Sofija: Izlaganje ministra rada i socijalnog staranja Slavoljuba Stijepovića na Drugom ministarskom Samitu o zapošljavanju u Jugoistočnoj Evropi

Ministar rada i socijalnog staranja Slavoljub Stijepović:: "Dame i gospodo, postovane kolege

Nakon deceniju i po ukupne nestabilnosti u Crnoj Gori, u poslednje tri godine, pored bezbjednosne i političke, aktuelna Vlada Crne Gore je svojom politikom i mjerama postigla i makroekonomsku stabilnost. U tom ambijentu, Vlada, u stabilnoj atmosferi, nastavlja da sprovodi svoju politiku koja je u potpunosti posvećena realizaciji reformskih procesa, kako u dijelu sistemskih rješenja u svim oblastima, tako i u odnosima sa medjunarodnom zajednicom. Strateško opredjeljenje Crne Gore je pridruživanje Evropskoj uniji i Evroatlantskim integracijama. Polazeći od toga, u dijelu reformi i institucionalnog jačanja sistema postavljena su tri globalna cilja:

1. Rast životnog standarda i kvaliteta života svih gradjana uz adekvatne sisteme socijalne i zdravstvene zaštite i obrazovnja
2. Brz i održiv privredni razvoj kroz povećanje ekonomskih sloboda, jačanje uticaja privatnog sektora, postizanje većeg stepena makroekonomske stabilnosti;
3. Izgradnja institucionalnog i pravnog okvira kompatibilnog sa medjunarodnim standardima i normama, zasnovanog na vladavini prava;

Vlada Crne Gore je 2003. godine usvojila Agendu ekonomskih reformi, koja se bazira na otvorenoj tržišnoj ekonomiji, dominaciji privatne svojine i zaštiti svojinskih prava i ugovora, a čiji je glavni i krajnji cilj bolji standard i kvalitet života svih građanja.

U protekle dvije godine Vlada se fokusirala na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz smanjenje budzetskog deficita, inflacije i kroz izgradnju institucionalnog okvira. Time su stvoreni preduslovi da se težište u narednom periodu pomjeri ka ekonomskom rastu i razvoju, i kreiranju radnih mjesta.

Agendom ekonomskih reformi navedeno je šest osnovnih oblasti u kojima treba sprovesti niz mjera, a koje treba da transformišu crnogorsku privredu, i to: preduzetništvo, investiranje, legalizacija sive ekonomije, povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije kroz adekvatan poreski sistem, i otvaranje novih radnih mjesta, uz održavanje postignute makroekonomske stabilnosti.
Pored rezultata stabilnog poslovnog okruženja otovrenog za domaće i stane investicije, završene privatizacije, fiskalne održivosti i dobro regulisanog finansijskog sektora, finansijski održivog penzijskog sistema, reformisane javne administracije i lokalne uprave, važni očekivani efekati Agnede su smanjeno siromaštvo, povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti.

U tom smislu Vlada Crne Gore posebnu pažnju posvetila je i posvećuje reformi tržišta rada, većoj fleksibilnosti, legalizaciji rada na crno i otvaranju novih radnih mjesta.

Primjenom Vladinih politika i mjera, nezaposlenost u Crnoj Gori je smanjena sa 76.000 nezaposlenih lica na početku 2003. godine, na 51.600 u oktobru 2005. godine, što je smanjenje od oko 24.500 odnosno 47,8%.

Visoka nezaposlenost na početku 2003. godine, strukturna neuskladjenost ponude i tražnje radne snage, nedostaci u fiskalnom sistemu, kao i rezultati ankete nezaposlenih lica, jasno su pokazivali potrebu reforme u toj oblasti. Težina problema je nametala obavezu primjene veoma konkretnih i hitnih mjera aktivne politike zapošljavanja.

U tom cilju donijeti su novi Zakon o zapošljavanju, Zakon o radu, Zakon o zapošljavanju stranaca, Zakon o zaštiti gradjana Crne Gore na radu u inostranstvu, Zakon o zaštiti na radu, Zakon o inspekciji rada, Zakon o evidencijama u oblasti rada i zapošljavanja, a sve uz podršku ekspertskih znanja Svjetske banke, USAID-a i ostalih.

Medjutim, da bi reforme na tržištu rada dale odgovarajuće rezultate, i smanjile broj nezaposlenih lica, trebalo je preduzeti odgovarajuće mjere i u drugim oblastima, prije svega u ekonomiji Crne Gore, odnosno stvoriti makroekonomsku stabilnost. Ponavljam, sa time se i uspjelo u potpunosti.

Tako je u 2004. godini u odnosu na prethodnu, bruto domaći proizvod porastao 3,7%, inflacija je iznosila 4,3%, rast industrijske proizvodnje 13,8%, uz izvanredne rezultate u oblasti turističke privrede, kao jedne od razvojnih grana Crne Gore, gdje je porast turističkog prometa iznosio čak 18,1% uz povećanje broja stranih turista od 31%.

Ovakav trend rasta osnovnih parametara koji utiču na makroekonomsku stabilnost nastavljen je i u 2005. godini, u kojoj je planirano da bruto domaći proizvod raste po stopi od 4,1%, da inflacija ne prelazi 3% uz rast industrijske proizvodnje i posebno turističkog prometa od 10,3%, smanjenje budžetskog deficita sa tadašnjih 2,9% na 2,17% učešća u bruto domaćem proizvodu, smanjenje javne potrošnje, dalje smanjenje nezaposlenosti. Rezultati ekonomske politike Vlade Crne Gore u ovoj godini, za prvih devet mjeseci, garantuju ostvarivanje ovih ciljeva, odnosno oni će biti premašeni.

Donošenjem zakona iz oblasti zapošljavanja i rada, kao i niza drugih zakona, posebno u oblasti obrazovanja, uz ostvarenu makroekonomsku stabilnost, stekli su se uslovi za reformisanje tržišta rada.

To se i ostvarilo.

Ponavljam da je na početku 2003. godine, kada je bilo oko 76.000 nezaposlenih lica, stopa nezaposlenosti iznosila 29,1%, dok se u oktobru 2005. godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi oko 51.000 lica, uz stopu nezaposlenosti od 19,6%.

U istom periodu učešće nezaposlenih mladih lica je sa 30% nezaposlenih u 2003. godini, smanjeno na 22%, a broj nezaposlenih žena je sa 59% u 2003. godini, smanjen na 49,3%. Takodje, broj oglašenih slobodnih radnih mjesta, posredovanjem Zavoda za zapošljavanje je sa oko16.000 u 2002. godini porastao na preko 30.000 godišnje u 2003. godini i 2004. godini, a taj trend će biti nastavljen, odnosno premašen u tekućoj godini. U obuku za zapošljavanje (prekvalifikacije, dokvalifikacije, stručno osposobljavanje ) u tom periodu je bilo uključeno 8.500 lica.

U ovom periodu, shodno Programu permanentnog stimulisanja preduzetništva i zapošljavanja dodijeljeno je 2.601 kredit, zaposleno 4.960 lica i za te namjene utrošeno 20,6 miliona eura.

Posljednjih godina uspješno se pokreće zapošljavanje lica sa invaliditetom, Roma i ostalih vulnerabilnih grupa. Sezonski karakter strateških grana Crne Gore, turizma i poljoprivrede, nameće posebnu potrebu Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Zavodu za zapošljavanje za obezbjedjenjem kvalitetne radne snage za ove poslove. To se postiže aktivnom obukom nezaposlenih lica sa evidencije nezaposlenih i prijemom kvalifikovane radne snage iz zemalja u regionu, što je omogućeno kroz primjenu Uredbe o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica.

Osim toga, na početku 2003. godine Vlada je donijela više podzakonskih akata od kojih posebno ističem Uredbu o poreskim olakšicama za novozaposlena lica i Uredbu o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica, gdje je kombinacijom stimulativnih i kaznenih mjera pokušala i uspjela da eliminiše rad na crno u Crnoj Gori. Naime, ovim mjerama Vlada je drastično smanjila poreze i doprinose za novozaposlena lica (za 80%), čime je snažno stimulisala poslodavce na novo zapošljavanje. Rezultati su više nego zadovoljavajući, rad na crno je sveden na svega nekoliko procenata, što je i valorizovano kroz pozitivnu ocjenu u Studiji izvodljivosti Evropske Unije.
U primjeni kaznenih mjera posebnu ulogu je odigrala inspekcija rada koja je u kontinuitetu kontrolisala primjene zakona i uredbi, posebno kod onih poslodavaca koji su koristili beneficije predviđene ovim aktima.

Primjenom ovih mjera nezaposlenost u Crnoj Gori je, za manje od tri godine, smanjena 47,8%.

Crna Gora je spremna da zaposlenost kao globalni, a u našem slučaju veoma značajan regionalni problem, rješava zajedno i u partnerstvu sa relevantnim nacionalnim i medjunarodnim institucijama. Bićemo i ubuduće veoma predani u procesu regionalne saradnje u oblasti zapošljavanja, tržišta rada i obuke, i zbog pripreme naše buduće integracije u Evropsku Uniju, implementacije standarda u oblasti zapošljavanja i operacionalizacije globalne agende zapošljavanja MOR-a u našoj državi.

I ubuduće ćemo raditi na poboljšanju nacionalne politike zapošljavanja, promovišući prilagodljivost i zapošljivost na tržištu rada kroz kreiranje makroekonomske politike koja će, uz primjenu mjera i programa aktivne politike zapošljavanja, maksimizirati otvaranje novih radnih mjesta.

Poštovane kolege,

Na kraju, želim da vam potvrdim da će Vlada Crne Gore i dalje insistirati i podržavati socijalni dijalog sa partnerima u cilju kreiranja i implementacije efikasne politike zapošljavanja. Ispunjenje našeg srednjoročnog cilja i težnja kreiranja sistema oblikovanog procesom integracije sa Evropom, podrazumijeva i otvorenu bilateralnu saradnju sa zemljama u regionu, Savjetom Evrope, Paktom stabilnosti za Jugoistočnu Evropu i Medjunarodnom organizacijom rada.

Dozvolite mi da vam potvrdim da je Crna Gora svojom političkom i institucionalnom stabilnošću nedvosmisleno privržena saradnji sa regionom i razvijenim okruženjem i da na to neće uticati promjene državno-pravnog statusa koja nam predstoji naredne godine. Siguran sam da ćemo kao nezavisna i međunarodno priznata država, nakon demokratskog referenduma, sa više-vjekovnom, multi-etničkom tradicijom, biti faktor stabilnosti i povezivanja regiona, kao što smo i do sada bili.

Hvala".