Saopštenje: Kreditna rejting agencija „Standard and Poor’s“ objavila je izvještaj o kreditnom rejtingu Crne Gore

Kreditna rejting agencija „Standard and Poor’s“ objavila je kreditni rejting Crne Gore za dugoročno i kratkoročno i zaduživanje u stranoj valuti BB/B i rejting za zaduživanje u domaćoj valuta BB+/B. Ocjena za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti smanjena je sa BB+ na BB, dok su ocjene u ostalim segmentima zaduživanja ostale nepromijenjene. Takođe, potvrđena je i ocjena Crne Gore ze transfere i konveritibilnosti na AAA.

Na osnovu procjena analitičara kreditne rejting agencije „Standard and Poor’s“, Crna Gora je još uvijek izložena makrofinansijskom riziku usljed smanjene aktivnosti bankarskog sektora, kao i povećanom pritisku na javne finansije. Negativni izgledi, procijenjeni od strane analitičara S&P-a, odražavju mogućnost povećavanja javnog duga iznad sadašnjih očekivanja.

Prema ocjenama S&P-a, Crna Gora će i dalje biti osjetljiva na indirektne i potencijalne rizike povezane sa povećanim pritiskom na realni sektor i bankarski sistem. U S&P-u ukazuju da smanjenje ekonomske aktivnosti može dovesti do pada BDP-a od oko 2.5% u 2010. godini.

U istom razdoblju, procjenjuje se da je došlo do smanjenja deficita tekućeg računa, na oko 18% BDP-a u 2009. godini, sa oko 30% BDP-a u 2008. godini. Značajan priliv stranih direktnih investicija (SDI), procijenjen na oko oko 30% BDP-a u 2009. godini, iznad je nivoa potrebnog za pokrivanje deficita na tekućem računu. Ali u S&P-u procjenjuju smanjeni priliv stranih direktnih investicija u narednim godinama, kako po osnovu privatizacije, tako i ulaganja u nekretnine. Rast plata i inflacije se usporava, pa usljed toga u narednim godinama, rast domaće tražnje biće slab, naveli su u S&P-u. Prema analizama S&P-a, prilagođavanje crnogorske ekonomije izazovima finansijske krize oslabilo je likvidnost privatnog sektora, kao i značajno uticalo na finansijsku stabilnost bankarskog sektora.

Pogoršanje bankarske aktive od oko 10%, rezultat je smanjenja kredita privatnom sektoru u 2009. godini, nakon više od 80% prosječnog rasta u periodu 2005 - 2008. godine. Bankarski sistem kao cjelina izgleda da je dobro kapitalizovan, sa koeficijentima adekvatnosti kapitala od oko 15% sa kraja 2009. godine.

Slabljenje realne ekonomije i finansijskog sistema, takođe, utiče na ostvarenje budžeta. Smanjena ekonomska aktivnost i brzo sužavanje deficita tekućeg računa opterećuju poresku osnovicu, uglavnom kroz niže primitke od poreza na dodatu vrijednost i pad prihoda od poreza na dohodak i poreza na dobit. Vlada je preduzela mjere u cilju neutralisanja uticaja na budžet izazvanog nižim primicima, smanjenjem plata u javnom sektoru, kao i smanjenjem tekuće potrošnje. Navedene mjere ograničile su deficit budžeta, shodno procjeni S&P-a, na 3,5% BDP-a u 2009. godini. Ipak, kao rezultat deficita i smanjenja BDP-a, javni dug se povećao na skoro 39% BDP-a u 2009. godine, sa 29% u 2008. godini, dok u S&P-u očekuju da će dostići 46% u 2011. godini, prije nego dođe do preokreta u njegovom trendu. Smanjenje ekonomskih aktivnosti će i dalje opterećivati javne finansije, kroz povećanje potencijalnih obaveza iz finansijskog sektora i državnih garancija za privatni sektor.

Ministarstvo finansija je analizirajući izvještaj agencije „Standard and Poor’s“, svakako, saglasno da je izvještaj ukazao na izazove sa kojima suočava crnogorska ekonomija, usljed slabljenja bankarskog sektora i slabe potražnje, ali treba imati u vidu da se Crna Gora sa najgorim već suočila u 2009. godini. Vlada Crne Gore je, kroz mjere ekonomske i fiskalne politike, uspjela da održi sve fiskalne indikatore na istom nivou, kao i finansijsku stabilnost.

Shodno projekcijama Ministartstva finansija, učešće ukupnog javnog duga u BDP-u, prema našem kriznom scenariju, će dostići 45% u 2011. godini, dok je moguće smanjenje BDP-a od ukupno 2,5% u 2010. godini. Treba uzeti u obzir činjenicu da izvršenje prihoda u prvom kvartalu približno planiranom iznosu i odgovara blagom oporavku BDP-a od 0.5%.

Budžetski deficit koji iznosi nešto više od 3%, kao i javni dug koji je manji od 40% u 2009. godini ukazuju da je fiskalni okvir prilagođen i održiv, a da su ovi indikatori u Crnoj Gori povoljniji u odnosu na druge zemlje Evrope. Procijenjeni deficit u 2010. godini, čak i u slučaju pada BDP-a od 2%, neće preći 5%, što je u skladu sa procjenama MMF-a, dok je naše mišljenje da ga možemo zadržati ispod 4%, budući da je preko 2% naših rashoda vezano za grantove i kredite.

Koeficijent servisiranja duga (kamata i glavnica) i budžetskih prihoda u 2009. i 2010. godini od 5% i 12.7% BDP-a je dosta niži u odnosu na naše ocjene. Kumulativni depoziti iznose skoro 5% BDP-a, što znači da je neto iznos duga samo 32%, što je na istom nivou iz pretkrizne 2008. godine. Tekuća potrošnja je smanjena sa preko 4% kroz rebalans budžeta u 2009. i usvojenim budžetom za 2010. godinu, uključujući smanjenje zarada zaposlenih u javnom sektoru. Takođe, u vezi sa garancijama koje Vlada dala realnom sektoru, kao i subvencije iz budžeta od 1% BDP-a, podsjećamo da su ovo su mjere koje će doprinijeti povećanju sveukupne proizvodnje, što bi moglo povećati prognoze BDP-a.

Analitičari S&P najavili su skoru posjetu Crnoj Gori, kako bi izvršili reviziju kreditnog rejtinga na osnovu makroekonomskih pokazetelja i trendova. Ukoliko dođe do promjene stanja u realnoj ekonomiji i bankarskom sektoru, kao i stabilizacije javnih finansija u skladu sa trenutnim očekivanjima u S&P-u, navedena je vjerovatna izmjena ocjene izgleda u stabilnu.

PR SLUŽBA
MINISTARSTVA FINANSIJA