- Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija Završno izlaganje ministra rada i socijalnog stara...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Završno izlaganje ministra rada i socijalnog staranja Suada Numanovića na Regionaloj koferenciji Kriterijumi iz Kopenhagena i djeca
Objavljeno: 18.11.2009. • 00:51 Autor: Naslovna strana
Kopenhaški kriterijumi i djeca
Konsultacija Jugoistočne Evrope
Miločer 17. novembar 2009. godine
Završno izlaganje ministra rada i socijalnog staranja dr Suada Numanovića
Uvažene ekselencije, dame i gospodo,
Na početku bih želio da pročitam član 4 Konvencije o pravima djeteta koji kaže Države ugovornice će preduzeti sve potrebne zakonodavne, administrativne i ostale mjere za ostvarivanje prava priznatih u ovoj Konvenciji. U pogledu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava države ugovovornice će preduzeti takve mjere maksimalno koristeći sva raspoloživa sredstva, a gdje je to potrebno, u okviru međunarodne saradnje. Vjerujem da ćete se složiti sa mnom da su i današnje konsultacije uspješan doprinos takvoj saradnji. Naravno primjeri dobre prakse daju pozitivne efekte, ali smo takođe svjesni činjenice da se modeli ne mogu preslikavati, već prilagođavati konkretnim potrebama zemlje u skladu sa nacionalnom tradicijom.
Od velike pomoći zemljma u ovim procesima bi bila i harmonizacija djelovanja međunarodnih partnera, te u tom smislu ističemo dobar primjer prakse jedinstvenog djelovanja UN agencija u Crnoj Gori.
Na kraju smo ovog kratkog, ali veoma intenzivnog dana konsultacija koje su samo potvrdile važnost naše saradnje, razmjenu stavova i iskustava, uzajamnog učenja o tome kako da prava djece budu u samom središtu procesa pristupanja.
Regionalna saradnja je jedan od bitnih uslova pristupanja Evropskoj uniji. Iako smo u različitim fazama pristupanja EU, svi dijelimo iste vrijednosti i ciljeve koji će nas dovesti do toga da postanemo države članice EU. Procesu pristupanja Evroskoj uniji možemo dati i jedan novi koncept, koji će podrazumijevati da djeca budu na vrhu liste prioriteta, u postizanju standarda koje promoviše EU, i na taj način dati jedno novo svijetlo Kopenhaškim kriterijumima. I za to ne treba da budemo motivisani samo željom i ciljem da postanemo države članice EU, već zato što to želimo za našu djecu, i što imamo obavezu da štitimo njihova prava, posebno onih kojima je naša zaštita najviše potrebna.
U današnjim diskusijama imali smo priliku da prepoznamo neke od osnovnih prioriteta kojima u okviru svojih zemalja, treba da posvetimo posebnu pažnju.
Izdvojio bih sljedeće:
- Smanjenje siromaštva, što podrazumijeva ne samo obezbjeđenje dovoljnih sredstava za život, već i kvalitetan pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, socijalnoj zaštiti, kvalitetnoj životnoj sredini i dr.
- Harmonizacija svih politika koje će dati najbolje efekte za razvoj djeteta, te u tom smislu kreiranje jednistvenih planova na lokalnom nivou, a sve u cilju postizanja što većeg stepena socijalne inkluzije.
- Važnost prikupljanja relevantnih podataka i indikatora, koji će biti osnova kreiranja konkretnih aktivnosti, a omogućiće i praćenje realizacije konkretnih projekata, kao i uspostavljanje sistema monitoringa ostvarivanja dječjih prava.
- Razvoj mreže usluga podrške djeci na lokalnom nivou, te ostvarivanje principa decentralizacije, je takođe jedan od izazova.
- Međuresorska saradnja u realizaciji politika za djecu je takođe područje u okviru koga se i dalje moraju razvijati mehanizmi saradnje.
- Partnerstvo sa nevladinim sektorom je oblast koja može dati dobre efekte.
- Razvijanje standarda kvaliteta je veliki izazov na kojem trebamo zajednički da radimo, kao i permanentne edukacije svih profesionalaca, koji su uključeni u rad sa djecom.
U svemu pomenutom obezbjeđivanje učešća djece- glas djece je nezaobilazan činilac.
Danas smo, kao ravnopravni partneri usvojili Miločersku izjavu koja jasno definiše put koji je pred nama i oblasti kojima treba dati prioritet. Definisali smo kriterijume za koje smo se složili da ćemo ih se pridržavati, a koji promovišu sve ono što smo tokom diskusije apostrofirali.
Veoma je važno da i ovom prilikom istaknemo da u svim zemljama regiona postoji politička volja poštovanja prava djeteta i stvaranja uslova za njihov normalan rast i razvoj. Veza usvojenih politika sa budžetima naših zemalja je okvir koji diktira brzinu reformi. U tom smislu korišćenje fondova pretpristupnih pomoći na putu pristupanja Evropskoj uniji, su od velikog značaja.
Dozvolite da zaključim ovaj sastanak time što ću vam svima zahvaliti na učešću. Vaše prisustvo je bilo jako značajno, a vaše prezentacije, intervencije i diskusije su bile veoma korisne, i ukazale nam na određene izazove i na primjenu određenih rješenja u praksi.
Dozvolite i da posebno zahavalim našim partnerima, UNICEF-u i Evropskoj komisiji, što su prepoznali značaj održavanja ovakvog skupa i podržali njegovu organizaciju .
Na kraju želim da izrazim zadovoljstvo što je Crna Gora bila domaćin ovih prvih regionalnih konsultacija i nadam se da ste uživali u boravku u Crnoj Gori.
Uvjeren sam da će ovo postati dobra praksa u regionu, i da ćemo imati priliku da sljedeće godine prezentujemo postignute rezultate u svojim zemljama.
Konsultacija Jugoistočne Evrope
Miločer 17. novembar 2009. godine
Završno izlaganje ministra rada i socijalnog staranja dr Suada Numanovića
Uvažene ekselencije, dame i gospodo,
Na početku bih želio da pročitam član 4 Konvencije o pravima djeteta koji kaže Države ugovornice će preduzeti sve potrebne zakonodavne, administrativne i ostale mjere za ostvarivanje prava priznatih u ovoj Konvenciji. U pogledu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava države ugovovornice će preduzeti takve mjere maksimalno koristeći sva raspoloživa sredstva, a gdje je to potrebno, u okviru međunarodne saradnje. Vjerujem da ćete se složiti sa mnom da su i današnje konsultacije uspješan doprinos takvoj saradnji. Naravno primjeri dobre prakse daju pozitivne efekte, ali smo takođe svjesni činjenice da se modeli ne mogu preslikavati, već prilagođavati konkretnim potrebama zemlje u skladu sa nacionalnom tradicijom.
Od velike pomoći zemljma u ovim procesima bi bila i harmonizacija djelovanja međunarodnih partnera, te u tom smislu ističemo dobar primjer prakse jedinstvenog djelovanja UN agencija u Crnoj Gori.
Na kraju smo ovog kratkog, ali veoma intenzivnog dana konsultacija koje su samo potvrdile važnost naše saradnje, razmjenu stavova i iskustava, uzajamnog učenja o tome kako da prava djece budu u samom središtu procesa pristupanja.
Regionalna saradnja je jedan od bitnih uslova pristupanja Evropskoj uniji. Iako smo u različitim fazama pristupanja EU, svi dijelimo iste vrijednosti i ciljeve koji će nas dovesti do toga da postanemo države članice EU. Procesu pristupanja Evroskoj uniji možemo dati i jedan novi koncept, koji će podrazumijevati da djeca budu na vrhu liste prioriteta, u postizanju standarda koje promoviše EU, i na taj način dati jedno novo svijetlo Kopenhaškim kriterijumima. I za to ne treba da budemo motivisani samo željom i ciljem da postanemo države članice EU, već zato što to želimo za našu djecu, i što imamo obavezu da štitimo njihova prava, posebno onih kojima je naša zaštita najviše potrebna.
U današnjim diskusijama imali smo priliku da prepoznamo neke od osnovnih prioriteta kojima u okviru svojih zemalja, treba da posvetimo posebnu pažnju.
Izdvojio bih sljedeće:
- Smanjenje siromaštva, što podrazumijeva ne samo obezbjeđenje dovoljnih sredstava za život, već i kvalitetan pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, socijalnoj zaštiti, kvalitetnoj životnoj sredini i dr.
- Harmonizacija svih politika koje će dati najbolje efekte za razvoj djeteta, te u tom smislu kreiranje jednistvenih planova na lokalnom nivou, a sve u cilju postizanja što većeg stepena socijalne inkluzije.
- Važnost prikupljanja relevantnih podataka i indikatora, koji će biti osnova kreiranja konkretnih aktivnosti, a omogućiće i praćenje realizacije konkretnih projekata, kao i uspostavljanje sistema monitoringa ostvarivanja dječjih prava.
- Razvoj mreže usluga podrške djeci na lokalnom nivou, te ostvarivanje principa decentralizacije, je takođe jedan od izazova.
- Međuresorska saradnja u realizaciji politika za djecu je takođe područje u okviru koga se i dalje moraju razvijati mehanizmi saradnje.
- Partnerstvo sa nevladinim sektorom je oblast koja može dati dobre efekte.
- Razvijanje standarda kvaliteta je veliki izazov na kojem trebamo zajednički da radimo, kao i permanentne edukacije svih profesionalaca, koji su uključeni u rad sa djecom.
U svemu pomenutom obezbjeđivanje učešća djece- glas djece je nezaobilazan činilac.
Danas smo, kao ravnopravni partneri usvojili Miločersku izjavu koja jasno definiše put koji je pred nama i oblasti kojima treba dati prioritet. Definisali smo kriterijume za koje smo se složili da ćemo ih se pridržavati, a koji promovišu sve ono što smo tokom diskusije apostrofirali.
Veoma je važno da i ovom prilikom istaknemo da u svim zemljama regiona postoji politička volja poštovanja prava djeteta i stvaranja uslova za njihov normalan rast i razvoj. Veza usvojenih politika sa budžetima naših zemalja je okvir koji diktira brzinu reformi. U tom smislu korišćenje fondova pretpristupnih pomoći na putu pristupanja Evropskoj uniji, su od velikog značaja.
Dozvolite da zaključim ovaj sastanak time što ću vam svima zahvaliti na učešću. Vaše prisustvo je bilo jako značajno, a vaše prezentacije, intervencije i diskusije su bile veoma korisne, i ukazale nam na određene izazove i na primjenu određenih rješenja u praksi.
Dozvolite i da posebno zahavalim našim partnerima, UNICEF-u i Evropskoj komisiji, što su prepoznali značaj održavanja ovakvog skupa i podržali njegovu organizaciju .
Na kraju želim da izrazim zadovoljstvo što je Crna Gora bila domaćin ovih prvih regionalnih konsultacija i nadam se da ste uživali u boravku u Crnoj Gori.
Uvjeren sam da će ovo postati dobra praksa u regionu, i da ćemo imati priliku da sljedeće godine prezentujemo postignute rezultate u svojim zemljama.
Vezani članci:
Obavještenje 03.12.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?