Obavještenje za javnost

Bjesnilo je neizlečiva bolest ljudi, domačih i divljih životinja, koje se prvenstveno suzbija zbog zaštite zdravlja ljudi.
U Crnoj Gori je dijagnostikovano bjesnilo kod divljih životinja u nekoliko slučajeva i ove godine. To je takozvano silvatično ili šumsko bjesnilo, i prisutno je uglavnom kod lisica. Bjesnilo se sa divljih ili domaćih životinja prenosi najčešće ujedom. Virus bjesnila se sa mjesta ujeda putem nerava prenosi do mozga, poslije čega liječenje nema efekta.
Najčešći prenosioci šumskog bjesnila su lisice, koje su najveći rezervoari bjesnila i kod nas, a psi i mačke kod urbanog bjesnila. Bijesna lisica mijenja svoju ćud, ulazi u naseljena mjesta, dozvoljava da joj ljudi priđu, napada i ujeda pse, druge životinje i ljude. Bjesnilo kod domaćih životinja u Crnoj Gori je registrovano u slučajevima kontakata domaćih sa divljim životinjama oboljelim od bjesnila.
U Crnoj Gori bjesnilo kod divljih životinja je prisutno uglavnom na sjeveru.
Vakcinacija pasa i mačaka je osnov za sprječavanje prenošenja bjesnila sa divljih životinja na domaće životinje i ljude. To je i zakonska obaveza vlasnika i držalaca životinja. Vakcinacija se vrši jednom godišnje, a vakcinaciji podliježu svi psi i mačke stariji od tri mjeseca. Iz Budžeta Veterinarske uprave su u skladu sa Operativnim programom o zdravstvenoj zaštiti životinja obezbijeđena seredstva za nabavku vakcina, a vlasnici snose troškove izvođenja vakcinacije.
U septembru 2008. godine Veterinarska uprava je u saradnji sa Veterinarskom komorom Crne Gore i Udruženjem veterinara male prakse Crne Gore organizovala dvodnevnu besplatnu vakcinaciju pasa i mačaka protiv bjesnila, povodom svjetskog dana borbe protiv bjesnila.
Veterinarska uprava je uspostavila efikasan sistem pomoću koga se može na brz i efikasan način, u roku od nekoliko sati , dijagnostikovati ova opasna zarazna bolest, što omogućava i brzo reagovanje i preduzimanje neophodnih zakonom propisanih mjera kako bi se spriječilo širenje ove bolesti. To je uslovilo da do sada svi slučajevi bjesnila budu zbrinuti i spriječeno dalje širenje i posljedice od ove bolesti.
Imajući u vidu činjenicu da zarazne bolesti divljih životinja ne poznaju granice, i da bjesnilo kod divljih životinja predstavlja regionalni problem, iz Evropskog IPA fonda su izdvojena sredstva za finansiranje projekta "Podrška kontroli i suzbijanju bjesnila i klasične kuge svinja" u zemljama regiona. S tim u vezi je prošle nedjelje u Briselu, u organizaciji Direktorata za proširenje Evropske komisije održan sastanak direktora Veterinarskih uprava zemalja iz regiona- Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova, na kome je učestvovao i direktor Veterinarske uprave Crne Gore Ivan Popović. Na sastanku su iznijete dosadašnje aktivnosti po pitanju projekta i dogovorena je dalja saradnja između Uprava zemalja u regionu, kako bi se projekat odvijao sinhronizovano u svim zemljama regiona.
Crna Gora je uz pomoć Delegacije Evropske Komisije u Podgorici pripremila idejni predlog finansiranja (Project fiche) i prije svih zemalja u regionu pripremila nacrt projektnog zadatka (Terms of Reference). Projekat u iznosu od 1,7 miliona eura ima za cilj pružanje pomoći u usklađivanju postojećih propisa koji regulišu prevenciju, suzbijanje i iskorjenjivanje bjesnila i klasične kuge svinja sa propisima Evropske Unije, jačanje kapaciteta veterinarske službe u dijagnostici, monitoringu i kontroli bolesti i oralnu vakcijaciju divljih životinja protiv bjesnila i klasične kuge svinja. Planirano je da se vakcinacija protiv bjesnila sprovede distribucijom vakcina iz aviona, dva puta godišnje, kako bi se što bolje pokrile sve oblasti na kojima sa divlje životinje nalaze, a nedostupne su ili teško dostupne ljudima. To znači da će se izvršiti bacanje iz aviona mamaca koji sadrže vakcinu i koji kada ga lisice i druge divlje životinje koje mogu biti prenosioci bjesnila pojedu, stvaraju imunitet protiv bjesnila, i ne mogu oboljeti, pa ne predstavljaju opasnost za širenje ove bolesti. Ovaj efikasan način suzbijaja bjesnila kod divljih životinja se sprovodi i u razvijenim zemljama Evropske Unije.
Projekat je regionalnog karaktera i omogućiće da se planski i koordinisano pristupi suzbijanju bjesnila kod divljih životinja u regionu. Očekuje se da projekat otpočne na jesen.
Veterinarska uprava upućuje apel vlasnicima pasa i mačaka, kao i lovcima da svoje pse redovno vakcinišu, u sopstvenom i u interesu zaštite zdravlja ljudi i životinja. Imajući u vidu da psi i mačke lutalice mogu predstavljati največu prijetnju u prenošenju bjesnila na ljude, pozivamo organe loklane samouprave da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti na zbrinjavanju pasa i mačaka lutalica u skladu sa Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja.