Konferencija za novinare ministra rada i socijalnog staranja Slavoljuba Stijepovića

Dame i gospodo novinari,

Rešavanje socijalnih problema i socijalna izdržljivost predstavljaju važan dio i, istovremeno, bitan činilac uspješnosti ekonomskih reformi.
Socijalni momenat je u svim zemljama u tranziciji snažno uporište za manipulaciju populističkih snaga, a iskušenja reformi izazov za njihovo relativizovanje i nametanje egalitarnog sindroma. To se potvrđuje i u Crnoj Gori.

Radi uspjeha reformi i izgradnje konkretne tržišne ekonomije, Vlada je usvojila Agendu ekonomskih reformi; Ekonomsku politiku za 2003. godinu, predala Skupštini na usvajanje više zakona iz oblasti državne uprave, pravosuđa, privrede i socijalne politike, te inicirala i u skupštinsku proceduru uputila zakone koji su čvrst temelj za ubrzanje reformskih procesa iz oblasti tržišta rada i zapošljavanja. Tu mislim na Zakon o radu i Zakon o štrajku, koji na nov način, usaglašen sa evropskim standardima, regulišu te dvije sfere i preciziraju odgovornost i obaveze poslodavca i zaposlenih.

S druge strane, Vladinim uredbama odlučno smo krenuli u suzbijanje sive ekonomije, koje su obuhvatile i onu koja se odnosila na tržište radne snage. Radi eliminisanja sive ekonomije preduzeli smo niz podsticajnih mjera za poslodavce koje će im omogućiti regularno poslovanje, izvršavanje obaveza i ujedno obezbijediti socijalnu i zakonsku zaštitu novouposlenih, kao i onih do sada na crno zaposlenih.
Dosadašnji učinci pokazuju dobre rezultate i potvrđuju ispravnost Vladine politike kombinacije stimulativnog i represivnog djelovanja i iskorjenjivanja sive ekonomije. Prateći rezultate primjene Uredbe o poreskim olakšicama za novozaposlena lica, u periodu od 14. aprila do 27. juna ove godine, registrovano je 14.338 novozaposlenih radnika. Činjenica, da je to učinilo 3.789 poslodavaca govori da je rad na crno bio veoma izražen, ali ono što ohrabruje su velike mogućnosti za legalizaciju zaposlenih i otvaranje novih radnih mjesta.Broj nezaposlenih na dan 31. decembra 2002. godine je bio 76.993, dok je taj broj na dan 26. jun 2003. godine 71.369, što pokazuje rast zaposlenosti od 5,1%.

Broj oglasa za slobodna radna mjesta u periodu 1. januara 2003. do 26. juna 2003. godine je 16.964, dok je u istom periodu 2002. godine oglašeno 7.885 slobodnih radnih mjesta, što je povećanje od 91%.








Broj zaposlenih na neodređeno vrijeme od 1. januara do 26. juna 2002. godine je bio 2.764, dok je u istom periodu ove godine 6.873, što je povećanje od 248%.



Kako se proces reformi bude odvijao očekivanom i ostvarivom dinamikom, praćen adekvatnim institucionalno - zakonskim okvirom,poslodavcima će ići na ruku pravila koja omogućavaju poslovanje u stabilnim uslovima i poslovanje po pravilima koja će poštovati svi od poslodavca do države.Dakle, što je od posebne važnosti, Uredbom se stvaraju uslovi za poslovnu sigurnost u kojoj poslodavci mogu slobodno kreirati svoj biznis, a država odgovarati za tržišni ambijent u kome se on odvija. Dobri zakoni i institucije će štititi i podsticati na tržišnim zakonima zasnovano preduzetništvo, a preduzetnici će koristiti prednosti funkcionalnih zakona. Uredba o poreskim olakšicama za novozaposlena lica nije represivnog već stimulativnog karaktera,njen cilj nije sankcionisanje, već podsticanje zdravog biznisa. Isti karakter ima i Uredba o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica koja uvodi red u ovu, do sada neregulisanu oblast. Od stupanja na snagu Uredbe, od 5. maja do 30. juna ove godine, 1.113 poslodavaca podnijelo je zahtjev za odobrenje 5.376 nerezidentnih fizičkih lica. Na ime administrativnih taksi Zavod za zapošljavanje ostvario je prihod od 207.942,00 . U predstojećoj turističkoj sezoni, kao i u drugim djelatnostima kojima je potrebna sezonska radna snaga, očekujemo znatnije uvećanje navedene brojke.Rezultati dvije Uredbe, kao dio sveobuhvatnog socijalno-ekonomskog projekta, potvrđuju efikasnost modernog zakonskog uređenja u oblasti zapošljavanja čime se postižu višestruki, međusobno povezani i dalekosežni značajni efekti. U prvom redu, postignuta je pravna zaštita, socijalna sigurnost i adekvatan tretman zaposlenih i korišćenje svih prava iz radnog odnosa. Poslodavci su podstaknuti na regularno poslovanje i poreskim olakšicama stimulisani da primjereno novim okolnostima razvijaju biznis. Država je, uz stvaranje okvira za dalji razvoj preduzetničke inicijative, prihodovala značajna sredstva neophodna, između ostalog, i za podmirivanje tekućih socijalnih potreba i stvaranja pretpostavki za što lakšu socijalnu izdržljivost očekivanih tranzicionih iskušenja.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja pored aktivnosti na izradi reformskih zakona iz svoje nadležnosti, redovno servisira sva socijalna davanja od početka ove godine. Naravno, ostali su zatečeni dugovi koje vjerujemo da ćemo efektima ekonomskih reformi sanirati u dogledno vrijeme. Naime, socijalne fondove nećemo korisiti za održavanje socijalnog mira, za obnavljanje sindroma uranilovke, niti države kojoj je primarni cilj preživljavanje. Naprotiv, svoj zadatak vidimo u izgradnji uspješne tržišne ekonomije, stabilnih demokratskih institucija i efikasne socijalne države. A to znači da ćemo socijalne probleme riješiti razvojem i stvaranjem samoodržive privrede, konkuretne u evropskom ekonomskom kontekstu. To su i osnovna načela Strategije smanjenja siromaštva na kojoj, uz pomoć stranih donatora i njihovu ekspertsku podršku, intenzivno radimo. Uostalom, to je obaveza koja precizno proističe iz našeg strateškog razvojnog dokumenta Agende ekonomskih reformi. Svi pokazatelji govore da smo na pravom putu. Od nas samih zavisi da li ćemo što prije preći taj put i stići na cilj gdje nas čekaju savremena evropska društva i države.


SOCIJALNA DAVANJA ( po mjesecima) U 2003. godini:

I 2.488.501,71
II 2.385.949,70
III 2.586.660,43
IV 2.938.505,53
V 2.954.484,89
VI 3.422.158,34

UKUPNO: 16.776.260,60