Reagovanje Veterinarske uprave

Uobičajeno, kao i više godina unazad i ove godine opet se desi julska fatamorgana. Posle side krava, tigrastih komaraca, opasnih zmija i koječega još izmišljenog da bi ugrozilo veoma uspješnu turističku sezonu, pojavi se i priča oko sistema bezbjednosti hrane. Ovaj put, od naše inspektorke, koja valjda nesvjesno, ne znajući da je vjerovatno instrument u nečijim rukama, iznese toliko netačnih i iskonstruisanih ۥۥpodatakaۥۥ protiv svojih kolega i svoje države, da , prosto smo sigurni, ni ona sama u njih apsolutno ne vjeruje, pa smo zbog istinitog informisanja javnosti u obavezi da saopštimo sledeće :

Kada je bilo jasno da od formiranja Agencije za bezbjednost hrane nema ništa, propadoše nečiji snovi o mjestu direktora agencije, pa odjednom više ne valja ništa, a pogotovo Ministarstvo poljoprivrede, Veterinarska uprava, inspekcija, laboratorije, radna grupa za izradu zakona, maltene sve. Neće biti. Ipak, u nečemu se slažemo, tekst Zakona o bezbjednosti hrane je dobar, kako reče Draškovićeva. Sve ostalo što je rekla je njena čista iluzija ili smišljena avantura, da sebi da malo značaja. O tome kakav je Zakon o bezbjednosti hrane, govore mnoge pohvale sa relevantnih adresa, između ostalog i USAID-a, citiramo: ''Naročito nas raduje što vidimo da su prilikom izrade nacrta korišćena najnovija međunarodna saznanja i smjernice u oblasti bezbjednosti hrane, što ovaj Zakon čini jednim od najmodernijih u regionu pa i šire''. Ovome ne treba komentar.

Najviše govori o padu sistema kontrole hrane, iako se radi samo o nadograđenom, sistemu kontrole, u skladu sa zahtjevima EU.

Ocjenjivačka misija generalnog direktorata za hranu i potrošače EU (DG Sanco) je tokom kontrole 2006.g. iz oblasti bezbjednosti hrane životinjskog porijekla, ocijenila da je veterinarska uprava stručno i kadrovski osposobljena za ispunjenje svih zahtjeva iz svoje nadleznosti na putu integracija u EU. Takođe su ocijenili da postojeći sistem rada veterinarske inspekcije treba unaprijediti kroz donošenje planova inspekcijskih kontrola, planova uzorkovanja hrane i pisanih instrukcija, jer je neprihvatljiv bio dotadašnji sistem kontrole, po potrebi, stihijski, ad hok. Ovaj preporučeni sistem kontrole je i primijenjen početkom ove godine i već daje mnogo bolje rezultate od predhodnog. Sistem sadašnjeg uzimanja uzoraka za laboratorijsku kontrolu prilikom uvoza, ne poznaje uvoznike ni njihove objekte, već redosled pošiljke po vrsti robe i riziku, diktira količinu uzetih uzoraka. Uvoznik, a ni inspektor ne znaju kome će biti uzorkovana roba, što apsolutno isključuje mogućnost subjektivne procjene i eventualno gledanja kroz prste. Naravno, inspektori mogu ukoliko posumnjaju u bilo kakvu neispravnost pošiljke, uvijek i mimo plana uzeti neograničen broj uzoraka.

U proteklom periodu od 2004.godine do danas u Crnu Goru je uvezeno 8690 pošiljki životinja i proizvoda životinjskog porijekla od kojih je upućeno na laboratorijsku provjeru 2815 (33 %) uzoraka, a preporučeni procenat, od strane EU je samo za sumnjive pošiljke, maksimalno 10%. Ukupan broj neispravnih pošiljki je 13 (0,15%) što ukazuje na činjenicu da se u Crnu Goru uvoze predhodno provjerena i visokokvalitetna hrana, isključivo iz objekata registrovanih za EU. Ako se uzme u obzir i striktno izvršavanje plana rada svakog inspektora ponaosob, sa sigurnošću možemo tvrditi da je sadašnji sistem kontrole poboljšao efikasnost rada veterinarske inspekcije, o čemu će javnost biti blagovremeno obavještavana kao i do sada.

Spočitava se o dozvolama za uvoz hrane, koje niko ne izdaje u Crnoj Gori. Veterinarska uprava Crne Gore je jedini nadležni organ uprave koji izdaje rješenja o nepostojanju veterinarsko-sanitarnih smetnji za uvoz pošiljki životinjskog porijekla. Od formiranja ove uprave, u decembru 2004.godine, nikakvi ministri ne izdaju ovakva rješenja o uvozu pa samim tim nije ni moglo biti, apsolutno nikakvih političkih ni nekih drugih dilova sa uvoznicima.

Veterinarska uprava ovakva rješenja izdaje na zahtjev uvoznika kada komisijski utvrdi da ne postoje smetnje za uvoz, isključivo iz objekata registrovanih od strane komisije EU, i iz zemalja neposrednog okruženja (Srbija , Bosna i Hrvatska) iz objekata registrovanih za izvoz. Kriterijumi kojima se rukovodi Veterinarska uprava su isključivo stručna saznanja o epizootiološkoj situaciji u zemlji porijekla robe, izvozničkom broju objekta izdatom od komisije EU, kao i podaci o uvozniku i njegovom ispunjavanju uslova da uvezenu robu uskladišti i s njom postupa po zakonu. Smatramo, da su naši kriterijumi najstrožiji u regionu, što govori i podatak da smo za protekle dvije godine odbili više zahtjeva za uvoz nego u predhodnom periodu. Istovremeno je komisija Veterinarske uprave čiji je i Draškovićeva stalni član, registrovala u Crnoj Gori 36 objekata za izvoz u trece zemlje sa oznakom MNE, koji svoje proizvode nesmetano izvoze sa sertifikatom Veterinarske uprave Crne Gore.

Konstatacija da je došlo do pada kadrovskog potencijala prosto je zlonamjerna. Ako se ima u vidu da je Veterinarska uprava u momentu formiranja imala zaposlena tri savjetnika, a danas ih ima šest, da je formirana jedinica za identifikaciju i registraciju životinja sa četiri zaposlena, da su dva veterinarska inspektora otišli da se bave privatnom veterinom, a da je jedan inspektor došao u upravu iz Ministarstva zdravlja. U međuvremenu, od formiranja Veterinarske uprave, specijalizaciju je završilo ili čeka odbranu rada 7 veterinara iz oblasti koje do sada nijesmo imali: zarazne bolesti, tehnologija namirnica, farmakologija, evropske integracije, veterinarski propisi. Ove činjenice govore da se edukacija kadrova odvija intezivno, ali očito to nekome smeta. Činjenica da sada svi inspektori imaju svoje kancelarije, svoje računare i kompletnu biro-opremu, mobilne telefone sa međusobno besplatnim razgovorima i plaćenim računima, potpuno su renovirane sve kancelarije veterinarskih inspektora, nabavljeno 14 vozila za inspektore, tako da sada svaki inspektor ima svoje službeno vozilo sa količinom goriva sa kojom mogu da nesmetano obavljaju posao, dovoljno govori o tome koliko je ova inspekcija napredovala.

Što se tiče laboratorijskih kapaciteta, ističemo da je u Specijalističku veterinarsku laboratoriju uloženo u ovom periodu preko milion eura, da je ona kadrovski ojačala i da je od šest nivoa akreditacije dostigla četiri, a veoma brzo se očekuje i potpuna akreditacija. U Institut za javno zdravlje se ulažu velika finansijska sredstva za kupovinu najsavremenije opreme, dok CETI posjeduje ISSO standard 170025. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je donijelo Pravilnik o monitoringu rezidua u zivotinjama, namirnicama životinjskog porijekla i hrani za životinje, te monitoring rezidua za 2007. godinu, koji je dostavljen i EU komisiji DG Sanco na osnovu čega se Crna Gora prvi put našla na pozitivnoj listi zemalja koji kontrolišu ove štetne materije u skladu sa EU propisima COMMISSION DECISION 16.05. 2007.g. i na osnovu čega očekujemo i da nam registruju pet objekata za izvoz u EU, što će biti veliki korak naprijed na daljem putu Crne Gore u EU.
Na pitanje naše inspektorke : Gdje je brazilska svinjetina? odgovaramo direktno, u Makedoniji, Albaniji, Bosni, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i drugim članicama EU gdje se uvozi bez ikakvih dozvola. Nema je dakle samo u Crnoj Gori. Zar to ne govori dovoljno o našem možda i pretjeranom oprezu kada je uvoz namirnica životinjskog porijekla u pitanju? Odgovorno tvrdimo da Veterinarska uprava nije dala saglasnost za uvoz svinjskog mesa iz Brazila koje pominje naša inspektorka, već je Rješenjem br. 060-323/05-205-186/2 odbila zahtjev za uvoz ovog mesa, zbog trenutne tadašnje nepovoljne epizootiološke situacije u Brazilu- pojave svinjske kuge(OIE rapport Vol.19-No 12). Što se tiče sumnji da je u bescarinskoj zoni Luke Bar dolazilo do šverca ovog mesa i snadbijevanja naše mesne industrije, po nalogu Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutina Simovića lično je direktor uprave svoj prvi radni dan u novoformiranom organu uprave, dakle 01.12.2004.g. sa dvojicom iskusnih inspektora Branislavom Jovovićem i Milanom Kraguljem posjetio Luku Bar i ustanovio da je na kontejnerskom terminalu u bescarinskoj zoni, uz prisustvo radnika obezbjeđenja Luke, policije i carinske službe, i dvadesetčetvorosatnog videonadzora, apsolutno nemoguća bilo kakva manipulacija sa robom iz kontejnera. Isto tako je utvrđeno da je po naređenju inspektorke Drašković svaki kontejner u tranzitu otvaran, što nikada nije rađeno ni u jednoj zemlji na svijetu, a imalo je i negativne efekte za Crnu Goru kao tranzitnu destinaciju. Sa kontejnera je skidana originalna plomba. Od formiranja Veterinarske uprave kontejneri se ne otvaraju, već kao i u cijelom svijetu, sa originalnom plombom prolaze kroz Crnu Goru uz kontrolu dokumentacije na ulasku i izlasku iz Crne Gore. Od tada nema više problema. Što se tiče količine robe u kontejneru oni nisu mjereni prilikom dolaska u Luku Bar, pa s obzirom da su u međuvremenu prošli nekoliko zemalja ne može se tvrditi da je neko u Crnoj Gori švercovao ovo meso, a plombe su bile neoštećene. Ukoliko naša koleginica zna da je neko to radio i za koga, zašto to nije tada prijavila policiji, jer je inspektor samostalan u radu, već je čekala da prođe ovoliko vremena. Zašto barem sada ne saopšti precizna imena tih lica? Mi takva saznanja nemamo.

Građani Crne Gore treba da znaju da je hrana životinjskog porijekla koju kupuju u registrovanim objektima apsolutno pregledana po svim propisima i standardima, da je odličnog kvaliteta, i da mogu spokojno da je koriste u ishrani.

Odgovorno tvrdimo da je sva sirovina koja se nalazi u procesu proizvodnje u našim mesnim industrijama pregledana na maksimalnom nivou i da su naši proizvodi takvi, da će uskoro moći da idu i na tržište EU, na žalost mnogih zlobnika kojima je jedini cilj da uspore Crnu Goru na putu u razvijeni svijet.

Veterinarska uprava očekuje da se hitno pronađe sistemski odgovor na ovakvo neprimjereno ponašanje radnika u državnoj upravi.