Izlaganje ministra Gvozdenovića: NAJAVA JAVNE RASPRAVE O NACRTU DPP I SEA "MORAČA"

U fazi smo započinjanja javne rasprave o Nacrtu Detaljnog prostornog plana za višenamjenske hidroakumulacije na Moraci, koji je Vlada CG, usvojila 18. februara. Saglasno Zakonu o strateškoj procjeni uticaja koji je usklađen sa direktivama Evropske unije na javnoj raspravi naći ce se i Strateska procjena uticaja na životnu sredinu za ovaj plan.

Detaljni prostorni plan sliva Morače, dakle i predstojeća javna rasprava, ima izuzetan značaj za Crnu Goru u cjelini. Zbog toga je obrađivačima dokumenta postavljen zadatak da razvoj ovog područja, sa aspekta prostorno-planskih faktora, posmatraju integralno, a ne samo u kontekstu planirane izgradnje sistema hidroelektrana.

Podrazumjeva se da je koncept održivog razvoja opredjeljujući okvir svih planskih i razvojnih dokumenata u Crnoj Gori. Samo taj okvir obezbjeđuje ravnopravni tretman ekonomskih, ekoloških i socioloških faktora razvoja. Zbog toga je Strateška procjena uticaja na životnu sredinu jednako važan polazišni dokument za ovu raspravu, bar koliko i ekonomska očekivanja od upotrebe hidropotencijala Morače i drugi relevantni dokumenti.

Zbog, ne samo izgradnje sistema HE,već i ukupnog razvoja slivnog područja rijeke Morače, Nacrt DPP je rađen u dva integrisana nivoa. Jedan nivo je detaljna razrada koja tretira četiri planirane akumulacije i primjerena je standardnoj planskoj dokumenatciji, a drugi nivo dokumenta je analitičko-sintetička obrada kompeltnog slivnog područja. Dakle, DPP opredjeljuje osnove za kompleksan ekonomski i socijalni razvoj čitavog područja Morače, definišući prostorno-planske pretpostavke, ne samo za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, nego i za formiranje zaliha vode i vodoprivredno upravljanje, turističko-rekreaciono uređenje, razvoj ribarstva i pratećih privrednih grana, angažovanje lokalnih kapaciteta, ali i za efektivnu zaštitu pojedinih vrijednih pejzažnih, kulturno-istorijskih i drugih specifičnih područja.

Nacrt Strateške procjene je dokument urađen prema međunarodnim metodološkim standardima i u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i propisima Svjetske banke. "Stratešku procjenu je izradila norveška firma COWI, uz uvažavanje domaćeg zakonodavnog okvira (Ustav Crne Gore, Zakon o strateškoj procjeni), ključnih razvojnih dokumenata (Strategija održivog razvoja Crne Gore, Strategija razvoja energetike) i međunarodnih konvencija i preporuka (Ramsar konvencija o močvarnim područjima i ESPOO - konvencija)

S obzirom da izgradnja sistema HE na Morači ima veliki uticaj na prostornu rekonfiguraciju korita rijeke Morače, u fokusuStrateške procjene bio je uticaj planiranih akumulacija na biodiverzitet ovog područja, ukupnu hidrologiju i geologiju sliva, ali i na klimu, vazduh, kulturnu baštinu i pejzaž. Posebno je tretiran mogući odnos planiranih akumulacija prema seizmičkim rizicima. Strateška procjena obuhvatila je i ekonomske, sociološke i demografske implikacije gradnje sistema HE (posredan privredni razvoj, imovina, zdravlje, zaposlenost i obrazovanje stanovništva). Ovaj dokument je utvrdio i smjernice za prevenciju mogućih negativnih i pospješivanje pozitivnih uticaja, kao i definiciju osnovnog modela monitoringa.

Treba istaći da smo u ovom procesu imali donatorsku pomoć KfWa i vlade Austrije, Italije i Norveške. Supervizor dokumenta bila je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, a veliki broj stručnjaka i institucija je, pod okriljem Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, obezbjeđenjem podloga i na drugi način, participirao u izradi ovako kompleksnog dokumenta.

Sve zemlje svijeta se, gotovo svakodnevno, sreću sa konfliktima razvojnih potreba i nastojanjima da se zaštiti životna sredina. Valorizovati prirodne potencijale, uz istovremenu punu odgovornost prema ekološkim načelima, jeste ključni civilizacijski izazov. Mnogi su, na tom testu pali, a i u iskustvima Crne Gore imamo takvih primjera. Upravo zato danas znamo da se, samo potpunim razumijevanjem i dosljednom implementacijom koncepta odživog razvoja, pomenute dileme mogu uspješno rješavati. Iskustva nekih zemalja koje su uspješno integrisale svoj ekonomski razvoj i odgovornost prema životnoj sredini, kao što je to uradila Norveška, bila su polazište za izradu dokumenata koja su predmet javne rasprave.

Kao državni organ u čijem je resoru upravljanje prostom i ekološka problematika, imamo obavezu da, uz puno uvažavanje razvojnih potreba planova Crne Gore, prioritetno štitimo životnu sredinu od bespovratno štetnih uticaja koje neki projekti mogu donijeti. To će ovo Ministarstvo dosljedno činiti, poštujući naučno-stručne domete u ovoj oblasti, međunarodne standarde, zakonski okvir i, iznad svega, činjenicu da je ova zemlja naš dom i dom budućih generacija građana Crne Gore.

Uvjeren sam da smo taj zadatak i ta načela poštovali u pripremi ovih dokumenata. Na nama je da i u svim narednim koracima, zaštitimo onaj dio koncepta održivog razvoja koja se odnosi na očuvanje i unapređenje kvaliteta životne sredine.

S druge strane, činjenica je da sadašnje ekonomsko stanje područja Morače, sa BDP koji je manji od 4 miliona eura godišnje, i sa izrazito negativnim demografskim pokazateljima, nema perspektivu, ukoliko se ne uđe u kapitalne razvojne projekte koji će stanovništvu ponuditi prosperitetnu budućnost, stimulisati ostanak i povratak onih koji su, iz ekonomskih razloga, napustili ovaj kraj. Vjerujem da je Nacrt plana identifikovao realan put za valorizaciju potencijala Moračkog kraja, uz punu zaštitu od kritične devastacije životne sredine, protekciju izuzetno vrijednog kulturnog naslijeđa i očuvanje pejzaža kanjona Morače.

Zbog svega toga, predstojeću javnu raspravu ne doživljavamo isključivo kao zakonom propisanu obavezu. Za nas je ta rasprava jedinstveni model koji omogućava da se mobilišu svi relevantni društveni faktori u Crnoj Gori na pronalaženju optimalnih rješenja za integrali razvoj ovog područja i cijele Crne Gore.

Siguran sam da će mještani Moračkog područja, nevladine organizacije, institucije društva, stručna i opšta javnost, svojim predlozima, sugestijama i analizom otvorenih pitanja, doprinijeti da javna rasprava rezultira korisnim poboljšanjima polaznih dokumenata.

Javna rasprava će se održati od 15. marta do 13. aprila i to u Podgorici i Kolašinu.
U toku javne rasprave, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, Glavnim gradom, Opštinom Kolašin, Univerzitetom Crne Gore i CANU, će biti organizovani i okrugli stolovi na kojima će nacrt planskog dokumenta i nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu biti prezentirani od strane Obrađivača.

Kako bi se obezbijedili optimalni uslovi za uvid zainteresovanih subjekata i davanje eventualnih sugestija i primjedbi Nacrt planskog dokumenta i Nacrt Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu će biti dostupan javnosti tokom cijelog trajanja javne rasprave u:
Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine i u Skupštini Opštine Kolašin. Takođe sve primjedbe, komentare i sugestije zainteresovani mogu slati već od ponedjeljka 15 marta.