Informator Veterinarske uprave o ptičjem gripu (avijarna influenca)

ŠTA JE TO PTIČJI GRIP?

Ptičji grip (avijarna influenca) je zarazna bolest ptica izazvana influenca virusom tip A koji se pod prirodnim uslovima može prenijeti i na čovjeka. Ova bolest nikada nije registrovana u našoj zemlji.

Širom svijeta postoji veliki broj podtipova virusa ptičjeg gripa koji mogu izazvati različite kliničke manifestacije bolesti kod ptica. Virus ptičijeg gripa može inficirati kokoške, ćurke, patke, fazane, guske kao i različite vrste divljih ptica. Dokazano je da su migratorne ptice prirodni rezervoar ove bolesti.

Podtipovi virusa ptičijeg gripa klasifikovani su u dvije grupe: niskopatogeni i visokopatogeni u zavisnosti od intenziteta bolesti koju izazivaju. Većina podtipova virusa klasifikuje se kao niskopatogeni i izazivaju slabe ili čak nikakve kliničke znake bolesti. Međutim, neki niskopatogeni podtipovi virusa imaju sposobnost da u prirodnim uslovima mutiraju u visokopatogene podtipove. Visokopatogeni ptičji grip je ekstremno infektivna i fatalna forma bolesti koja može uzrokovati veoma brzo uginjavanje ptica bez bilo kakvih prethodnih upozoravajućih znakova.

KLINIČKI ZNACI

Oboljele ptice mogu pokazivati jedan ili više sljedećih znakova:
- apatija i gubitak apetita
- pad nosivosti
- jaja sa jako tankom ili mekanom korom
- otok glave, očnih kapaka, kreste, podbradnjaka
- izraženo modrilo podbradnjaka, kreste i nogu
- iscjedak iz očiju i nosnih otvora
- nekoordinisano kretanje
- proliv
- iznenadna smrt bez vidljivih kliničkih simptoma


PRENOŠENJE BOLESTI

Kontakt živine sa migratornim vodenim pticama i međunarodna trgovina živinom i živinarskom opremom, kao i međunarodna putovanja ljudi predstavljaju rizik od unošenja bolesti u zemlju. Jednom unesena, bolest se prenosi sa ptice na pticu direktnim kontaktom sa sekretima i ekskretima, a posebno sa fecesom inficiranih ptica. Virus može biti prenesen i vodom, hranom, opremom, vozilima, ambalažom za jaja i ljudima čija su odjeća i obuća bili u kontaktu sa virusom. Virus je otporan na variranje temperature u spoljnoj sredini i veoma dugo se može održati u zamrznutom stanju.

PRENOŠENJE BOLESTI NA ČOVJEKA

Od preko 140 podtipova ovog virusa koji su do sada poznati, samo jedan (H5N1) je u stanju da pod prirodnim uslovima inficira čovjeka. Prva takva epidemija desila se u Hong Kongu 1997. godine kada je oboljelo 18 ljudi od kojih je 6 umrlo. Iako se infekcija kod ljudi još uvijek rijetko dešava, farmeri, veterinari i zdravstveni radnici predstavljaju najugroženije kategorije ljudi i oni moraju u svom radu koristiti adekvatna sredstva zaštite (čizme, zaštitnu odjeću, rukavice, maske, kape...), kao i sprovoditi adekvatne veterinarske i sanitarne procedure dezinfekcije.

Za sada bolest se prenosi na čovjeka jedino kontaktom sa inficiranim pticama,a nije dokazano da se prenosi sa čovjeka na čovjeka.

SUZBIJANJE BOLESTI

Za sada ne postoji vakcina protiv ptičjeg gripa.
U slučaju pojave bolesti preduzimaju se sljedeće veterinarsko-sanitarne mjere na farmi:
- potpuna izolacija farme
- zabrana transporta u i sa farme
- neškodljivo uništavanje inficiranih i potencijalno inficiranih jata živine
- neškodljivo uništavanje prostirke, đubreta i hrane iz zaraženog objekta
- rigorozna dezinfekcija svih prostorija, opreme i vozila na farmi
- odmor objekta od najmanje 21 dan nakon sprovedenih svih mjera



MJERE PREDOSTROŽNOSTI

Vlasnici živine moraju preduzimati slijedeće mjere predostrožnosti:
- aktivno sarađivati sa veterinarskom službom radi preduzimanja biosigurnosnih mjera u cilju minimiziranja rizika pojave bolesti
- primjenjivati sistem držanja živine sve unutra sve van
- onemogućiti kontakt živine sa divljim ili migratornim pticama
- držati živinu daleko od vode koja je na bilo koji način mogla biti u kontaktu sa divljim pticama i takvu vodu ne koristit za bilo koju svrhu
- dozvoliti samo neophodnim radnicima i vozilima da ulaze na farmu
- obezbijediti čistu odjeću i sredstva za dezinfekciju za potrebe zaposlenih (ljudi koji dolaze u kontakt sa živinom)
- redovno sprovoditi detaljno pranje i dezinfekciju opreme i vozila (uljučujući točkove i stajni trap) pri ulasku i izlasku sa farme
- ne koristiti opremu ili vozila sa neke druge farme
- izbjegavati posjetu drugim farmama. Ako je posjeta neizbježna onda promijeniti odjeću i obuću prije povratka na sopstvenu farmu
- postaviti dezinfekcione barijere na ulazu u farmu i objekte
- zaposleni i posjetioci moraju nositi čista zaštitna odijela i gumene čizme i obavezno proći kroz dezinfekcionu barijeru i oprati ruke efikasnim dezificijensom
- ne kupovati nove životinje od neprovjerenih i nepoznatih kupaca i bez urednog Uvjerenja o zdravstvenom stanju
- spriječiti ulazak pasa, mačaka, glodara i drugih životinja na farmu i skladišta hrane za životinje
- o svim promjena zdravstvenog stanja živine odmah obavijestiti nadležnog veterinara


Ovdje možete preuzeti fotografije oboljele živine.