Program za prevenciju, suzbijanje i eradikaciju visokopatogene influence ptica

Program za prevenciju,suzbijanje i eradikaciju visokopatogene influence ptica (u daljem tekstu VPIP) je okvir za djelovanje u slučaju opasnosti od pojave ili same pojave visokopatogene influence ptica-VPIP u Crnoj Gori.
Zavisno od razvoja situacije, moguće je da se ukaže potreba za modifikacijom Programa, što se pokazalo u mnogim zemljama u kojima se VPIP pojavila.
Program aktivnosti je, s obzirom na stepen ugroženosti, odnosno pojavljivanja zaraze, podijeljen u pet faza:

I Faza
Opasnost od pojave u Crnoj Gori s obzirom na širenje VPIP u brojnim zemljama Azije te pojave visokopatogenog virusa kod migratornih ptica.

II Faza
Neposredna ugroženost od pojave VPIP

III Faza
Postojanje sumnje VPIP-a u Crnoj Gori

IV Faza
Potvrda VPIP na teritoriji RCG

V Faza
Suzbijanje i eradikacija VPIP u Crnoj Gori




I Faza

Opasnost od pojave u Crnoj Gori s obzirom na širenje VPIP u brojnim zemljama Azije te pojave visokopatogenog virusa kod migratornih ptica.


S obzirom da epizootija VPIP (tip virusa H5N1) na Dalekom Istoku ne jenjava već gotovo dvije godine, već se i dalje širi, zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka, te zemlje sjeverne Afrike i Evrope su pozvane da pojačaju monitoring influence ptica, kako kod domaće živine tako i kod divljih ptica.

U skladu sa Zakonom o veterinarstvu ( Sl.list RCG br.11/2004 ) bolest VPIP nalazi se na spisku zaraznih bolesti čije je spriječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Crnu Goru. Istim zakonom propisane su mjere za otkrivanje i spriječavanje zarazne bolesti kao i obaveza Veterinarske uprave da prati pojave kretanja zaraznih bolesti na području RCG i u drugim državama o čemu daje redovne izvještaje. Shodno navedenom, Veterinarska uprava preduzima slijedeće mjere:

1) Formiranje stručne radne grupe za praćenje, prevenciju, suzbijanje i eradikaciju influence ptica
2) Uvođenje mjera za smanjenje rizika od pojave VPIP (zabrana uvoza, higijenske i druge mjere na farmama i sl)
3) Izrada registra svih držalaca živine na teritoriji Crne Gore
4) Uvođenje monitoringa influence ptica (divljih ptica i domaće živine) na cijeloj teritoriji Republike Crne Gore, serološka dijagnostika VPIP kod domaće živine metodom ELISA u Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji-Podgorica
5) Edukacija veterinarskog osoblja o influenci ptica i informisanje istih o Programu.
6) Davanje instrukcija držaocima živine radi povećanja nivoa biosigurnosti u živinarstvu
7) Informisanje javnosti o aktivnostima u vezi kontrole VPIP, primarno u cilju spriječavanja širenja panike među građanstvom.
-odrediti osobu za odnose sa javnošću po pitanju VPIP
-reagovati na netačne natpise o VPIP
8) Nabavka zaštitne opreme, dijagnostičkih i dezinfekcionih sredstava.


II Faza

Neposredna ugroženost od pojave VPIP


U slučaju pojave VPIP u regiji (susjedne zemlje, zemlje Balkana, mediteranske zemlje, zemlje srednje Evrope) ili otkrivanja VPIP kod divljih ptica u našoj zemlji, proglašava se stanje neposredne ugroženostii od pojave VPIP.
Veterinarska uprava preduzima slijedeće mjere:
1) zabrana slobodnog držanja živine u komercijalnim uzgojima tokom sezone migracije ptica (proljeće i jesen)
2) pojačavanje monitoringa influence ptica
3) onemogućavanje kontakta domaće živine sa divljim pticama;
4) obnavljanje jata iz strogo kontrolisanih uzgoja;
5) stroga primjena bio-sigurnosnih mjera na farmi (ograde oko farmi, dez-barijere, zaštitni ogrtači I čizme, tuširanje prije ulaska na farmu, dezinfekcija vozila, zabrana ulaska na farmu neovlaštenim licima i dr).



III Faza

Postojanje sumnje VPIP-a u Crnoj Gori

Ukoliko se pojave znaci na osnovu kojih se može posumnjati da je životinja oboljela od VPIP, vlasnik, odnosno držalac životinja je dužan da o tome odmah obavjesti nadležno pravno lice ili veterinarskog inspektora i preduzme ostale mjere u skladu sa članom 14 Zakona o veterinarstvu.

Kada ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor opravdano posumnja na infekciju ili kontaminaciju živine sa VPIP na nekom gazdinstvu uvidom na licu mjesta, dužan je da o tome odmah usmeno telefonom ili na drugi način obavijesti Veterinarsku upravu, uz naknadno pisanu prijavu.
Veterinarska uprava preduzima slijedeće mjere:
ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor odmah započinje mjere zvaničnog ispitivanja radi potvrde ili isključivanja prisustva bolesti:
- vrši klinički pregled,
- vrši uzorkovanje materijala za laboratorijsku pretragu u skladu sa Uputstvom za uzorkovanje, pakovanje i dostavljanje materijala, izdatog od strane Specijalističke veterinarske laboratorije-Podgorica;
- mogu se uzeti slijedeći uzorci: krv, kloakalni brisevi (ili feces), trahealni brisevi, feces ili sadržaj crijeva, moždano tkivo, traheje, pluća, jetra, slezina i drugi vidno zahvaćeni organi, cijeli leševi.
domaćinstvo se stavlja pod službeni nadzor;
vrši se popis svih kategorija živine na tom gazdinstvu kojim će se za svaku kategoriju
prikazati broj uginule živine, broj živine koja pokazuje kliničke znake i broj živine koja ne
pokazuje nikakve znake. Popis će se ažurirati tako da se obuhvate ptice koje su se izlegle
ili uginule tokom perioda u kojem postoji izražena sumnja.
Podaci iz popisa će se redovno ažurirati i na zahtjev pokazati, a mogu biti provjeravani tokom svake posjete veterinarskog inspektora;
sva živina se u domaćinstvima drži u objektima ili zatvorena na nekom drugom mjestu
gdje se može izolovati i gdje neće imati kontakta sa ostalom živinom;
da živina ne ulazi i ne napušta domaćinstvo;
sva kretanja:
- osoba, ostalih životinja i vozila prema gazdinstvu i sa njega,
-živinskog mesa ili leševa, hrane za životinje, alati, otpad, stajsko đubrivo, prostirka i sve drugo čime se može prenijeti VPIP podliježu odobravanju nadležnih vlasti ovlašćenog veterinara i/ili veterinarskog inspektora;
da se jaja transportuju sa gazdinstva, izuzev jaja koja se direktno šalju objektu odobrenom za proizvodnju i/ili preradu proizvoda od jaja, uz dozvolu koju izdaje nadležna vlast;
da se adekvatna sredstva za dezinfekciju koriste na ulazu i izlazu objekata u kojima je živina smještena i na ulazu i izlazu samog gazdinstva;
da se izvrši epizootiološko ispitivanje.
Epizotiološko ispitivanje će se baviti:
- trajanjem vremenskog perioda tokom kojeg je VPIP mogla postojati na gazdinstvu,
- mogućim porijeklom VPIP na tom gazdinstvu i identifikovanjem drugih gazdinstava u kojima se nalazi živina koja je mogla biti inficirana ili kontaminirana iz istog izvora;
- kretanjem osoba, živine ili drugih životinja, vozila, jaja, mesa i leševa i svih alata ili materija koje su mogle prenijeti virus avijarne influence na ili sa dotičnog gazdinstva.
Ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor uzima detaljnu epizootiološku anamnezu i sve podatke unosi u epizootiološki upitnik koji će preuzeti od Veterinarske uprave-RCG .
Veterinarski inspektor obavještava o sumnji nadležnu zdravstvenu ustanovu (član 16 Zakona o veterinarstvu).

Ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor mora biti opremljen za pristup sumnjivom jatu (zaštitna odjeća, oprema za uzimanje uzoraka, epizootiološki upitnik, vreće i kutije za zarazni otpad itd).
Osobe (ovlašćeni veterinari i/ili veterinarski inspektori) koje sprovode aktivnosti u ovoj fazi moraju biti zdrave, bez hroničnih bolesti srca i pluća, ne stariji od 55 godina.
Gore navedene mjere se neće opozvati sve dok ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor ne odbaci sumnju na VPIP.


IV Faza

Potvrda VPIP na teritoriji RCG

Kada se zvanično potvrdi dijagnoza VPIP, Veterinarska uprava proglašava gazdinstvo (objekat, farmu ili lokaciju) zaraženim, zaraženo područje koja se zasniva na prečniku od najmanje tri kilometra i ugroženo područje koja se zasniva na prečniku od najmanje deset kilometara utvrđuje MPŠV na prijedlog Veterinarske uprave.Formiranje područja mora uzeti u obzir geografske, administrativne, ekološke i epizootiološke faktore koji se odnose na VPIP, kao i sredstva za monitoring.
Mjere koje se primjenjuju u zaraženom gazdinstvu obuhvataju:

-označavanje zaražene farme / gazdinstva stubovima i trakom i označavanje i nadgledanje mjesta kontrolisanog ulaza i izlaza
-sva živina na gazdinstvu će odmah biti ubijena na licu mjesta. Živina koja je uginula ili ubijena, kao i sva jaja, će biti uništena.
Uništavanje leševa spaljivanjem na licu mjesta:
- spaljivanje izvesti u jamama/ grobnicama širokim i dubokim najmanje 2m (zavisno od broja leševa-4 do 5 dužinskih metara za 1000 ptica prosječne težine 1,5-2 kg). Spaljene leševe prekriti slojem negašenog kreča a zatim slojem zemlje približno 0,4-0,5 metara.Svi predmeti, stočna hrana, prostirka ili đubrivo će se uništiti ili adekvatno tretirati.
-sprovesti dezinfekciju objekata dezinfekcionim sredstvima u koncetracijama koje je odobrila Veterinarska uprava, uključujući i opremu i silose za hranu. Nakon dezinfekcije objekat treba isprskati barem dva puta sa razmakom od najmanje dvije nedjelje.
-pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom mesa živine od životinja koje su zaklane u razdoblju između vjerovatnog unosa uzročnika VPIP u dvorištima / farmama

Mjere koje se primjenjuju u zaraženom području obuhvataju:

(a) identifikovanje svih gazdinstava u okviru područja koja drže živinu,
(b) periodične obilaske gazdinstava koja drže živinu, kliničko ispitivanje te živine, uključujući, ako je to potrebno, sakupljanje uzoraka za laboratorijsko ispitivanje; mora se voditi evidencija obilazaka i zapažanja;
(c) držanje sve živine u objektima za njihov smještaj ili na nekom drugom mjestu gdje može biti izolovana;
(d) upotrebu odgovarajućih dezinfekcionih sredstava na ulazima i izlazima sa gazdinstva;
(e) kontrolu kretanja osoba koje rade sa živinom, leševa živine, jaja i vozila koja prevoze živinu, leševe i jaja u okviru zone; generalno,
(f) transport živine se zabranjuje;
(g) zabrana premještanja živine i jaja za nasad sa gazdinstva na kojem se drže, osim u slučaju da je nadležna vlast odobrila transport:
(i) živine za direktno klanje do klanice koja je, po mogućnosti, smještena u zaraženom području, ili, ako to nije moguće, do klanice koju je Veterinarska uprava izabrala van zaraženog područja
(ii) jednodnevnih pilića ili kokica do gazdinstva u okviru ugroženog područja gdje nema druge živine. Ovo gazdinstvo se mora staviti pod zvaničnu kontrolu.
(iii) jaja za nasad do inkubatorske stanice koju odredi Veterinarska uprava; prije otpremanja, jaja i njihova ambalaža moraju biti dezinfikovani. Kretanja dozvoljena pod (i), (ii) i (iii) će se izvršiti odmah, pod nadzorom veterinarskog inspektora. Ta kretanja će se odobriti samo nakon zdravstvenog pregleda gazdinstva koje vrši ovlašteni veterinar. Prevozna sredstva koja su korišćena se moraju očistiti i dezinfikovati prije i poslije upotrebe;
(h) zabranu premještanja ili širenja korišćene prostirke ili đubreta živine bez odobrenja;
(i) zabranu održavanja sajmova, izložbe ili drugih okupljanja živine ili drugih ptica.
Mjere primijenjene u zaraženom području će se sprovoditi tokom najmanje 21 dan nakon vršenja preliminarnih aktivnosti čišćenja i dezinfekcije na zaraženom gazdinstvu.
Zaraženo područje će potom postati dio ugroženog područja.




Mjere koje se primijenjuju u ugroženom području obuhvataju:

(j) identifikaciju svih gazdinstava u okviru ugroženog područja koja drže živinu;
(k) kontrolu kretanja živine i jaja za nasad u okviru ugroženog područja ;
(l) zabranu kretanja živine van područja tokom prvih 15 dana, izuzev kretanja direktno do klanice koju je Vetrinarska uprava odabrala van zaraženog područja.
(m) Posebna zdravstvena oznaka se mora staviti na živinsko meso;
(n) zabranu kretanja jaja za nasad van ugroženog područja izuzev do inkubatorske stanice koju odredi Veterinarska uprava. Prije otpremanja, jaja i njihova ambalaža moraju biti dezinfikovana;
(o) zabranu premještanja ili širenja korišćene prostirke ili đubreta živine van ugroženog područja;
(p) zabranu organizovanja sajmova, izložbe ili drugih okupljanja živine ili drugih ptica;
(q) bez uticaja na odredbe pod (a) i (b), zabranu transporta živine, izuzev tranzita glavnim autoputevima ili željeznicom.
Mjere primijenjene u ugroženom području će se sprovoditi tokom najmanje 30 dana nakon vršenja preliminarnih aktivnosti čišćenja i dezinfekcije na zaraženom gazdinstvu.
Sve osobe koje su sprovodile akcije, moraju preventivno uzeti lijekove protiv gripe (Tamiflu) i moraju prethodno biti vakcinisani protiv gripe-definisati u saradnji sa Ministarstvom zdravlja.Sve osobe koje su sprovodile akcije ne smiju narednih 72 sata dolaziti u dodir sa drugom živinom ,pticama i svinjama.

U slučaju pojave VPIP, pri sprovođenju navedenih mjera, Veterinarska uprava može da zatraži pomoć od organa državne uprave nadležnog za poslove policije i organa nadležnog za poslove odbrane u skladu sa članom 17 Zakona o veterinarstvu.
V.Faza

Suzbijanje i eradikacija VPIP u Crnoj Gori

Vakcinacija protiv VPIP koju je odobrila Veterinarska uprava, može se vršiti samo kao dopuna mjerama suzbijanja koje se vrše kada se bolest pojavi.
U cilju smanjenja šteta koje nastaju kod vlasnika/držalaca životinja, treba započeti vakcinaciju živine.Opseg vakcinacije tj.regije i kategorije živine koje će se vakcinisati, zavisiće od trenutne situacije i uslova na terenu.Budući da vakcinacija ne sprječava zaražavanje i ekskreciju virusa (vakcinisana živina treba veću infekcijsku dozu za zaražavanje i izlučuje virus u manjim količinama). Sva vakcinisana živina mora biti podvrgnuta monitoringu, a pozitivna jata se moraju uništavati.U slučaju najgoreg scenarija, da se u susjednim zemljama i u zemljama regije, VPIP ne iskorijeni i da se u tim zemljama kontroliše isključivo vakcinacijom, zavisno od situacije i uslova na terenu procjenjivat će se nužnost uništavanja jata koja su vakcinisana (ne pokazuju simptome ali su ipak inficirana virusom VPIP).

D I R E K T O R
Ivan Popović