita i unapređenje stanja životne sredine Crne Gore na dobrobit prirode i čovjeka. I ova konferencija predstavlja doprinos našem zajedničkom nastojanju da sačuvamo prirodu, našu najznačajniju komparativnu prednost i zalog za budućnost. Vjerujući u uspješnost takvog pristupa, zahvaljujem vam na pažnji i želim uspješan rad .