Ženeva: Izlaganje ministra rada i socijalnog staranja Slavoljuba Stijepovića na 95. Međunarodnoj konferenciji rada

95. Međunarodna konferencija rada
Ženeva, 31. maj - 16.jun 2006. godine


Ministar rada i socijalnog staranja
Slavoljub Stijepović

Dame i gospodo, poštovane kolege


Dozvolite mi da vas na početku pozdravim u ime Republike Crne Gore koja je u subotu, 03.juna 2006.godine i zvanično proglasila svoju nezavisnost. Crna Gora će nastaviti da se izgrađuje kao otvorena i građanska država, zasnovana na poštovanju ljudskih prava i sloboda, principima demokratije, vladavine prava i tržišne ekonomije.

Kao nezavisna država, Crna Gora će dalje razvijati saradnju sa evropskim i međunarodnim institucijama, i nastaviti sa aktivnom politikom dobrosusjedstva i regionalne saradnje u svim oblastima. Republika Crna Gora je iskazala poseban interes i punu spremnost da sa Republikom Srbijom razvija dobre i prijateljske međudržavne odnose.

U kontekstu današnje konferencije, želim da naglasim da će Crna Gora posebno poštovati i dalje unapređivati standarde i dobru praksu u dijelu zapošljavanja i rada, kroz međunarodnu, regionalnu i bilateralnu saradnju.

U Crnoj Gori je u poslednje tri godine postignuta makroekonomska stabilnost i stvoren stabilan ambijent za poslovanje, nove investicije, i kreiranje novih radnih mjesta. To potvrđuje i poslednji izvještaj Standard and Poors u kojem je za samo godinu kreditni rejting poboljšan sa BB na BB+, uz procjenu daljeg pozitivnog trenda. Želim da saopštim da, nakon definisanja državnog statusa Crne Gore, Vlada nastavlja politiku posvećenu sistemskim reformama u svim oblastima, koje će dalje unaprijediti ekonomski ambijent za postizanje tri osnovna cilja i to:

1. Rast životnog standarda i kvaliteta života svih gradjana uz adekvatne sisteme socijalne i zdravstvene zaštite i obrazovanja;
2. Brz i održiv privredni razvoj kroz povećanje ekonomskih sloboda, jačanje uticaja privatnog sektora, postizanje većeg stepena makroekonomske stabilnosti;
3. Izgradnja institucionalnog i pravnog okvira kompatibilnog sa međunarodnim standardima i normama, zasnovanog na vladavini prava.

Vlada Crne Gore je 2003. godine usvojila Agendu ekonomskih reformi, koja se bazira na otvorenoj tržišnoj ekonomiji, dominaciji privatne svojine i zaštiti svojinskih prava i ugovora, a čiji je glavni i krajnji cilj bolji standard i kvalitet života svih gradjana.

U protekle tri godine Vlada se fokusirala na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz smanjenje budžetskog deficita, inflacije i kroz izgradnju institucionalnog okvira. Time su stvoreni preduslovi da se težište u narednom periodu pomjeri ka ekonomskom rastu i razvoju, i kreiranju radnih mjesta.

Agendom ekonomskih reformi navedeno je šest osnovnih oblasti u kojima treba sprovesti niz mjera, a koje treba da transformišu crnogorsku privredu i to: preduzetništvo, investiranje, redukcija sive ekonomije, povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije kroz adekvatan poreski sistem, i otvaranje novih radnih mjesta, uz održavanje postignute makroekonomske stabilnosti.

Pored rezultata stabilnog poslovnog okruženja otvorenog za domaće i strane investicije, završene privatizacije, fiskalne održivosti i dobro regulisanog finansijskog sektora, finansijski održivog penzijskog sistema, reformisane javne administracije i lokalne uprave, važni očekivani efekti Agende su smanjeno siromaštvo i povećanje zaposelnosti.

U tom smislu Vlada Crne Gore posebnu pažnju posvetila je i posvećuje reformi tržišta rada, većoj fleksibilnosti, prevođenje rada na crno u legalne tokove i otvaranju novih radnih mjesta.

Uz ekspertsku podršku Svejtske banke i USAID-a donijeta je nova regulativa -
donijeti su novi Zakon o zapošljavanju, Zakon o radu, Zakon o zapšljavanju stranaca, Zakon o zaštiti građana Crne Gore na radu u inostranstvu, Zakon o zaštiti na radu, Zakon o inspekciji rada i Zakon o evidencijama u oblasti rada i zapošljavanja.

Kao rezultat Vladinih politika i mjera, nezaposlenost u Crnoj Gori je smanjena sa 76.000 nezaposlenih lica na početku 2003. godine na 45.000 u maju 2006. godine, što je smanjenje od oko 31.000 odnosno 40,79%.

Reforma u oblasti rada i zapošljavanja je dio ukupnih ekonomskih reformi koje su doprinijele makroekonomskoj stabilnosti.

Tako je u 2004. godini u odnosu na prethodnu, bruto domaći proizvod porastao 3,7% inflacija je iznosila 4,3%, rast industrijske proizvodnje 13,8%, uz izvanredne rezultate u oblasti turističke privrede, kao jedne od razvojnih grana Crne Gore, gdje je porast turističkog prometa iznosio čak 18,1% uz povećanje broja stranih turista od 31%.

Trend rasta makroekonomskih indikatora nastavljen je i u 2005. godini, u kojoj je bruto domaći proizvod porastao 4,1%, inflacija je iznosila 1,8%, porast turističkog prometa bio je 14,3% i smanjenje budžetskog deficita sa 2,9% na 2,05%.

Za 2006. godinu planirano je da bruto društveni proizvod raste po stopi od 4,5%, da inflacija ne prelazi 3,0% uz porast industrijske proizvodnje i turističkog prometa po stopi od najmanje 10% i smanjenje budžetskog deficita na 1,7% učešća u bruto domaćem proizvodu, smanjenje javne potrošnje kao i povećanje zaposlenosti odnosno smanjenja stope nezaposlenosti. Rezultati ekonomske politike Vlade Crne Gore za prvih pet mjeseci tekuće godine garantuju ostvarivanje ovih ciljeva.

Ponavljam da se stopa nezaposlenosti sa 29,1% u 2003. godini smanjila na sadašnjih 17%.

U istom periodu učešće nezaposlenih mladih lica je smanjeno na 21%, a broj nezaposlenih žena je sa 59% u 2003. godini, smanjen na 49,3%. Takodje, broj oglašenih slobodnih radnih mjesta, posredovanjem Zavoda za zapošljavanje je sa oko 16.000 u 2002. godini porastao na preko 30.000 godišnje u 2003. godini i 2004. godini i preko 35.000 u 2005. godini, a taj trend će biti nastavljen, odnosno premašen u tekućoj godini.

U obuku za zapošljavanje (prekvalifikacije, dokvalifikacije, stručno osposobljavanje) u tom periodu je bilo uključeno 15.000 lica.

U ovom periodu, shodno Programu permanentnog stumulisanja preduzetništva i zapošljavanja dodijeljeno je 7.615 kredita, zaposleno 12.571 lice i za te namjene utrošeno 37,6 milion eura.

Posljednjih godina uspješno se pokreće zapošljavanje lica sa invaliditetom, Roma i ostalih vulnerabilnih grupa. Sezonski karakter strateških grana Crne Gore, turizma i poljoprivrede, nameće posebnu potrebu Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Zavodu za zapošljavanje, koje je u nadležnosti Ministarstva, za obezbjeđenjem kvalitetne radne snage za ove poslove. To se postiže aktivnom obukom nezaposlenih lica sa evidencije nezaposlenih i prijemom kvalifikovane radne snage iz zemalja u regionu, što je omogućeno kroz primjenu Uredbe o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica.

Svjetski savjet za turizam i putovanja (WCTT) je proglasio Crnu Goru, drugu godinu za redom, najbrže rastućom turističkom privredom svijeta sa godišnjom stopom rasta od preko 10%. Ovo je od značaja za zapošljavanje ne samo u Crnoj Gori već i u rgionu, jer je samo prošle godine broj nerezidenata angažovanih u Crnoj Gori bio oko 30000.

Na početku 2003. godine Vlada je donijela više podzakonskih akata od kojih posebno ističem Uredbu o poreskim olakšicama za novozaposlena lica i Uredbu o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica, gdje je kombinacijom stumulativnih i kaznenih mjera pokušala i uspjela da eliminiše rad na crno u Crnoj Gori. Naime, ovim mjerama Vlada je drastično smanjila poreze i doprinose za novozaposlena lica (za 80%), čime je snažno stimulisala poslodavce na novo zapošljavanje. Rezultati su više nego zadovoljavajući, rad na crno je sveden na svega nekoliko procenata, što je i valorizovano kroz pozitivnu ocjenu u Studiji izvodljivosti Evropske unije.

U primjeni kaznenih mjera posebnu ulogu je odigrala inspekcija rada koja je u kontinuitetu kontrolisala primjene zakona i uredbi, posebno kod onih poslodavaca koji su koristili beneficije predvidjene ovim aktima.

Primjenom ovih mjera nezaposlenost u Crnoj Gori je, za nešto više od tri godine, smanjena za 40,79%.

Crna Gora je spremna da zaposlenost kao globalni, a u našem slučaju veoma značajan regionalni problem, rješava zajedno i u partnerstvu sa relevantnim nacionalnim i međunarodnim institucijama. Bićemo i ubuduće veoma predani u procesu regionalne saradnje u oblasti zapošljavanja, tržišta rada i obuke, i zbog pripreme naše buduće integracije u Evropsku Uniju, implementacije standarda u oblasti zapošljavanja i operacionalizacije globalne agende zapošljavanja MOR-a u našoj državi.

Nastavićemo sa poboljšanjem nacionalne politike zapošljavanja, promovišući prilagodljivost i zapošljivost na tržištu rada kroz kreiranje makroekonomske politike, koja će, uz primjenu mjera i programa aktivne politike zapošljavanja, intenzivirati otvaranje novih radnih mjesta.

Poštovane kolege,

Na kraju želim još jednom da kažem: Crna Gora, sada nezavisna država, svojom državnom, političkom i institucionalnom stabilnošću, garantuje nastavak saradnje sa regionom i veći uticaj na procese demokratizacije i stabilizacije regiona.

Nadamo se da će Crna Gora vrlo brzo postati članica svih relevantnih evropskih i međunarodnih organizacija uključujući i Ujedinjene nacije. Time će se Crna Gora i formalno obavezati i garantovati sva prava i standarde za koje se zalaže i Međunarodna organizacija rada.

Organizovanje demokratskog referendumskog procesa, kako ga je ocijenila i Evropska unija, potvrda je da Crna Gora ima kapacitet da gradi demokratsko i prosperitetno društvo. Vjerujem da ćemo i u daljim reformama imati podršku zemalja članica ove organizacije, kao i evropskih i međunarodnih institucija.


Hvala na pažnji.